Um moj uhvati ovu misao o Isusu Kristu
Dok pažljivo nastavljate hvatati misao o Isusu Kristu, obećavam vam ne samo nebesko vodstvo, već i nebesku moć.
U ovo predivno uskršnje doba, ponavljam molitvu ove snažne pjesme: »Vodi nas, o Jahve silni«.1
Čudesna priča u Mormonovoj knjizi govori o mladiću iz istaknute obitelji imenom Alma kojeg Sveta pisma opisuju kao idolopokloničkog nevjernika.2 Bio je rječit i uvjerljiv, koristeći laskanje kako bi nagovorio druge da ga slijede. Zapanjujuće je to što se anđeo ukazao Almi i njegovim prijateljima. Alma je pao na zemlju i bio je toliko slab da su ga onemoćalog odnijeli u dom njegova oca. Ostao je u naizgled komatoznom stanju tri dana.3 Kasnije je objasnio da je, dok se onima oko sebe doimao kao da je bio u nesvijesti, njegov um bio vrlo aktivan jer je njegova duša tugovala, razmišljajući o svom životu zanemarivanja Božjih zapovijedi. Opisao je svoj um kao da je bio »silno uznemiren sjećanjem na mnoge grijehe [njegove]«,4 i »raspet vječnom mukom«.5
U svojem se dubokom očaju sjetio da je bio podučen u svojoj mladosti o »dolasku nekog Isusa Krista, Sina Božjega, da pomiri za grijehe svijeta«.6 Nadalje je iznio sljedeću poticajnu izjavu: »Čim um moj uhvati ovu misao, ja zavapih u srcu svojemu: O Isuse, ti Sine Božji, iskaži milosrđe prema meni.«7 Dok se pozivao na Spasiteljevu božansku moć, dogodilo se nešto čudesno. »Kad to pomislih«, rekao je, »ne mogah se više sjetiti boli svojih.«8 Odjednom je osjetio mir i svjetlo. »Ne može biti ništa tako silovito i slatko kao što bijaše radost moja«,9 izjavio je.
Alma se »uhvati[o]« za istinu o Isusu Kristu. Kada bismo upotrijebili riječ »uhvati« u fizičkom smislu, mogli bismo reći: »Uhvatio se za ogradu baš kada je padao«, što znači da je iznenada posegnuo i primio se za nešto čvrsto zacementirano u siguran temelj.
U Alminu slučaju, njegov je um bio taj koji je posegnuo i prigrlio ovu snažnu istinu o pomirbenoj žrtvi Isusa Krista. Djelujući u vjeri prema toj istini te moću i milošću Božjom bio je spašen iz očaja i ispunjen nadom.
Iako naša iskustva možda neće biti dramatična poput Alminih, ipak su vječno značajna. Naši su umovi također »uhvati[li] ovu misao« o Isusu Kristu i njegovoj milosrdnoj žrtvi, a naše su duše osjetile svjetlo i radost koje slijede.
Osiguravati misli o Isusu Kristu
Moja je molitva u ovo uskršnje doba da ćemo svjesnije oblikovati, osnažiti i prigrliti tu istaknutu misao o Isusu Kristu u odajama naše duše,10 omogućujući joj da revnije pritječe u naš um, vodi nas u onome što mislimo i činimo te stalno donosi slatku radost Spasiteljeve ljubavi.11
Ispunjavanje našeg uma moću Isusa Krista ne znači da je on jedina misao koju imamo. No to znači da su sve naše misli omeđene njegovom ljubavlju, njegovim životom i naučavanjima te njegovom pomirbenom žrtvom i veličanstvenim Uskrsnućem. Isus nikada nije u zaboravljenom kutu jer su naše misli o njemu uvijek prisutne i »štujem[o] ga svim svojim bićem!«12 Molimo se i ponavljamo u svojem umu iskustva koja su nas dovela bliže k njemu. Izražavamo dobrodošlicu u svoj um božanskim slikama, Svetim pismima i nadahnutim pjesmama kako bismo blago umirili bezbrojne svakodnevne misli koje jure kroz naše zaposlene živote. Naša nas ljubav prema njemu ne štiti od tuge i jada u ovome smrtnom životu, ali nam omogućava da hodamo kroz izazove sa snagom daleko iznad naše vlastite.
Isuse, sama misao na tebe
sladom ispunjava moju grud.
No daleko je slađe vidjeti ti lice
i u tvojoj nazočnosti počivat.13
Upamtite, vi ste duhovno dijete Nebeskog Oca. Kao što je apostol Pavao objasnio, mi »potječemo od Boga«.14 Živjeli ste sa svojim osobnim identitetom davno prije dolaska na Zemlju. Naš je Otac stvorio savršen naum za nas da dođemo na Zemlju, učimo i vratimo mu se. Poslao je svojega ljubljenog Sina da kroz moć njegova beskonačnog Pomirenja i Uskrsnuća mi živimo nakon groba, a dok smo voljni primjenjivati vjeru u njega i kajati se za svoje grijehe,15 oprošteno nam je i primamo nadu u vječni život.16
Posvećivati svojem umu i duhu iznimnu pažnju
U ovom smrtnom životu naš um i duh trebaju iznimnu pažnju.17 Naš nam um omogućava da živimo, biramo te razlučujemo dobro i zlo.18 Naš duh prima potvrđujuće osvjedočenje da je Bog naš Otac, da je Isus Krist Sin Božji i da su njihova naučavanja naš vodič za sreću ovdje i vječni život nakon groba.
