Konafesi Aoao
I le Mavae Ai o le Aso Lona Fa
Konafesi aoao ia Aperila 2023


I le Mavae Ai o le Aso Lona Fa

A o tatou agai pea i luma ma le faatuatua ia Iesu Keriso, o le a oo mai lava le aso lona fa. O le a afio mai pea o Ia e fesoasoani ia i tatou.

E pei ona sa faamanatu mai ia i tatou i lenei taeao, o le asō o le Aso Sa o le Lau Pama, e faailogaina ai le ulufale manumalo atu o le Faaola i Ierusalema i le amataga o lena vaiaso paia a o lumanai Lana Togiola, lea o le a aofia ai Ona mafatiaga, Faasatauroga, ma le Toetu.

E le’i leva ae oo i Lona afio atu i le aai lea na valoia, sa punouai atoa Iesu Keriso i Lana misiona ina ua Ia maua le tala mai Ana uo pele o Maria ma Mareta faapea ua ma’i lo la tuagane o Lasalo.1

E ui ina sa matuia le ma’i o Lasalo, ae sa “nofo ai pea lava le Alii i le nofoaga lava lea sa i ai o ia. Ona mulimuli ane lea fai atu o ia i ona soo, Ia tatou toe o i Iutaia.”2 A o lei amataina le malaga i le fale o Ana uo i Petania, “na tautino atu Iesu [i Ana soo], ua oti Lasalo.”3

Ina ua taunuu Iesu i Petania ma feiloai muamua ia Mareta ona sosoo ai lea ma Maria, atonu ona o le le fiafia i le tuai ona Ia taunuu atu, na la taufai faafeiloa’ia o Ia i le faapea atu, “Le Alii e, ana e iinei, po ua le oti lo’u tuagane.”4 Sa toe fai atu Mareta, “Ua oo ina manogi o ia: aua ua po fa lenei.”5

O nei aso e fa sa taua ia Maria ma Mareta. E tusa ai ma ni a’oga faarapai o mafaufauga, sa talitonu faapea o le agaga o se tasi na maliu o le a tumau ai pea faatasi ma le tino mo aso e tolu, ma le faamoemoe e mafai lava ona toe ola. Peitai, e oo atu i le po fa, sa leai se na faamoemoe, atonu o le a amata ona pala le tino ma “manogi leaga.”6

Sa i ai Maria ma Mareta i se tulaga o le faanoanoa. “Ua silafia e Iesu o ia [Maria] ua tagi, … ona tiga tele lea o lona finagalo ma ua ātu lava o ia,

“Ma sa faapea atu, O fea na outou tuuina ai o ia? Ua latou fai mai ia te ia, le Alii e, maliu mai ia e te silasila ia te ia.”7

O le taimi lea ua tatou vaaia ai se tasi o vavega maoae i Lana misiona i le tino. Muamua na fetalai atu le Alii, “Ia outou aveese le maa.”8 Ona mavae lea ona Ia faafetai atu i Lona Tama, “sa ia alaga o ia ma le leo tele, Lasalo e, ina sau ia i fafo.

“Ona alu ai lea i fafo o lē na oti, ua fusifusia ona vae ma ona lima i ie na tanu a’i: ma sa fusifusia foi ona mata i se solosolo. Ona fetalai atu lea o Iesu ia te i latou, Tatala ia ia te ia, ina tuu atu ia e alu.”9

E faapei o Maria ma Mareta, tatou te maua le avanoa e oo ai i mea uma o le olaga nei, e oo lava i le faanoanoa10 ma le vaivai.11 O le a tofu oo i tatou i le lototiga lea e o mai faatasi ma le maliu o se tasi tatou te alolofa i ai. O la tatou malaga i le olaga nei atonu e aofia ai le ma’i o le tagata po o se ma’i lē magafatiaina o sē e pele; popolevale, atuatuvale, po o isi luitau faalesoifua maloloina o le mafaufau; tulaga faigata tautupe; faalataina; agasala. Ma o nisi foi taimi e o mai faatasi nei mea ma lagona o le leai o se faamoemoe. E leai se mea e ese ai a’u. E faapei foi o outou, ua ou oo i se anoanoai o luitau ua faamoemoeina i lenei olaga. Ua alu lava lo’u mafaufau i lenei tala e uiga i le Faaola ma mea o loo aoao mai ai a’u e uiga i la tatou sootaga ma Ia.

I taimi o o tatou popolega aupito tele, o i tatou foi e faapei o Maria ma Mareta, e saili le Faaola pe ole foi i le Tama mo Lana faasalavei faalelagi. O le tala ia Lasalo ua aoao mai ai ia i tatou ni mataupu faavae e mafai ona faatatau i o tatou lava olaga a o tatou fetaia’i ma o tatou lava luitau.

