Konafesi Aoao
O Iesu Keriso O Le Mapusaga
Konafesi aoao ia Aperila 2023


O Iesu Keriso O Le Mapusaga

E mafai ona tatou faipaaga ma le Faaola e fesoasoani e tuuina atu le mapusaga faaletino ma faaleagaga mo i latou e manaomia—ma i le faagasologa e maua ai lo tatou lava mapusaga.

Faatasi ai ma le faatuatua ia Iesu Keriso ma le faamoemoe i mea na latou faalogo ai e uiga i Ana vavega, na aumai ai e le au tausima’i a se alii ma’i supa o ia ia Iesu. Sa latou faama’itea le aveina atu o ia iina—na tatalaina le taualuga ma tu’utu’u ifo ai le tagata, i luga o lona moega, i le mea na aoao atu ai Iesu. Ina ua “silafia e Iesu lo latou faatuatua, sa ia fetalai atu [i le ua maua i le supa], … ua faamagaloina au agasala.”1 Ona faapea atu lea, “Ina tulai ia, ina ave lou moega, ma alu atu i lou fale.”2 Ona tulai loa lea o le tagata supa ua ave lona moega ma alu i le fale, “ma vivii atu i le Atua.”3

O a nisi mea ua tatou iloa e uiga i uo na tuuina atu le tausiga i le tagata ma’i supa? Ua tatou iloa sa silafia e le Faaola lo latou faatuatua. Ma o le vaaia ma faalogo i le Faaola ma le avea ai o se molimau i Ana vavega, sa latou “taufaiofo” ai ma “vivii atu i le Atua.”4

Sa saunia e Iesu Keriso le faamalologa na faamoemoe i ai—le mapusaga faaletino mai tiga ma taunuuga ua solosolo malie mai o le faama’i tumau. O se mea maoae, sa tuuina atu foi e le Faaola le mapusaga faaleagaga i le faamamaina o le tagata mai le agasala.

Ma na maua foi e uo—le faapogai o le mapusaga ia latou taumafaiga e tausia le tagata na manaomia; sa latou maua Iesu Keriso.

Ou te molimau atu o Iesu Keriso o le mapusaga. E ala i le Togiola a Iesu Keriso, e mafai ai ona tatou maua le mapusaga o le avega ma taunuuga o le agasala ma maua le fesoasoani i o tatou mafatiaga.

Ma ona tatou te alolofa i le Atua, ma ua osifeagaiga e auauna atu ia e Ia, e mafai ona tatou faipaaga ma le Faaola e fesoasoani e tuu atu le mapusaga faaletino ma faaleagaga mo i latou e manaomia—ma i le faagasologa tatou te maua ai lo tatou lava mapusaga ia Iesu Keriso.5

Ua valaaulia i tatou e lo tatou perofeta pele, o Peresitene Russell M. Nelson, ia faatoilalo le lalolagi ma maua ai le malologa.6 Na ia faauigaina le “malologa moni” o le “mapusaga ma le filemu.” Na saunoa Peresitene Nelson, “Ona sa togiola e le Faaola, e ala i Lana Togiola le i’u, i tatou taitoatasi mai vaivaiga, measese, ma le agasala, ma ona sa Ia oo i tiga uma, popole, ma avega e te le’i oo lava i ai, ona oo lea, pe a e salamo moni ma saili Lana fesoasoani, e mafai ona e manumalo i lenei lalolagi lē mautonu.”7 O le mapusaga lena ua ofoina mai e Iesu Keriso ia i tatou!

Ua taitasi i tatou ma amoina se atofaafafa faafaatusa. Atonu o se ato o faapaleni i luga o lou ulu po o se taga po o se ta’ui o ni mea ua afifi i se ie ma ‘asoa i lou tau’au. Ae o le a faaaoga le mea lea e fai ma faataitaiga, tatou faaigoaina o se atofaafafa.

O lenei atofaafafa faafaatusa ua tatou tauaveina ai avega o le ola ai i se lalolagi pa’ū. O a tatou avega e pei o ni ma’a i se atofaafafa. E masani lava, e tolu ituaiga:

  • O ma’a o a tatou lava mea e fai ona o le agasala.

  • O ma’a i a tatou atofaafafa ona o faaiuga leaga, o amio le taupulea, ma le agaleaga i isi.

  • O ma’a foi tatou te tauaveina ona o loo tatou ola ai i se lalolagi pa’ū. O nei mea e aofia ai ma’a o faama’i, tiga, ma’i tumau, faanoanoaga, lē fiafia, tuulafoaiina, ma aafiaga o mala faalenatura.

