Konafesi Aoao
Faalogo ia te Ia
Konafesi Aoao ia Aperila 2020


Faalogo ia te Ia

Ua silafia e lo tatou Tama pe a siomiaina i tatou e le lē mautonu ma le fefe, o le mea o le a sili ona fesoasoani tele ia i tatou, o le faalogo lea i Lona Alo.

O’u uso e ma tuafafine pele, e ma’eu lo’u lotofaafetai, e ala i le faaaogaina o tekinolosi, ua mafai ai ona tatou feiloai faatasi ma tapuai i lenei taeao o le Aso Sa. E ma’eu le faamanuiaina o i tatou i le iloaina ua toefuatai mai le talalelei a Iesu Keriso i le lalolagi.

I nai vaiaso ua tuanai atu, ua oo ai le toatele o i tatou i ni mea faalavefau i o tatou olaga patino. O mafui’e, o mu, lologa, mala, ma aafiaga na mulimuli mai ai ua faalavefauina aga masani ma mafua ai le lē lava o meaai, mea e manaomia, ma teugatupe.

I le lotolotoi ai o nei mea uma, matou te faamalo atu ma faafetai atu ia te outou mo le filifili e faafofoga i le afioga a le Alii i lenei taimi o puapuaga e ala i le auai faatasi ma i matou mo le konafesi. O le faatupulaia o le pouliuli lea e ō mai faatasi ma puapuaga ua atili susulu malamalama ai le malamalama o Iesu Keriso. Se’i mafaufau i le lelei e mafai e i tatou taitoatasi ona faia i lenei taimi o suiga faigata i le lalolagi. O lo outou alofa ma le faatuatua i le Faaola e mafai ona avea lelei ma se aloiafi mo se tasi e iloa ai le Toefuataiga o le atoatoaga o le talalelei a Iesu Keriso.

I tausaga e lua ua alu, sa ma feiloai atu ai ma Sister Nelson i le faitau afe o outou i le lalolagi atoa. Sa ma faatasi ma outou i fale tetele i fafo ma i potu tetele i faletalimalo. I nofoaga taitasi, na ou lagona sa ou i ai faatasi ma le au filifilia a le Alii ma sa ou vaaia i o’u lava mata le faapotopotoina o Isaraelu.

Ua tatou ola i le vaitaimi “sa faatalitali i ai o tatou muātamā mo le faamoemoe naunautai.”1 Ua tatou vaai tino lava ma molimau moni i mea sa na o le faaaliga na vaai i ai le perofeta o Nifae e faapena na afio ifo “le mana o le Tamai Mamoe a le Atua” “i luga o tagata o le feagaiga a le Alii o e sa faataapeapeina i luga o le lalolagi; ma sa faaauupegaina i latou i le amiotonu ma le mana o le Atua i le mamalu tele.”2

O outou, o’u uso e ma tuafafine, ua i ai faatasi ma na alii, tamaitai, ma fanau ia na vaai i ai Nifae. Mafaufau i lena mea!

Po o fea lava o outou alala ai po o a foi o outou tulaga o i ai, o le Alii o Iesu Keriso o lo outou Faaola, ma o le perofeta a le Atua, o Iosefa Samita o la outou perofeta. Sa muai faauuina o ia a o le’i faavaeina le lalolagi e avea ma perofeta o lenei tisipenisione mulimuli, le taimi o le a “leai se mea o le a taofia”3 mai le Au Paia. E faaauau pea ona tafe mai faaaliga mai le Alii i lenei faagasologa faifai pea o le toefuataiga.

O le a le uiga ia te oe o le toefuataiina mai o le talalelei a Iesu Keriso i le lalolagi?

O lona uiga ua mafai ona faamauina faatasi oe ma lou aiga e faavavau! O lona uiga ona ua papatisoina oe e se tasi ua i ai le pule mai ia Iesu Keriso ma ua faamauina o se tagata o Lana Ekalesia, ua mafai ona e olioli i le mafutaga tumau a le Agaga Paia. O le a Ia taiala ma puipuia oe. O lona uiga o le a lē tuua lava oe e lē faamafanafanaina pe aunoa ma le mauaina o le mana o le Atua e fesoasoani ia te oe. O lona uiga e mafai e le mana o le perisitua ona faamanuiaina oe a o e mauaina sauniga taua ma osia feagaiga ma le Atua ma tausi i ai. O se taula lava i o tatou agaga nei upumoni, aemaise lava i taimi faapenei o le pesi mai o āfā.

