Konafesi Aoao
Na Tau Ane Lo’u Mafaufau i Lenei Manatu e uiga ia Iesu Keriso
Konafesi aoao ia Aperila 2023


Na Tau Ane Lo’u Mafaufau i Lenei Manatu e uiga ia Iesu Keriso

A o e faaauau pea ona tau ane ma le mataalia i lenei manatu ia Iesu Keriso, ou te folafola atu ia te oe e le gata i le taitaiga faalelagi ae faapea foi i le mana faalelagi.

I lenei vaitau matagofie o le Eseta, ou te toe faaleoina atu le tatalo o lenei viiga mamana, “Ieova e, ia Tautai Pea i Matou.”1

O se tala mataina i le Tusi a Mamona o loo faamatala ai e uiga i se alii talavou, mai se aiga lauiloa, na igoa ia Alema, o le o loo faamatala e tusitusiga paia o se tagata le talitonu ifo i tupua.2 Sa gutu poto ma faatauanau, i le faaaogaina o le faamimita e tauanau ai isi e mulimuli atu ia te ia. O le mea e ofo ai, sa faaali ane se agelu ia Alema ma ana uo. Sa pā’u Alema i le eleele ma sa matuai vaivai lava o lea sa sa’esa’e atu ai o ia i le fale o lona tamā. Sa i ai o ia i se tulaga e pei o se koma mo aso e tolu.3 Mulimuli ane, sa ia faamalamalama mai e faapea, i le manatu o i latou o e sa siomia o ia, sa foliga mai sa ia le iloa se mea, ae sa matuai malamalama lelei lona mafaufau ao mafatia ai lona agaga, ma mafaufau i lona olaga o le le tausia o poloaiga a le Atua. Sa ia faamatalaina o lona mafaufau na “lagā … i le atuatuvale i le manatuaina o [ana] agasala e tele”4 ma “falo … tigaina i le mafatia faavavau.”5

I lona faanoanoa loloto, sa ia manatuaina ai le aoaoina o ia e uiga “i le afio mai o se tasi o Iesu Keriso, o se Atalii o le Atua, e togiola mo agasala a le lalolagi.”6 Na sosoo ai ma lona faia o le faamatalaga aupito faatupu manatu lenei: “Ina ua tau ane lou mafaufau i lenei manatu, sa ou tagi ifo i totonu o loʼu loto: E, Iesu e, oe le Alo o le Atua, ia e alofa mutimutivale mai ia te au.”7 A o ia talosaga atu mo le mana faalelagi o le Faaola, sa faapea ona tupu se mea ofoofogia: fai mai a ia, “Ina ua ou mafaufauina lenei mea, sa ou le toe manatuaina oʼu tiga.”8 Sa faafuasei ona ia lagonaina le filemu ma le malamalama. “E leai se mea [sa] silisili ona logolelei ma suamalie e pei o loʼu olioli,”9 na ia tautino mai ai.

Sa “tau ane” Alema i le upumoni o Iesu Keriso. Afai tatou te faaaogaina ia upu “tau ane” i se tulaga faaletino, atonu tatou te faapea, “Sa tau ane [tago ane] o ia i le pa e pipii ai ao pā’u o ia,” o lona uiga sa faafuasei ona aapa atu ma pipii mau i se mea sa tamau malosi i se faavae mausali.

I le tulaga o Alema, o lona mafaufau lea sa aapa atu ma pipii mau ai i lenei upumoni mamana o le taulaga togiola a Iesu Keriso. O le faatinoina o le faatuatua i lena upumoni, ma e ala i le mana ma le alofa tunoa o le Atua, sa laveaiina ai o ia mai le faanoanoa ma faatumulia i le faamoemoe.

E ui o o tatou aafiaga atonu e le lauiloa e pei o le aafiaga o Alema, ae e tutusa lava le taua e faavavau. O o tatou mafaufau foi “ua tau ane … i lenei manatu” e uiga ia Iesu Keriso ma Lana taulaga alofa mutimutivale, ma ua lagona e o tatou loto le malamalama ma le olioli e sosoo mai ai.