Ou te tautino atu ma le fiafia o a tatou avega i le olaga nei, ma’a nei i a tatou atofaafafa faafaatusa, e le tatau ona mamafa.

E mafai e Iesu Keriso ona faamāmā la tatou uta.

E mafai e Iesu Keriso ona si’i ese a tatou avega.

Ua saunia e Iesu Keriso se ala mo i tatou e mapu i ai mai le mamafa o le agasala.

O Iesu Keriso o lo tatou mapusaga.

Sa Ia fetalai:

“Ia outou o mai ia te a’u, outou uma o e tigaina ma mafatia i avega, o a’u foi e malolo ai outou [o lona uiga o le, mapusaga ma le filemu].

“Ia outou amoina la’u amo, ma ia outou faaa’oa’o ia te au, aua o au lē agamalu ma le loto maulalo: ona maua lea e outou o le malologa mo outou agaga.

“Aua e avegofie la’u amo, o la’u avega foi e māmā ia.”8

E faigofie lena amo ma e māmā le avega pe a manatu ua tatou tauamo faatasi ma le Faaola, ua tatou faasoa a tatou avega ma Ia, ua tatou tuu atu ia te Ia e si’i ese la tatou uta. O lona uiga o le ulu atu lea i se sootaga o feagaiga ma le Atua ma tausia lena feagaiga, lea sa faamatala mai e Peresitene Nelson, “e faia ai mea uma e uiga i le olaga ia faigofie atu.” Na ia saunoa, “O lou mulimuli o oe lava ia i le Faaola o lona uiga e te mauaina Lona mana faamalosiau ma togiola.”9

O lea la aisea tatou te le mananao ai e faasoa a tatou avega ma’a? Aisea o le a musu ai se faate’a peisipolo ua vāivāi ona tuua le malae pe a ua i ai iina se faate’a tomai ua saunia e faamae’a le taaloga? Aisea o le a ou taumafai ai pea e tauave na o a’u la’u avega pe a ua tu sauniuni le Sui [o Iesu Keriso] e aveese mai ia te a’u?

Na aoao mai e Peresitene Nelson, “O Iesu Keriso … tu mai ma aao mafola, ma le faamoemoe ma le naunau e faamalolo, faamagalo, faamama, faamalosia, faapaia, ma faapaia i tatou.”10

Aisea la tatou te finau ai pea e tauave na o i tatou a tatou avega?

Ua faamoemoe e avea o se fesili faaletagata lava ia mo outou taitoatasi e mafaufau i ai.

Mo a’u, ona o le faamaualuga lava lea ua autausagā ona ola ai tagata. “O lea ou te iloa fai,” o sa’u tala lea. “Aua le popole; o le a ou faia.” O le taufaasese sili lea e manao ia te a’u e nanā mai le Atua, e liliuese mai ia te Ia, ou te faia na o a’u.

Uso e ma tuagane, e le mafai ona ou faia na o a’u, ma ou te le tau faia na o a’u, ma o le a ou le faia lava. O le filifili ia noatia i lo’u Faaola, o Iesu Keriso, e ala i feagaiga na ou osia ma le Atua, “Ou te mafaia mea uma lava i le faamalosi mai o Keriso ia te au.”11

O i latou e tausia feagaiga e faamanuiaina i le mapusaga o le Faaola.

Mafaufau i le faataitaiga lenei i le Tusi a Mamona: Na sauaina le nuu o Alema i “avega mamafa i o latou luga, ma … ta’ita’i o galuega sa pulea i latou.”12 I le faasa ai ona si’i a’e o latou leo i le tatalo, sa latou “sasaa atu o latou loto i le [Atua]; ma sa silafia e ia mafaufauga o o latou loto.13

Ma “sa oo ina oo mai le siufofoga o le Alii ia te i latou i o latou puapuaga, ua fetalai mai: Inā ea ia o outou ulu ma ia faamafanafanaina outou; ona ua Ou iloa le feagaiga na outou faia mai ia te aʼu; ma o le a Ou osifeagaiga ma oʼu tagata ma laveai i latou mai le pologa.

“Ma o le a Ou faamamaina foi avega ua tuu i o outou tauau, e oo ia te outou tou te le lagonaina i latou i luga o o outou tua.”14

Ma “sa faamāmāina a latou avega,” ma “sa faamalosia i latou e le Alii ina ia mafai ona latou tauave ma le faigofie a latou avega, ma sa latou gauaʼi atu ma le fiafia ma le onosai i le finagalo atoa o le Alii.”15

Na maua e i latou na tausia feagaiga le mapusaga i se tulaga o le mafanafana, onosa’i faateleina ma le lotofiafia, ma le faigofie o a latou avega ina ia latou lagonaina le māmā, ma i’u ai i lo latou laveaiga.16

Ia se’i o tatou toe liliu atu nei i a tatou lava atofaafafa faafaatusa.