Ina ua taunuu le Faaola i Petania, sa leai se faamoemoe o tagata uma faapea e mafai ona toe faasao mai Lasalo—ua fa aso, ma ua maliu lava. O nisi taimi i le taimi o o tatou lava luitau, tatou te ono lagonaina faapei ua tuai tele mai Keriso ma ono luitauina ai lo tatou faamoemoe ma le faatuatua. O la’u molimau ma la’u tautinoga ia tatou agai pea i luma ma le faatuatua ia Iesu Keriso, o le a oo mai lava le aso lona fa. O le a afio mai lava o Ia e fesoasoani mai pe toe siitia o tatou faamoemoe i le ola. Ua Ia folafola mai:

“Aua le atuatuvale o outou loto.”12

“Ou te le tuulafoaiina outou: ou te sau ia te outou.”13

O nisi foi taimi e foliga mai e le afio mai o Ia ia te i tatou seia oo i le aso lona fa, pe a leai se faamoemoe o totoe. Ae aisea e tuai tele ai? Na aoao mai Peresitene Thomas S. Monson, “O lo tatou Tama Faalelagi, o le o loo tuuina mai ia i tatou le tele o mea e fiafia ai, ua Ia silafia foi tatou te aoao ma tuputupu ae ma malosi atili ao tatou fetaiai ma manumalo mai tofotofoga ia e tatau ona tatou pasia.”14

E oo lava i le Perofeta o Iosefa Samita na feagai ma se aafiaga maoae o le aso lona fa. Manatua lana aioiga? Le Atua e, o fea o i ai oe? Ma o fea o i ai lou faapaologa ua ufi ai lou afioaga lafi?”15 A tatou faalagolago ia te Ia, e mafai ona tatou faamoemoeina se tali faapena: “Lo’u atalii e [po o lo’u afafine], ia filemu lou agaga; o lou tiga ma ou puapuaga o le a na o sina minute laitiiti.”16

O se isi feau e mafai ona tatou aoao mai le tala ia Lasalo o le, pe mata o le a la tatou lava matafaioi i le faasalavei faalelagi tatou te sailia. Ina ua latalata atu Iesu i le tuugamau, sa Ia muamua fetalai atu ia i latou sa i ai iina, “Ia outou aveese le maa.”17 Faatasi ai ma le mana sa i ai i le Faaola, mata e lei mafai e Ia ona tulei ese faavavega le maa e aunoa ma se galuega? Ai semanu e maeu i le vaai ma o se aafiaga e le mafaagaloina, ae sa Ia fetalai atu i isi, “Ia outou aveese le maa.”

Lona lua, na “alaga [le Alii] ma le leo tele, Lasalo e, ina sau ia i fafo.”18 Mata e le sili atu ona maeu pe ana tuu faavavega e le Alii lava Ia ia Lasalo i le faitotoa ina ia vaaia loa lava o ia e le aofia ina ua aveese le maa?

Lona tolu, ina ua sau i luma Lasalo, sa “fusifusia ona vae ma ona lima i ie na tanu a’i: ma sa fusifusia foi ona mata i se solosolo. Ona fetalai atu lea o Iesu ia te i latou, Tatala ia ia te ia, ina tuu atu ia e alu.”19 Ou te talitonu sa mafai e le Alii ona tuu Lasalo e tu mai i le faitotoa, ua uma ona faamama ma mafai ona feiloai atu i ai ma ona laei o le tuugamau ua uma ona gaugau faalelei.

O le a le uiga o le faamamafa o nei itu? O nei mea taitasi e tolu e i ai se mea e tutusa ai—e leai se mea na moomia ai le faaaogaina o le mana faalelagi o Keriso. O mea na mafai e Ona soo ona fai, sa Ia faatonuina i latou e fai. Sa mafai moni e soo ona aveese e i latou lava le maa; o Lasalo ina ua uma ona faatu mai, sa i ai le mana e tu ai ma faailoa atu ia lava i le faitotoa o le ana; ma o i latou foi sa alolofa ia Lasalo sa mafai moni lava ona fesoasoani ia te ia e aveese laei o le tuugamau.