Faamautuina o le Manatu ia Iesu Keriso

O la’u tatalo i lenei vaitau o le Eseta ia tatou atili mamanu, faamalosia, ma faamautu ma le naunautai lenei manatu faaleagaga aupito taua o Iesu Keriso i totonu o avanoa o o tatou loto,9 ma faatagaina ia tafe atu e le aunoa ma le naunautai i totonu o o tatou mafaufau, taiala i tatou i o tatou manatu ma mea e fai, ma aumaia pea le olioli matagofie o le alofa o le Faaola.10

O le faatumuina o o tatou mafaufau i le mana o Iesu Keriso e le faapea ai ua na o Ia lava o i o tatou mafaufau. Ae o lona uiga o o tatou mafaufauga uma ua tapulaa atu i Lona alofa, Lona soifuaga ma aoaoga, ma Lana taulaga togiola ma le Toetu mamalu. E le o i ai lava Iesu i se tulimanu ua galo, aua o o tatou mafaufauga ia te Ia o loo i ai pea i taimi uma ma “o mea uma o i totonu ia i [tatou e faamemelo atu] ia te ia!”12 Tatou te tatalo ma faamatala i o tatou mafaufau aafiaga na aumaia faalatalata atili ai i tatou ia te Ia. Tatou te faafeiloai atu i o tatou mafaufau ia ata paia, tusitusiga paia, ma viiga musuia ina ia fesuisuiai lemu mafaufauga e le mafaitaulia i aso taitasi i o tatou olaga pisi. O lo tatou alolofa ia te Ia e le taofia ai i tatou mai le faanoanoa ma le faavauvau i lenei olaga faaletino, ae e mafai ai ona tatou savavali atu i luitau ma se malosiaga e sili atu nai lo o tatou lava malosi.

Iesu a Mafaufau ia Oe

Ou te fiafia naua;

Ae sili le mau ai ma oe

I lou afioaga.13

Manatua, o oe o se atalii/afafine agaga o le Tama Faalelagi. E pei ona faamatala mai e le Aposetolo o Paulo, o i tatou “o fanau a le Atua.”14 Ua leva ona e soifua faatasi ma lou lava faasinomaga patino ae e te lei sau i le lalolagi. Na faia e lo tatou Tama se fuafuaga atoatoa mo i tatou e o mai ai i le lalolagi, aoao, ma toe foi atu ia te Ia. Na Ia auina mai Lona Alo Pele e faapea e ala i le mana o Lana Togiola ma le Toetu e le iu, ua tatou ola ai i tala atu o le tuugamau; ma a o tatou naunau e faaaoga le faatuatua ia te Ia ma salamo ia tatou agasala,15 ua faamagaloina i tatou ma maua le faamoemoe o le ola e faavavau.16

Tuuina Atu i o Tatou Mafaufau ma Agaga o le Ua’i Silisili Atu

I lenei olaga faaletino, e manaomia e o tatou mafaufau ma agaga lo tatou ua’i silisili atu.17 O o tatou agaga e mafai ai ona tatou ola, filifili, ma ia iloatino le lelei ma le leaga.18 E maua e o tatou agaga le molimau mautinoa o le Atua o lo tatou Tama, o Iesu Keriso o le Alo o le Atua, ma o a Laua aoaoga o le tatou taiala lea i le fiafia iinei ma le ola e faavavau i talaatu o le tuugamau.

Na tau le mafaufau o Alema i lenei manatu e uiga ia Iesu Keriso. Na suia ai lona olaga. O le konafesi aoao o se taimi e malamalama ai i mea e finagalo le Alii tatou te faia ma avea ai. O se taimi foi e manatunatu ai i lo tatou alualu i luma. A o ave atu a’u e o’u tofiga i le lalolagi atoa, na ou matauina se faateleina o le malosi faaleagaga i le au paia amiotonu ma tuuto o le Ekalesia.

O le lima tausaga ua mavae, sa talosagaina ai i tatou e tuu le Faaola ia sili ona matilatila i mea uma tatou te faia e ala i le faaaogaina o le igoa sa’o O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai.18 O loo ta’ua soo Lona suafa ma le naunautai.

O le fa tausaga ua mavae, e ala i le faaitiitia o le taimi o a tatou sauniga faamanatuga, ua faateleina ai lo tatou taulai atu i le ‘aai ma feinu i le faamanatuga a le Alii. Ua sili atu lo tatou mafaufau ia Iesu Keriso ma ua sili atu ona tatou faamaoni i a tatou folafolaga ina ia manatua pea o Ia.20

Faatasi ai ma le faaesea o le faamai oti i le lalolagi atoa ma le fesoasoani a le Sau, Mulimuli Mai ia te A’u, o loo ua faateleina ai le tumatila o aoaoga a Iesu Keriso i totonu o o tatou aiga, e fesoasoani i la tatou tapuaiga i le Faaola i le gasologa o le vaiaso.