O le salamo e ala i le Togiola a Iesu Keriso, o le mea lea tatou te mapu ai mai le mamafa o ma’a o le agasala. Ma e ala mai i lenei meaalofa ofoofogia o le alofa mutimutivale o le Atua tatou te mapu ai mai le mamafa ma manaoga ogaoga o le faamasinotonu.17

O le Togiola a Iesu Keriso ua mafai ai foi e i tatou ona maua le malosiaga e faamagalo atu ai, lea e mafai ai ona tatou āuese le mamafa tatou te tauaveina ona o le soona fai o i tatou e isi.18

E faapefea la ona fesoasoani le Faaola ia tatou avega o le ola ai i se lalolagi pa’ū i tino faaletino ua aafia i le faanoanoa ma tiga?

E tele taimi Na Te faatino ai lena ituaiga o mapusaga e ala atu ia i tatou! I le avea ai o tagata o le Feagaiga i Lana Ekalesia, ua tatou folafola atu ai “e faanoanoa faatasi ma e faanoanoa ma faamafanafana i e ua tatau i ai le faamafanafanaga.”19 Ona ua tatou “o mai i le lafu mamoe a le Atua” ma “ua ta’ua o lona nuu,” ma “ua loto ina fesui ia outou avega e ave ina ia mama ai.”20

O lo tatou faamanuiaga faalefeagaiga o le faipaaga lea ma Iesu Keriso i le tuuina atu o le mapusaga, faaletino ma le faaleagaga, i fanau uma a le Atua. O i tatou o se auala Na Te aumaia ai le mapusaga.21

Ma o lea, e faapei o uo a le tagata ma’i supa, tatou te “fesoasoani i e vaivai, sii ae lima o loo tautau i lalo, ma faamalolosia tulivae vaivai.”22 Tatou te “tauave avega a le tasi ma le isi, ua tatou faataunuuina le tulafono a Keriso.”23 A tatou faia, tatou te iloa o Ia, ma avea e faapei o Ia, ma maua Lana mapusaga.24

O le a le mapusaga?

O le aveesea po o le faamāmāina o se mea tiga, faalavelave, pe mamafatu, po o le malosiaga e onosa’ia ai. E faasino i se tagata e suitulaga i se isi. O le faasa’oga faaletulafono o se mea sese.25 O le upu Anglo-French e sau mai le Faafalani Tuai, o le upu o le relever, po o le “ia si’i a’e i luga,” ma mai le upu Latina o le relevare, po o le “toe faatu mai.”26

Uso e ma tuagane, o Iesu Keriso o le mapusaga! Ou te molimau atu na toetu mai o Ia i le aso tolu ma, ina ua faataunuuina le Togiola alofa e le i’u, o loo tu mai ma aao mafola, e ofo mai ia i tatou le avanoa e toetutu mai ai, ia faaolaina, ma ia faaeaina ma avea e faapei o Ia. O le mapusaga ua Ia ofoina mai ia i tatou e tumau e faavavau.

E pei o tamaitai na asiasia e le agelu i lena taeao o le Eseta, ta fia manao e “faataalise atu” ma faatasi ai ma le “olioli tele” e avatu le upu ua toetu o Ia.27 I le suafa o lo tatou Faaola, o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. Luka 5:20.

  2. Mareko 2:11.

  3. Luka 5:25.

  4. Luka 5:26.

  5. Tagai i le D. Todd Christofferson, “The First Commandment First” (Brigham Young University devotional, Mar. 22, 2022), 2, speeches.byu.edu: “O lo tatou alolofa i le Atua e siitia ai lo tatou tomai e alolofa atili ai i isi ma le atoatoa ona o i tatou o le ute o le faipaaga ma le Atua i le tausiga a Ana fanau” (faaopoopo le faamamafa).