Peitai, sa na o le Keriso lava sa i ai le mana ma le pule e faatuina ai Lasalo mai le oti. O lo’u lagona e faapea e faamoemoe le Faaola tatou te faia mea uma tatou te mafaia, ona Ia faia lea o le mea na o Ia e mafai ona fai.20

Ua tatou iloa e faapea “o le faatuatua [i le Alii o Iesu Keriso] o se mataupu faavae o le faatinoga”21 ma “o vavega e le tupu mai ai le faatuatua ae e atinae ai le faatuatua malosi i le usiusitai i le talalelei a Iesu Keriso. I se isi faaupuga, o le faatuatua e sau mai le amiotonu.”22 A o tatou taumafai malosi e faatino ma le amiotonu e ala i le osia ma tausia feagaiga paia ma faaaoga aoaoga faavae a Keriso i o tatou olaga, o le a le lava na o lo tatou faatuatua e tauaveina i tatou i le aso lona fa ae faatasi ai ma le fesoasoani a le Alii o le a mafai ai ona tatou aveeseina maa o loo i lo tatou ala, tutula’i a’e mai le faanoanoa, ma faasaolotoina i tatou lava mai mea uma o noanoatia ai i tatou. E ui ina faamoemoe mai le Alii ia i tatou e “faia mea uma ua i ai i lo tatou mana,”23 manatua o le a Ia saunia le fesoasoani moomia i nei mea uma pe a tatou faalagolago ia te Ia.

E mafai faapefea ona tatou aveesea maa ma fausia i luga o Lana papa?24 E mafai ona tatou tumau i fautuaga a perofeta.

Mo se faataitaiga, o Oketopa talu ai na aioi mai ai Peresitene Russell M. Nelson ia i tatou ina ia pulea e i tatou lava a tatou molimau i le Faaola ma Lana talalelei, ia galulue ai ma faafailele, ia fafagaina i mea moni ma ia aloese mai le faaleagaina e filosofia o e le talitonu. Na ia folafola mai ia i tatou taitoatasi, “A o e faia le faamalosiga faifai pea o lau molimau ia Iesu Keriso ma au faamuamua sili ona maualuga, vaavaai mo ni vavega e tutupu i lou olaga.”25

E mafai ona tatou faia lenei mea!

E mafai faapefea ona tatou tutulai ma o mai i fafo? Tatou te salamo ma le fiafia ma filifili e usitai i poloaiga. Na fetalai le Alii, “O le ua ia te ia a’u poloaiga ma tausi i ai, o ia lea e alofa mai ia te a’u: o lē alofa mai foi ia te a’u e alofaina o ia e lo’u Tama, ou te alofa foi ia te ia, ma ou faaali ia te ia.”26 E mafai ona tatou taumafai malosi e salamo i aso taitasi ma agai atu i luma ma le fiafia ma se loto naunau e tumu i le alofa mo le Alii.

E mafai ona tatou faia lenei mea!

Faatasi ai ma le fesoasoani a le Alii, e mafai faapefea ona tatou faasaolotoina i tatou lava mai mea uma o noanoatia ai i tatou? E mafai ona mua’i faatauaina muamua ona tatou noanoatia ma le loto i tatou lava i lo tatou Tama Faalelagi ma Lona Alo, o Iesu Keriso, e ala i feagaiga. Na aoao mai e Elder D. Todd Christofferson: “O le a le punavai [o lo tatou] mana mamalu ma faaleagaga, ae faapefea foi ona tatou mauaina? O le pogai o le Atua. O le mafai ona tatou maua o lena mana, ua ala mai i a tatou feagaiga ma Ia. … I nei maliega paia, e noatia ai le Atua o Ia lava e lagolago, faapaia, ma faaeaina i tatou o se taui mo lo tatou tautino atu e auauna ia te Ia ma tausi Ana poloaiga.”27 E mafai ona tatou osia ma tausia feagaiga paia.

E mafai ona tatou faia lenei mea!

“Ia outou aveese le maa.” “Sau i fafo.” “Tatala ia ia te ia ina tuu atu ia e alu.”

Fautuaga, poloaiga, ma feagaiga. E mafai ona tatou faia lenei mea!

Sa folafola mai e Elder Jeffrey R. Holland, “E vave oo mai nisi faamanuiaga, o nisi e tuai, o nisi e le oo mai vagana le lagi; ae mo i latou e taliaina le talalelei a Iesu Keriso, e oo mai lava.”28

Ma le mea mulimuli, “O le mea lea, ia fiafia, ma aua le fefefe, aua o A’u o le Alii ua Ou faatasi ma outou, ma o le a tu i tafatafa o outou.”29

O la’u molimau lea ma la’u tautinoga, i le suafa paia o Ia, o lē o le a afio mai pea lava, o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. Tagai i le Ioane 11:3.

  2. Ioane 11:6–7.

  3. Ioane 11:14.

  4. Ioane 11:21, 32.

  5. Ioane 11:39.

  6. “O le agaga, e tusa ai ma le talitonuga faaIutaia, e nofonofo lava i le mea o i ai le tino i aso e tolu pe a mavae le oti i aso e tolu. O le mea lea, e tusa ai ma le talitonuga maumaututu faaIutaia, e le mafai ona toe fai se togafitiga e toefaaola mai ai se ua maliu i le aso lona fa, talu ai o le a le toe ulufale le agaga i le tino ua suia lona tulaga. Ua atili ai ona maoae mea uma mo le molimauina o le vavega faapea na toefaatuina mai e Iesu ia Lasalo i le aso lona fa. O le mea lea, o le aso lona fa e i ai se faauigaga faapitoa ii, ma ua faaaogaina sa’o lava e lē o faamatalaina ia fesootai ma vavega uma aupito sili e mafai ona toetutu” (Ernst Haenchen, John 2: A Commentary on the Gospel of John, Chapters 7–21, ed. Robert W. Funk and Ulrich Busse, trans. Robert W. Funk [1984], 60–61).