E ala i le mulimuli i le fautuaga a Peresitene Russell M. Nelson ina ia “faalogo ia te Ia,”21 o loo tatou faaleleia lo tatou gafatia ia iloa musumusuga a le Agaga Paia ma ia vaai i aao o le Alii i o tatou olaga.

Faatasi ai ma le fofogaina mai ma le faamaeaina o le tele o malumalu, ua faateleina ai lo tatou ulufale atu i le maota o le Alii ma maua Ana faamanuiaga folafolaina. Ua sili atu le malosi o lo tatou lagonaina o le matagofie silisiliese o lo tatou Faaola ma le Togiola.

Na saunoa Peresitene Nelson: “E leai se mea e faigofie pe otometi e uiga i le avea ma [se] soo mamana. O la tatou taulaiga e tatau ona tāmau i le Faaola ma Lana talalelei. E matuai faigata faalemafaufau le taumafai malosi e vaai atu ia te Ia i mafaufauga uma.”22

E ala i le taulai atu o o tatou loto atoa ia Iesu Keriso, o isi mea uma o siomia ai i tatou—e ui ina i ai pea—e vaai atu i ai e ala i lo tatou alofa mo Ia. E mouese faalavefau e faaletāua, ma tatou te aveesea na mea e le talafeagai ma Lona malamalama ma lona tagata. A o e faaauau pea ona tau ane ma le gauai atu i lenei manatu o Iesu Keriso, faalagolago ia te Ia, ma tausi Ana poloaiga, ou te folafola atu ia te oe e le gata i le taitaiga faalelagi ae faapea foi i le mana faalelagi—o le mana lea e aumaia le malosi i au feagaiga, filemu i ou faafitauli, ma le olioli i ou faamanuiaga.

Manatuaina o Iesu Keriso

O ni nai vaiaso ua te’a atu, sa ma asiasi atu ai ma Kathy i le aiga o Matt ma Sarah Johnson. I luga o le puipui sa i ai se ata o le latou aiga faapelepele, o se ata matagofie o le Faaola, ma se atatusi o le malumalu.

O le la fanau teine e toafa o Maddy, Ruby, Claire, ma June, sa talanoa fiafia e uiga i lo latou alolofa tele i lo latou tina.

Ua silia ma se tausaga sa masani ona faia ai e Sarah ni taimi faatulagaina i Aso Toonai mo le aiga e auai faatasi atu ai i le malumalu ina ia mafai ona auai nei tamaitai i papatisoga mo tagata o le aiga sa soifua i aso ua mavae.

Ia Novema o le tausaga ua te’a, sa faatulaga ai e Sarah se taimi atofa mo le aiga i le malumalu mo le vaiaso mulimuli o Tesema i le aso Tofi ae le o le Aso Toonai. “Ou te faamoemoe e le afaina lea mo oe,” sa ia fai atu ai ia Matt.

Sa maua Sarah i le kanesa, ae sa faamoemoe fomai o le a soifua o ia mo le isi lua pe tolu tausaga. I le taimi o se sauniga faamanatuga, sa faasoa atu ai e Sarah lana molimau mamana, i le faapea atu, po o le a lava le iuga mo ia, sa alofa o ia i le Faaola ma lona loto atoa ma “o le manumalo ua uma ona malo ai” ona o Ia. A o faagasolo Tesema, sa faafuasei ona faateteleina le faaletonu o le soifua maloloina o Sarah, ma sa ave ai o ia i le falemai. I le taeao po o le Aso Tofi, 29 o Tesema, sa faaiuina filemu ai lona olaga i le tino. Sa i ai Matt i autafa o Sarah i le po atoa.

Ma lona loto nutimomoia, ma le matuai lelavā faaletino ma faalelagona, sa ia taunuu ane ai i le fale, ma faanoanoa faatasi ai ma nai ona afafine. A o autilo ifo Matt i lana telefoni, sa ia matauina ai le faamanatu e le masani ai mo le Aso Tofi o le malumalu lea na atofa e Sarah mo se taimi mulimuli ane o lea aso. Na fai mai Matt, “O le taimi muamua na ou vaai ai i ai, sa ou faapea, O le a le fetaui lenei mea.”

Ae na tau ane le mafaufau o Matt i lenei manatu: “O loo soifua le Faaola. E leai se isi nofoaga e tatau ona matou i ai o se aiga nai lo o totonu o Lona maota paia.”