O loo talatala mai i le Tusi a Mamona le faasologa masani o le tula’i a’e ma le pa’ū o malo tetele e lua. O le la talafaasolopito ua faaalia ai le faigofie mo se anoano o tagata ona faagaloina le Atua, teena lapataiga a perofeta a le Alii, ma saili i le pule, lauiloa, ma mea faafiafia o le tino.4 Sa tupu soo, sa tautino atu e perofeta ua mavae “mea tetele ma ofoofogia i tagata, ia sa latou le talitonu i ai.”5

E leai ma se eseesega i o tatou aso. I le aluga o tausaga, na faalogoina ai mea tetele ma ofoofogia mai pulelaa faapaiaina i le salafa o le lalolagi. Ae anoano tagata e taliaina nei upumoni—ona a le o lo latou lē iloaina o le mea e sue i ai upumoni6 pe ona o loo latou faalogo ia i latou e le o i ai le atoaga o le upumoni, po o ua latou teenaina foi le upumoni ona ua sili atu ia i latou le sailiga o mea faalelalolagi.

E atamai le tiapolo. Mo le fia afe tausaga o loo ia faia pea mea lelei ma mea leaga ae o mea leaga e fai ma mea lelei.7 O ana savali e leotele, malosi, ma faasausili.

Peitai, o savali mai lo tatou Tama Faalelagi e iloagofie lava le ese. E fesootai mai e Ia ma le faigofie, filemu, ma i se manino matua maofa lava lea e le mafai ona tatou malamalama sese ai ia te Ia.8

Mo se faataitaiga, soo se taimi lava e faalauiloa mai ai e Ia Lona Alo Pele e Toatasi na Fanaua i tagata soifua i le lalolagi, e Na te faia lea mea i ni nai upu ofoofogia. I luga o le Mauga o Liua ia Peteru, Iakopo, ma Ioane, sa fetalai atu ai le Atua, “O lo’u atalii pele lenei, faalogo ia te ia,”9 O Lana fetalaiga ia sa Nifae i Nuumau anamua e faapea “Faauta i lo’u Atalii Pele, o le ua ou fiafia lava i ai, o le ua ou faamamaluina ai lo’u igoa—ia outou faalogo ia te ia.”10 Ma ia Iosefa Samita, i lena tautinoga loloto lea na tatala ai lenei tisipenisione, sa fetalai mai ma le faigofie le Atua, “O Lo’u Atalii Pele lenei. Faalogo ia te Ia!11

Ia, o’u uso e ma tuafafine, mafaufau i le mea moni ua faato’a ta’ua i nei faataitaiga e tolu, ae a o le’i faalauiloa atu e le Tama le Alo, o tagata sa auai na i ai i se tulaga o le fefe ma le, i nisi tulaga, atuatuvale.

Sa fefefe Aposetolo ina ua latou vaai atu ia Iesu Keriso o siomiaina e se ao i luga o le Mauga o Liua.

Sa fefefe sa Nifae ona sa latou oo i le faafanoga ma le pouliuli mo ni aso.

Sa taofia Iosefa Samita i se malosiaga o le pouliuli ae le’i tatalaina le lagi.

Ua silafia e lo tatou Tama pe a siomiaina i tatou e le lē mautonu ma le fefe, o le mea o le a sili ona fesoasoani tele ia i tatou, o le faalogo lea i Lona Alo.

Ona a tatou saili atu e faalogo—faalogo moni lava—i Lona Alo, o le a taialaina i tatou ia iloa po o le a le mea e fai i soo se tulaga.

O le upu muamua lava i le Mataupu Faavae ma Feagaiga o le lagona.12 O lona uiga “ia faalogo ma le faamoemoe e usiusitai.”13 Ina ia lagona (hearken) o lona uiga ia “faalogo ia te Ia”—ia faalogo i mea ua fetalai mai ai le Faaola ona usitai (heed) lea i Lana fautuaga. I na upu e fa—“Faalogo ia te Ia”—ua aumai ai e le Atua ia i tatou se mamanu mo le manuia, fiafia, ma le olioli i lenei olaga. E ao ona tatou faalogo i afioga a le Alii, lagona ia mea, ma usitai i mea ua Ia faatonu ai i tatou!