Almin se um uhvatio za tu misao o Isusu Kristu. Ona je promijenila njegov život. Opći sabor vrijeme je da shvatimo što bi Gospodin htio da činimo i postanemo. To je također vrijeme za razmišljanje o našem napretku. Dok su me moja zaduženja vodila diljem svijeta, primijetio sam povećanu duhovnu snagu u pravednim, predanim članovima Crkve.
Prije pet godina zatraženo je od nas da postavimo Spasitelja na značajnije mjesto u sve što činimo uporabom ispravnog imena Crkve Isusa Krista svetaca posljednjih dana.19 Iskrenije govorimo njegovo ime.
Prije četiri godine, skraćujući vrijeme trajanja našega sakramentalnog sastanka, povećali smo svoju usredotočenost na Gospodinov sakrament. Više razmišljamo o Isusu Kristu i ozbiljniji smo u svojem obećanju da ćemo ga se uvijek spominjati.20
Kroz izolaciju zbog svjetske pandemije i uz pomoć programa Dođi i slijedi me, Spasiteljeva naučavanja postaju značajnija u našim domovima, pomažući našem štovanju Spasitelja tijekom tjedna.
Slijedeći savjet predsjednika Russella M. Nelsona da Ga čujemo,21 pročišćavamo svoju sposobnost da prepoznamo šapate Duha Svetoga i vidimo ruku Gospodnju u našim životima.
Najavom i dovršenjem desetaka hramova, češće ulazimo u dom Gospodnji i primamo njegove obećane blagoslove. Snažnije osjećamo transcendentnu ljepotu našeg Spasitelja i Otkupitelja.
Predsjednik je Nelson rekao: »Nema ničega laganoga ili automatskog kod toga da postanemo tako snaž[an] učeni[k]. Naša usredotočenost mora biti zakovana na Spasitelja i njegovo evanđelje. Mentalno je rigorozno nastojati gledati prema njemu u svakoj misli.«22
Usmjeravajući našu pažnju na Isusa Krista, sve ostalo oko nas – iako je još uvijek nazočno – promatra se kroz našu ljubav prema njemu. Manje važna ometanja blijede i mi uklanjamo ono što nije u skladu s njegovim svjetlom i karakterom. Dok nastavljate pažljivo hvatati ovu misao o Isusu Kristu, uzdajete se u njega i obdržavate njegove zapovijedi, nije vam obećano samo vodstvo, već i nebeska moć – moć koja donosi snagu u vaše saveze, mir za vaše teškoće i radost za vaše blagoslove.
Sjećati se Isusa Krista
Prije nekoliko smo tjedana Kathy i ja posjetili dom Matta i Sare Johnson. Na zidu je bila slika njihove dragocjene obitelji, predivna slika Spasitelja i prikaz hrama.
Njihove četiri kćeri – Maddy, Ruby, Claire i June – radosno su govorile o tome koliko su voljele svoju majku.
Više od godinu dana Sarah je redovito zakazivala subotnje sastanke kako bi obitelj zajedno odlazila u hram da bi djevojčice mogle sudjelovati u krštenjima za članove obitelji koji su ranije živjeli.
U studenom prošle godine, Sarah je zakazala četvrtak umjesto subote posljednjeg tjedna u prosincu kao vrijeme kada će obitelj ići u hram. »Nadam se da je to u redu«, rekla je Mattu.
Sari je dijagnosticiran rak, no liječnici su očekivali da će poživjeti još dvije ili tri godine. Tijekom sakramentalnog sastanka Sarah je iznijela svoje snažno osvjedočenje, govoreći da je, bez obzira na ishod za nju, voljela Spasitelja svim svojim srcem i da je on »već izvojevao pobjedu«. Kako je prosinac napredovao, Sarino se zdravlje neočekivano ubrzano pogoršalo i ona je primljena u bolnicu. Rano ujutro u četvrtak 29. prosinca tiho je dovršila svoju smrtnost. Matt je bio uz Saru cijelu noć.
Slomljenog srca te potpuno fizički i emocionalno iscrpljen, stigao je kući, tugujući sa svojim kćerima. Kada je Matt pogledao svoj telefon, primijetio je podsjetnik na neuobičajeno vrijeme za posjet hramu u četvrtak koje je Sarah zakazala za kasnije taj dan. Matt je rekao: »Kada sam to prvi put vidio, pomislio sam, to jednostavno neće ići.«
No tada je Mattov um uhvatio ovu misao: »Spasitelj živi. Ne postoji mjesto gdje bismo radije bili kao obitelj nego u njegovu svetom domu.«
Matt, Maddy, Ruby, Claire i June stigli su u hram radi dogovora koji je Sara zakazala za njih. Sa suzama koje su tekle niz njegove obraze, Matt je izvršio krštenja sa svojim kćerima. Snažno su osjetili svoju ljubav i vječnu vezu sa Sarom te su osjetili neizmjernu ljubav i utješni mir Spasitelja. Matt je nježno iznio: »Iako osjećam duboku tugu i bol, kličem od radosti, znajući predivan naum spasenja mojeg Oca.«
U ovo uskršnje doba svjedočim potpunoj i apsolutnoj istini Spasiteljeve neusporedive pomirbene žrtve i njegova slavnog Uskrsnuća. Dok vaš um ostaje čvrsto i zauvijek na misli o Isusu Kristu i dok nastavljate usmjeravati svoj život potpunije na Spasitelja, obećavam vam da ćete osjećati njegovu nadu, mir i ljubav. U ime Isusa Krista. Amen.