Konafesi Aoao
Auaunaga
Konafesi aoao ia Aperila 2023


Auaunaga

Ia tatou aapa atu ma tausia e pei ona faia e le Faaola, aemaise i latou ua tatou maua le avanoa e ala i le alofa ma tofiga e auauna atu ai.

O’u uso e ma tuafafine pele, uo, susū maia i le konafesi aoao!

Ina ua mae’a le konafesi aoao ia Oketopa talu ai, sa ma savavali atu ai ma Sister Gong i le Maota Autu mo Konafesi e faatalofa ma faalogologo atu i ō outou aafiaga faaletalalelei.

Na fai mai o tatou tagata mai Mekisiko, “Hoy es el tiempo de Mexico.” [O le taimi lenei o Mekisiko]

Ata
O Gilly ma Maria faatasi ai ma Elder ma Sister Gong

Sa ma aoaoina o Gilly ma Mary o ni uo mai Egelani. Ina ua auai Mary i le Ekalesia, sa le toe i ai se mea e nofo ai. Sa valaaulia ma le agalelei e Gilly ia Mary e sau la te nonofo. Ma le faatumuina i le faatuatua, fai mai Gilly, “Ou te le’i masalomia lava le faatasi mai o le Alii ia te a’u.” I le konafesi, sa maua ai foi e Gilly se toefaatasiga fiafia ma le tuafafine faifeautalai sa papatisoina o ia i le 47 tausaga talu ai.

Ata
O Jeff ma Melissa faatasi ai ma Elder ma Sister Gong

Sa auai Jeff ma lona toalua, o Melissa, i le konafesi aoao mo lona taimi muamua. Sa taalo peisipolo faapolofesa ia Jeff (o ia o se sapo polo i le faatini), ae ua avea nei ma fomai mo vai faamoe. Sa ia fai mai ia te a’u, “Sa ou matuā ofo, ua ou agai atu i le papatisoga aua e pei o le ala aupito manino lea ma le faamaoni e ola ai.”

I se taimi muamua atu, sa faatoese ai Melissa i le uso o auauna a Jeff, “E le manao Jeff i ni ‘ofutino papa’e’ i lo matou fale.” Sa fai mai le uso o auaunaga, “O le a ou sailia se ala.” Ua avea nei o ia ma Jeff ma uo lelei. I le papatisoga o Jeff, sa ou feiloai ai i se potopotoga o le Au Paia o Aso e Gata Ai, o ē ua alolofa lava i ai Jeff, Melissa, ma lo la’ua afafine.

I le avea ai ma soo o Iesu Keriso, tatou te saili ia auauna atu i isi e faapei ona Ia faia aua o loo faatalitali olaga ina ia suia.

Ina ua ta’u mai e Peggy ia te a’u o lona toalua, o John, i le mavae ai o le 31 tausaga o le la faaipoipoga, o le a papatiso ai, ma sa ou fesili pe o le a le mea na suia.

Fai mai Peggy, “Sa ma suesueina ma John le Feagaiga Fou o le Sau Mulimuli Mai ia te A’u, ma sa fesili John e uiga i le aoaoga faavae a le Ekalesia.”

Sa fai mai Peggy, “Se’i o ta valaaulia ia faifeautalai.”

Sa fai mai John, “Leai ni faifeautalai—sei vagana ua mafai ona sau la’u uo.” I le silia ma le 10 tausaga, na avea le uso o auaunaga a John ma ana uo faatuatuaina. (Sa ou mafaufau, E a pe ana faapea ua le toe sau le uso o auaunaga a John, i le mavae ai o se tasi, lua, pe iva tausaga?)

Sa faalogologo John. Sa ia faitauina le Tusi a Mamona ma le faamoemoega moni. Ina ua valaaulia e faifeautalai ia John ina ia papatiso, sa ia fai atu ioe. Sa fai mai Peggy, “Sa ou pa’ū ‘ese mai lo’u nofoa ma amata ona tagi.”

Fai mai John, “Sa ou sui a o’u latalata atili i le Alii.” Mulimuli ane, sa faamauina ai John ma Peggy i le malumalu paia. O Tesema talu ai, na maliu ai John i le 92 o ona tausaga. Fai mai Peggy, “O John o se tagata lelei e le aunoa, ae sa oo ina ‘ese o ia i se ala matagofie ina ua uma ona papatiso.”