A o tatou saili e avea ma soo o Iesu Keriso, o a tatou taumafaiga ia faalogo ia te Ia e manaomia ona matua faia ma le faamoemoe sili i ai. E manaomia ai le lotofuatiaifo ma taumafaiga tumau e faatumu o tatou olaga i aso taitasi i Ana afioga, Ana aoaoga, Ana upumoni.

E le mafai ona tau na ona tatou faalagolago i faamatalaga tatou te tau atu ai i luga o ala o faasalalauga faaagafesootai. I le faitau miliona o upu i luga o le initoneti i se lalolagi ua faatumulia i faasalalauga faatosina faifai pea a taumafaiga malomaloā ma leaga tele a le tiapolo, o fea e mafai ona tatou ō i ai e faalogo ai ia te Ia?

E mafai ona tatou ō i tusitusiga paia. Latou te a’oa’o mai i tatou e uiga ia Iesu Keriso ma Lana talalelei, le silisili ese o Lana Togiola, ma le fuafuaga sili a lo tatou Tama o le fiafia ma le togiolaina. O le faatofuina i aso taitasi i le afioga a le Atua e taua tele mo le ola faaleagaga, aemaise lava i nei aso o le faatupulaia o suiga faigata. Pe a tatou taumamafa i afioga a Keriso i aso taitasi, o le a ta’u mai e afioga a Keriso ia i tatou le auala e tali atu ai i faigata tatou te le’i mafaufauina o le a tatou fetaia’i.

E mafai foi ona tatou faalogo ia te Ia i totonu o le malumalu. O le maota o le Alii o se maota o le aoaoga. O iina e a’oa’o mai ai le Alii i Lana lava ala. O iina e a’oa’o mai ai sauniga taitasi e uiga i le Faaola. O iina tatou te a’oa’o ai i le auala e vavae ai le veli ma talanoa ma le manino atili ma le lagi. O iina tatou te a’oa’o ai i le auala e fetuu ai le tiapolo ma utuvai mai le mana o le perisitua a le Alii e faamalosia ai i tatou ma i latou tatou te alolofa i ai. E ma’eu le naunautai e tatau ona oo ia i tatou taitoatasi e saili atu ai i le malutaga iina.

Pe a toe aveesea nei tapu lē tumau o le COVID-19, faamolemole ia faatulaga ni taimi e lē aunoa e tapuai ma auauna atu ai i totonu o le malumalu. O minute uma o lena taimi o le a faamanuiaina ai outou ma ō outou aiga i auala e leai ma se isi lava mea na te mafaia. Faaalu se taimi e mafaufau loloto ai i mea e te faalogo i ai pe a e i ai iina. Ōle atu i le Alii e a’oa’o oe i le auala e tatala ai le lagi e faamanuia ai lou olaga ma olaga o i latou e te alofa ma auauna i ai.

A o lē mafai ai ona tapuai i le taimi nei i totonu o le malumalu, ou te valaaulia outou ia faateleina lou auai i talafaasolopito o aiga, e aofia ai sailiga ma le faavasegaina o talafaasolopito o aiga. Ou te folafola atu pe a e faateleina lou taimi i galuega faalemalumalu ma talafaasolopito o aiga, o le a e faateleina ma faaleleia lou tomai e faalogo ai ia te Ia.

E faapena foi ona tatou faalogo ia te Ia i le manino atili pe a tatou faaleleia lo tatou tomai e iloa ai musumusuga a le Agaga Paia. E leai lava se isi taimi ua sili ona matua taua ai le iloa o le auala e fetalai mai ai le Agaga ia te oe nai lo le taimi nei. I le Aiga Atua, o le Agaga Paia o le avefeau. O le a Ia aumaia mafaufauga i lou mafaufau ia e finagalo le Tama ma le Alo e te mauaina. O Ia o Lē Faamafanafana. O le a Ia aumaia se lagona o le filemu i lou loto. E molimau mai o Ia i le upumoni ma o le a faamautu mai mea e moni a o e faalogo ma faitau i le afioga a le Alii.

Ou te toe faafou atu la’u aioiga mo outou ia fai po o le a lava le mea e faateleina ai lo outou gafatia faaleagaga e maua ai faaaliga faaletagata lava ia.