Ata
Aiga a Johnson

Sa taunuu atu Matt, Maddy, Ruby, Claire, ma June i le malumalu mo le faamoemoe na faatulaga e Sarah mo i latou. Faatasi ai ma loimata na tafe ifo i ona alafu, sa faia ai e Matt ia papatisoga faatasi ma ona afafine. Sa loloto lo latou lagonaina o lo latou alolofa ma le sootaga e faavavau ia Sarah, ma sa latou lagona le alofa tele ma le filemu faamafanafana o le Faaola. Sa faasoa mai ma le faapelepele e Matt, “E ui ina ou lagona le faanoanoa ma le faavauvau loloto, ae o loo ou alaga ma le olioli, i le iloa ai o le fuafuaga matagofie o le faaolataga a lo’u Tama.”

I lenei vaitau o le Eseta, ou te molimau atu i le atoatoa ma le moni a’ia’i o le taulaga togiola e le mafaatusalia a le Faaola ma e uiga i Lona Toetu mamalu. A o tumau mausali ma faavavau lou mafaufau i le manatu ia Iesu Keriso, ma a o e faaauau ona taulai atoatoa atu lou olaga i le Faaola, ou te folafola atu ia te oe o le a e lagona Lona faamoemoe, Lona filemu, ma Lona alofa. I le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. “Ieova e, ia Tautai Pea i Matou,” Viiga, nu. 47.

  2. Tagai i le Mosaea 27:8.

  3. Tagai i le Alema 36:10.

  4. Alema 36:17.

  5. Alema 36:12.

  6. Alema 36:17.

  7. Alema 36:18. O le isi taimi o loo faaaoga ai le “tau ane” i le Tusi a Mamona o loo tautala e uiga ia i latou o e “fepiiti i le pito o le āi uʼamea” (1 Nifae 8:24, 30).

  8. Alema 36:19.

  9. Alema 36:21.

  10. “O le taua aupito sili o le olaga e tauina i totonu o afeafe filemu o lou lava agaga” (David O. McKay, i le Conference Report, Apr. 1967, 84).

  11. “O [mafaufauga] e lagolagoina faatinoga uma. O o tatou mafaufauga o le laupapa o ki, o le laulau faatonutonu e pulea a tatou faatinoga” (Boyd K. Packer, That All May be Edified [1982], 33).

    Na aoao mai Peresitene Dallin H. Oaks: “E mafai ona tatou taomiaina manaoga leaga ae suia i manaoga amiotonu. O lenei mea e aafia ai le aotauina ma le faataitai ai. Na aoao mai e Peresitene Iosefa F. Samita e faapea o le “aotauina … o o tatou manaoga o se tasi tulaga e o’oo’o lona taua’” (Pure in Heart [1988], 149).

  12. “Praise to the Lord, the Almighty,” Hymns, no. 72.

  13. “Iesu, a Mafaufau ia Oe,” Viiga, nu. 76.

  14. Galuega 17:29.

  15. Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 58:42–43.

  16. Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 14:7.

  17. “E leai lava se tasi ae ua na o le Atua ua ia silafia ou mafaufauga ma faamoemoega o lou loto” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 6:16).

  18. “Ua au mai mea lelei e le tagata amio lelei i mea lelei ua teu i lona loto; o le tagata amio leaga foi ua au mai e ia mea leaga i mea leaga ua teu i lona loto: aua o le tele o mea i le loto e tautala mai ai lona gutu” (Luka 6:45).

  19. Tagai i le Russell M. Nelson, “O Le Igoa Sa’o o le Ekalesia,” Liahona, Nov. 2018, 87–89.

  20. O la tatou feagaiga i vaiaso taitasi i le tatalo o le faamanatuga o le, o le a tatou “manatua pea o Ia” (Moronae 4:3; Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:77). Ua uunaia i tatou e le Tusi a Mamona e ala i le faaaoga o le upu faalua, o le tasi e sosoo lava ma le isi: “Ia manatua, ia manatua” (Mosaea 2:41; Alema 37:13; Helamana 5:9). O le manatua faaleagaga e sau e ala mai i le mana o le Agaga Paia: “Na te aoao ia te outou i mea uma lava, e faamanatu mai foi o ia ia te outou i mea uma” (Ioane 14:26).

  21. Russell M. Nelson, “Faalogo ia te Ia,” Liahona, Me 2020, 90.

  22. Russell M. Nelson, “Mauaina o le Mana o Iesu Keriso i o Tatou Olaga,” Liahona, Me 2017, 41. Sa saunoa mai foi Peresitene Nelson, “O le olioli o lagonaina [e le Au Paia o Aso e Gata Ai] e itiiti lava se mea e faatatau i tulaga o o tatou olaga a o mea uma o loo faatatau i le taulaiga o o tatou olaga” (“Olioli ma le Ola Ai Faaleagaga,” Liahona, Nov. 2016, 82).