Ata
O Jenny ma Meb

Sa matou feiloai ma Sister Gong ma Meb ma Jenny i se vitio i le taimi o le faama’i oti o le KOVITI. (Sa matou feiloai ma le tele o ulugalii ma tagata taitoatasi matagofie e ala i vitio i le taimi o le KOVITI, sa taitasi ma faailoa mai ma le agaga tatalo e o latou peresitene o siteki.)

Na fai mai ma le lotomaualalo ia Meb ma Jenny o atugaluga i o la’ua olaga, na la tau manatunatu ai pe mafai ona faasaoina la la’ua faaipoipoga i le malumalu, ma afai o lea, pe faapefea. Sa la talitonu i le Togiola a Iesu Keriso ma a la’ua tautinoga i feagaiga e mafai ona fesoasoani ia i la’ua.

Manatu i lo’u olioli ina ua maua e Meb ma Jenny o la’ua pepa faataga fou o le malumalu ma toe faatasi atu ai i le maota o le Alii. Mulimuli ane na toetoe a maliu Meb. Oka se faamanuiaga na maua e Meb ma Jenny ua toefuatai a la sootaga i feagaiga ma le Alii ma le tasi ma le isi, ma lagonaina le alofa auauna o le toatele o siomia ai i la’ua.

O mea uma ou te alu i ai, ou te aoaoina ma le lotofaafetai mai ia i latou o e auauna atu ma tausia e faapei ona faia e lo tatou Faaola.

Ata
O Salvador faatasi ai ma Elder ma Sister Gong

I Peru, sa matou feiloai ai ma Sister Gong ma Salvador ma nai ona tei.1 O Salvador ma nai ona tei e matuaoti. O le aso fanau o Salvador. O taitai ma tagata o le Ekalesia o ē sa auauna atu ma le faamaoni i lenei aiga, na musuia ai a’u. “O lenei lava le amioatua ma le faamaoni” Ia tauasiasi atu i e ua matua oti ma fafine ua oti a latou tane,”2 “fesoasoani i e vaivai, sii ae lima o loo tautau i lalo, … ma faamalolosia tulivae vaivai.”3

I Hong Kong, na faasoa mai ai ma le tauagafau e se peresitene o le korama a toeaina le ala e taulimaina ai e le aunoa e la latou korama le 100 pasene o faatalanoaga o auaunaga. “Matou te faatulagaina ma le agaga tatalo ia soa ina ia mafai ai e tagata uma ona tausia se tasi ma vaaia,” na ia fai mai ai. “Matou te fesili e le aunoa i soa taitasi e uiga ia i latou o latou auauna i ai. Matou te le maka faasa’oina ni pusa; matou te auauna atu i uso a auauna o e o loo vaaia o matou tagata.”

Ata
Aiga o Bokolo

I Kinshasa, le Democratic Republic o Congo, na faasoa mai ai e Peresitene Bokolo le ala na auai ai o ia ma lona aiga i le Ekalesia i Farani. I se tasi aso, a o ia faitauina lona faamanuiaga faapeteriaka, sa musuia e le Agaga ia Uso Bokolo e toe foi ma lona aiga i le DR Congo. Sa iloa e Uso Bokolo o le a latou fetaiai ma le tele o lu’itau pe afai o le a latou toe foi. Ma o la latou Ekalesia, O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, e le’i faavaeina i totonu o Kinshasa.

Ae, i le faatuatua, e faapei o le toatele o isi, sa mulimuli ai le au Bokolo i le Agaga o le Alii. I Kinshasa, sa latou auauna atu ma faamanuiaina i latou sa vagaia i latou, faatoilalo lu’itau, ma sa maua faamanuiaga faaleagaga ma faaletino. O le taimi nei, ua latou olioli ua i ai se maota o le Alii i lo latou atunuu.4

Sa i ai se tagata liliu mai na auauna atu i ai e ala i se faataitaiga patino. A o avea o se alii talavou, sa ia faaaluivaleina ona aso i le matafaga. I se tasi aso, sa ia fai mai, “Sa ou vaai i se teine aulelei i se ofuta’ele tauagafau. I le ofo ai, sa ia alu ma fesili pe aisea o le a fai ai e se teine aulelei faapea se ofuta’ele tauagafau. O ia o se tagata o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai ma sa fesili atu ma ataata, “E te fia sau i le lotu i le Aso Sa?” Sa ia fai atu ioe.