  7. Ioane 11:33–34.

  8. Ioane 11:39.

  9. Ioane 11:43–44.

  10. Tagai i le Mose 4:22–25.

  11. Tagai i le Eteru 12:27.

  12. Ioane 14:1.

  13. Ioane 14:18.

  14. Thomas S. Monson, “Ou Te Le Tuua Lava Oe, Ou Te Le Tuulafoai Lava ia te Oe,” Liahona, Nov. 2013, 87. Na toe faamatalaina e Peresitene Monson: “Ua tatou iloa e i ai taimi o le a tatou lagonaina ai le faanoanoa o le lotonutimomoia, o taimi tatou te faavauvau ai, ma taimi atonu o le a tofotofoina ai i tatou i le mea e gata ai. Peitai, o ia faigata e faatagaina ai i tatou ia suia mo le lelei sili atu, ia toe fausia o tatou olaga i le ala ua aoao ai i tatou e lo tatou Tama Faalelagi, ma ia avea ma se tagata e ese mai le tagata sa tatou avea ai—ia lelei atu nai lo le mea sa tatou i ai, sili atu ona malamalama nai lo le mea sa tatou i ai, sili atu ona tigaalofa nai lo le mea sa tatou i ai, faatasi ai ma ni molimau malolosi atu nai lo a tatou molimau sa i ai muamua” (“Ou Te Le Tuua Lava Oe, Ou Te Le Tuulafoai Lava ia te Oe,” 87). Tagai foi Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:119: “Aua o Aʼu, o le Alii, ua tuu atu loʼu lima e faagaoioi mana o le lagi; e lē mafai ona outou vaai nei i ai, ae ua toeitiiti ona outou vaai lea i ai, ma iloa ai ua Ou i ai, ma o le a Ou alu atu ma nonofotupu faatasi ma loʼu nuu.”

    Tagai foi i le Mosaea 23:21–24:

    “A e ui i na mea, ua silafia e le Atua ua tatau ona aoai i lona nuu, ioe, na te tofotofoina lo latou onosai ma lo latou faatuatua.

    “A e ui i lea—ai se faalagolago ia te ia, e faaeaina o ia i le aso gataaga. Ioe, ma sa faapea lava ona faia i lenei nuu.

    “Aua faauta, o le a ou faaali atu ia te outou sa aumai i latou i le pologa, ma sa leai se tasi sa mafai ona laveaʼia i latou sa nao le Alii lava lo latou Atua, ioe, le Atua lava lea o Aperaamo ma Isaako ma Iakopo.

    “Ma sa oo ina laveaiina lava i latou e ia, ma faaali mai e ia lona mana malosi ia te i latou, ma sa tele lava lo latou olioli.”

  15. Mataupu Faavae ma Feagaiga 121:1.

  16. Mataupu Faavae ma Feagaiga 121:7.

  17. Ioane 11:39.

  18. Ioane 11:43.

  19. Ioane 11:44.

  20. Na saunoa mai Peresitene Russell M. Nelson: “O le tele o taimi, matou te vaavaai atu ai ma o’u fesoasoani ma lagona ootia ma loimata a o Ia faasalavei mai i tulaga matuā lu’itauina i le mae’a ai ona matou faia o mea sili na matou mafaia ma lē toe mafai ona fai o se mea. E moni lava tatou te tutu ma ofo” “(Savali Faafeiloai,” Liahona, Me 2021, 6).

  21. Bible Dictionary, “Faatuatua.”

  22. Taiala i Tusitusiga Paia, “Faatuatua,” scriptures.ChurchofJesusChrist.org.

  23. Mataupu Faavae ma Feagaiga 123:17.

  24. Tagai i le 3 Nifae 11:32–39.

  25. Russell M. Nelson, “Manumalo i le Lalolagi ma Maua le Malologa,” Liahona, Nov. 2022, 97.

  26. Ioane 14:21.

  27. D. Todd Christofferson, “O Le Mana o le Feagaiga,” Liahona, Me 2009, 20.

  28. Jeffrey R. Holland, “O Se Faitaulaga Sili i Mea Lelei Atali,” Liahona, Ian. 2000, 45.

  29. Mataupu Faavae ma Feagaiga 68:6.