  6. Tagai i le Russell M. Nelson, “Manumalo i le Lalolagi ma Maua le Malologa,” Liahona, Nov. 2022, 95–98.

  7. Russell M. Nelson, “Manumalo i le Lalolagi ma Maua le Malologa,” 96.

  8. Mataio 11:28–30.

  9. Russell M. Nelson, “Manumalo i le Lalolagi ma Maua le Malologa,” 97.

  10. Russell M. Nelson, “E Mafai Ona Tatou Faia ia Lelei Atu ma Ia Tatou Lelei Atu,” Liahona, Me 2019, 67.

  11. Filipi 4:13.

  12. Mosaea 24:9.

  13. Mosaea 24:12.

  14. Mosaea 24:13–14; faaopoopo le faamamafa.

  15. Mosaea 24:15.

  16. Tagai i le Mosaea 24:13–14.

  17. Tagai i le Alema 34:14–16; tagai foi Mosaea 15:8–9.

  18. Tagai i le Russell M. Nelson, “Four Gifts That Jesus Christ Offers to You” (Faigalotu o le Kerisimasi a le Au Peresitene Sili, 2 Tes., 2018), broadcasts.ChurchofJesusChrist.org: “O se meaalofa lona lua ua ofoina atu e le Faaola ia te oe o le tomai e faamagalo atuai. E ala i Lana Togiola le i’u, e mafai ai ona e faamagalo atu ia i latou o ē faatiga ia te oe ma ē atonu latou te lē taliaina lava le tiutetauave mo lo latou agaleaga ia te oe.

    “E masani lava ona faigofie ona faamagalo atu i le tasi o loo saili ma le faamaoni ma le lotomaualalo i lau faamagaloga. Ae o le a faamatuu atu e le Faaola ia te oe le gafatia e faamagalo atu i soo se tasi na agaleaga ia te oe i soo se auala. Ona le toe mafai lea e a latou faatinoga tiga ona avea ma avega mamafa i lou agaga.

  19. Mosaea 18:9.

  20. Mosaea 18:8.

  21. O le Aualofa, le faalapotopotoga a tamaitai o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, na faatuina e le Perofeta o Iosefa Samita i le aso 17 o Mati, 1842, e avea “o se faaopoopoga i le perisitua” (Dallin H. Oaks, “O Ki ma le Pule i le Perisitua,” Liahona, Me 2014, 51). I le filifiliaina o se igoa mo le faalapotopotoga fou, sa mafaufauina le upu agalelei peitai sa sili ona fiafia tamaitai i le upu mapusaga . Sa faamalamalama e Ema Samita, le peresitene muamua o le faalapotopotoga, ma Eliza R. Snow, lona failautusi na avea mulimuli ane ma peresitene lona lua o le Aualofa, na faamatalina faapea o le agalelei o se upu lauiloa—e lauiloa ma faalapotopotoga o lena taimi—ae o lena lauiloa “e le tatau ona avea ma o tatou taiala.” Sa faamalamalama e Ema o le upu mapusaga e sili ona faamatalaina ai la latou misiona. “O le a tatou faia se mea e sili ona tulaga ese … tatou te faamoemoe mo mea e sili ona tulaga ese ma valaauga faigata” (Emma Smith, in Nauvoo Relief Society Minute Book, Mar. 17, 1842, 12, josephsmithpapers.org). E moni, o le tiutetauave lava a le Aualofa o le saunia e le aunoa o faamama avega faaletino ma le faaleagaga. Na aoao mai e Iosefa Samita, “O le Aualofa “sa le gata ina laveaiina e matitiva, ae faaolaina ai foi agaga” (i le Nauvoo Relief Society Minute Book, June 9, 1842, 63, josephsmithpapers.org). Ma o lea sa faaauau ai pea e le Aualofa ona saunia le toomaga: “Toomaga mai le matitiva, toomaga i e mama’i, toomaga i e faaletonu, toomaga mai le valea—toomaga mai mea uma e faalavelavea ai le olioli ma le alualu i luma o tamaitai” (John A. Widtsoe, Evidences and Reconciliations, arr. G. Homer Durham, 3 vols. in 1 [1960], 308).

  22. Mataupu Faavae ma Feagaiga 81:5; tagai foi Eperu 12:12.

  23. Kalatia 6:2.

  24. I se tasi o uluai fonotaga a le Aualofa faatoa faatuina, na saunoa ai Lucy Mack Samita, le tina o le Perofeta o Iosefa Samita, “E tatau ona tatou faapelepele e le tasi le isi, tausia e le tasi le isi, faamafanafana e le tasi le isi ma maua ai aoaoga, ina ia mafai ai ona tatou nonofo faatasi uma i le lagi.” Na tusia e Jennifer Reeder le mea lenei, “I se faamoemoega soofaatasi e tuuina atu le toomaga, sa faipaaga ai tamaitai ma Keriso, ma o le faia o lea mea, sa latou maua ai Lona mapusaga”(First: The Life and Faith of Emma Smith [2021], 130).

  25. Tagai i le Merriam-Webster.com Dictionary, “relief.”

  26. Tagai Dictionary.com, “relief.”

  27. Tagai i le Mataio 28:1–8.