I le tele o tausaga ua mavae, sa faasoa mai ai e Elder L. Tom Perry le ala na la auauna atu ai e le aunoa ma lana soa i se tuafafine sa nofo na o ia i se pitonuu le mafaufau o Boston. Ina ua taunuu atu Elder Perry ma lana soa, sa faatonu atu ma le faaeteete le Tuafafine, “Faase’e mai a oulua pepa faataga o le malumalu i lalo o le faitotoa.” Seiloga lava ua uma ona vaai i pepa faataga o le malumalu ona ia tatalaina lea o le mau loka ma tatala le faitotoa.5 O le mea moni, ou te le o fai atu e manaomia e soa o auaunaga ni pepa faataga o le malumalu. Ae ou te fiafia i le manatu faapea, a o auauna atu i latou o e faamamaluina feagaiga, e tatala mai fale ma matalatala mai loto.

Sa tuuina mai foi e Elder Perry se fautuaga aoga. Na ia saunoa mai, “Tuu atu i soa se aofaiga talafeauga o tofiga, filifilia ma le agaga tatalo, e putuputu le faataatiaga faafanua e faaaoga lelei ai ma le talafeagai taimi o femalagaa’iga.” O lana fautuaga, “Amata ia i latou e sili ona manaomia asiasiga. Fausia mai ia i latou e ono talia lelei ma tali lelei mai i asiasiga.” Sa ia faaiu, “O le faifai pea ma le faamaoni e aumaia ai vavega.”

O auaunaga e maualuluga ma paia atu6 e ooo mai pe a tatou tatalo mo “le alofa mama o Keriso”7 ma mulimuli i le Agaga. E oo mai foi a o vaavaaia e au peresitene o korama a toeina ma le Aualofa, i lalo o le taitaiga a le epikopo, ia taumafaiga o auaunaga. Faamolemole ia tuu atu i o tatou alii talavou ma tamaitai talavou le avanoa moomia e o ai pe aoaoina ai e uso ma tuafafine ua i ai le poto masani tau le auaunaga. Ma faamolemole ia tuu atu i lo tatou tupulaga faia’e e musuia soa a auaunaga o uso ma tuafafine.

I nisi o nofoaga i le Ekalesia, o loo i ai se āva faaleauaunaga. E toatele atu i latou e fai mai o loo latou auauna atu nai lo le fai mai o loo faia i ai auaunaga. Tatou te le manaomia le popole e fai ni lisi e siaki ai. Ae e tele taimi tatou te manaomia ai mea e sili atu nai lo o se faatalofa atu ma le loto i le alasavali po o se fai atu faasamasamanoa “E mafai ona ou fesoasoani atu?” i le paka o taavale. I le tele o nofoaga, e mafai ona tatou aapa atu, malamalama i le mea o i ai isi, ma fausia sootaga pe a asiasi atu e le aunoa i tagata i o latou fale. O valaaulia musuia e suia ai olaga. Pe a oo ina fesoasoani valaaulia ia i tatou e osia ma tausia feagaiga paia, tatou te latalata atili ai i le Alii ma i le tasi ma le isi.

Ua faapea mai o i latou o e malamalama i le agaga moni o le auaunaga, e faia isi mau mea nai lo le taimi muamua, a o i latou e le malamalama e itiiti foi mea latou te fai. Ina tatou faia ia nisi mea e sili atu, e pei ona faia e lo tatou Faaola. E pei ona fai mai le tatou viiga, “o se faamanuiaga, se alofa, tiute, aogā.”8

Aufono a uarota, korama a toeaina, ma Aualofa, faamolemole faalogo i le Leoleo Mamoe Lelei ma fesoasoani ia te Ia e “sailia le ua se, … [toe] aumaia le ua tulia, … fusia le ua gau, ma … faamalosia le [ua] vaivai.”9 Atonu tatou te “talia ma le le iloa agelu”10 a o tatou faia se avanoa i Lona faletalimalo mo tagata uma.11

O auaunaga musuia e faamanuiaina ai aiga ma tagata taitoatasi; e faamalolosia ai foi uarota ma paranesi. Mafaufau i lau uarota po o le paranesi o se siosiomaga faaleagaga. I le agaga o le talafaatusa o laau olive i le Tusi a Mamona, sa aumaia e le Alii o le tovine ma lana auauna ia fua taua ma faamalolosia ai laau taitasi e ala i le fusifusia faatasi o malosiaga ma vaivaiga o laau uma.12 Na fesili faafia le Alii o le tovine ma Ana auauna, “O le a se isi mea e mafai ona ou fai?”13 Latou te faamanuiaina faatasi loto ma aiga, uarota ma paranesi, e ala i auaunaga musuia ma le faifai pea.14

Ata
O a’a ma lala ua femilosa’i

O auaunaga—leoleo mamoe lelei—e avea ai lo tatou tovine ma “tino e tasi”15—o se togavao paia. O laau taitasi i lo tatou togavao, o se laau o le aiga. E femilosa’i a’a ma lālā. O auaunaga e faamanuiaina ai augatupulaga. Pe a manaomia le auauna atu, e fesili epikopo popoto, au peresitene o korama ma Aualofa, “O ai uso ma tuafafine o auaunaga?” O faatalanoaga a aufono o uarota ma auaunaga e le na o luitau ma faafitauli e fesili ai, ae tilotilo foi ma ni mata ia iloa ai ma olioli i le mau alofa mutimutivale o le Alii i o tatou olaga a o tatou auauna atu e faapei ona Ia faia.

O lo tatou Faaola o lo tatou faaa’oa’o atoatoa lea.16 Ona e lelei o Ia, e mafai ona Ia femaliua’i e faia mea lelei.17 Na te faamanuia le toatasi ma le 99. O mea uma na fai e le Faaola na ta’u mai ai Lona naunau e auauna atu i tagata. Tatou te avea atili faapei o Iesu Keriso pe a tatou faia “i … se aupito itiiti o i latou nei” e pei ona tatou faia ia te Ia,18 pe a tatou alolofa i o tatou tuaoi e pei o i tatou lava,19 pe a tatou “fealofani e pei ona ou alofa atu ia te outou,”20 ma pe a “o ai lava e fia sili ia te outou, ia avea o ia ma auauna.”21

E auauna atu Iesu Keriso. E auauna atu agelu.22 O soo o Iesu Keriso “e auauna le tasi i le isi,”23 “ia olioli faatasi ma e olioli, ma ia fetagisi foi faatasi ma e fetagisi,”24 “leoleo i latou [ma] … fafaga [i tagata] i mea tau i le amiotonu,”25 “manatua … e matitiva ma e le tagolima, o e mama’i ma e ua puapuagatia,”26 Ia iloa foi Lona igoa e ala i la tatou auaunaga.27 A o tatou auauna atu e faapei ona Ia faia, tatou te molimauina Ana vavega, Ana faamanuiaga.28 Ua tatou maua “le faiva e sili.”29

Atonu tatou te vaivai faaletino. Ae i Lana galuega tatou te “le vaivai e fai o mea lelei.”30 Tatou te faia ma le filiga le mea sili, ‘aua le momo’e e sili atu nai lo tatou malosi,31 ae talitonu, e pei ona aoao mai le Aposetolo o Paulo, e alofa le Atua i le ua foai ma le loto malie.”32 Aua o le Atua o lē e “foai tele mai saito i le ua lulu ai, ma le mea e ‘ai e ‘ai ai, ma ia faateleina la outou fua.”33 I se isi faaupuga, e faatamaoaigaina e le Atua “mea uma lava, e iu ai i le matamau uma.”34 O i latou “e tele ana e lulu, e tele foi ana e selesele.”35

Po o fea lava tatou te i ai, ia tatou aapa atu ma tausia e pei ona faia e le Faaola, aemaise i latou ua tatou maua le avanoa e ala i le alofa ma tofiga e auauna atu ai. O le faia o lena mea, ia tatou faalatalata atili atu ia Iesu Keriso ma le tasi ma le isi, ia avea atili e faapei o Ia ma soo o Iesu Keriso e finagalo o Ia ia avea ai i tatou taitoatasi. I Lona suafa paia, o Iesu Keriso, amene.