O le faia o lea mea o le a fesoasoani ia te oe e iloa ai le auala e agai ai i luma i lou olaga, po o le a le mea e fai i taimi o faalavelave, ma le auala e iloatino ai ma aloese mai faaosoosoga ma le taufaasese o le tiapolo.

Ma le mea mulimuli, tatou te faalogo ia te Ia pe a tatou usitai i upu a perofeta, tagatavaai, ma talifaaaliga. E molimau mai Aposetolo faauuina a Iesu Keriso i taimi uma e uiga ia te Ia. Latou te faasino mai le ala a o tatou savalia lo tatou ala e ui atu i le lavelave ma fita faapopoleina o lo tatou olaga faaletino.

O le a le mea o le a tupu pe a e faalogo, lagona, ma usitai ma le faamoemoe atili i mea ua fetalaia mai e le Faaola ma mea o loo Ia fetalaia mai nei e ala mai i Ana perofeta? Ou te folafola atu o le a faamanuiaina outou i le mana faaopoopoina e taulima ai faaosoosoga, faigata, ma vaivaiga. Ou te folafola atu vavega i a outou faaipoipoga, mafutaga faaleaiga, ma galuega i aso taitasi. Ma ou te folafola atu o le a faateleina lou gafatia e lagona ai le olioli e tusa lava pe faateleina puapuaga i lou olaga.

O le konafesi aoao lenei ia Aperila 2020 o lo tatou taimi lea e faamanatu ai se mea na tupu lea na suia ai le lalolagi. A o tatou tulimatai atu i lenei 200 tausaga o le Uluai Faaaliga a Iosefa Samita, sa mafaufau le Au Peresitene Sili ma le Aufono a Aposetolo e Toasefululua po o le a se mea tatou te ono faia e faamanatu ai ma le talafeagai lenei mea ofoofogia na tupu.

O lena teofani po o le faaaliga vaaia na amataina ai le Toefuataiga o le atoaga o le talalelei a Iesu Keriso ma le faafeao mai o le tisipenisione o le atoaga o taimi.

Sa matou mafaufau pe tatau ona faatu se ma’a faamanatu. Ae a o matou iloiloina le tulaga ese faasolopito ma aafiaga faavaomalo o lena Uluai Faaaliga, sa matou lagonaina le uunaiga e fatu se ma’a faamanatu e le o se karanite po o se ma’a ae o upu—upu o folafolaga faamaoni ma paia—e tusia, e lē vaneina i “papatusi maa” ae ia vaneina i “papatusi aano” o o tatou loto.14

Talu ona faatulagaina le Ekalesia, e na o le lima folafolaga na fofogaina, faatasi ai ma le folafolaga mulimuli “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi,” lea na fofogaina e Peresitene Gordon B. Hinckley i le 1995.

O lea la, a o tatou manatunatu i lenei taimi iloga i le talafaasolopito o le lalolagi ma le poloa’iga a le Alii ina ia faapotopoto Isaraelu mo le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso, o i matou, o le Au Peresitene Sili ma le Aufono a Aposetolo e Toasefululua, ua tuuina atu ai le folafolaga lenei. O lona ulutala e faapea, “O Le Toefuataiga o le Atoatoaga o le Talalelei a Iesu Keriso: O Se Folafolaga o le Faamanatuina o le Lua Seneturi i le Lalolagi.” Ua tusiaina e le Au Peresitene Sili ma le Aufono a Aposetolo e Toasefululua o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai. Tusia ia Aperila 2020. Ina ia saunia mo lenei aso, sa ou pueina ai muamua lenei folafolaga i le Vao Paia, lea na muai vaai ai Iosefa Samita i le Tamā ma le Alo.

“Matou te folafola atu ma le faamaoni e alofa le Atua i Lana fanau i atunuu uma o le lalolagi. Ua foa’i mai e le Atua le Tamā ia i tatou le soifua mai ma le paia, le soifuaga lē mafaatusalia, ma le taulaga togiola lē i’u a Lona Alo Pele, o Iesu Keriso. E ala i le mana o le Tamā, na toetu mai ai Iesu ma maua le manumalo i le oti. O Ia o lo tatou Faaola, lo tatou Faataitaiga Sili, ma lo tatou Togiola.

“I le lua selau tausaga talu ai, i se taeao matagofie o le tautotogo i le 1820, a o sailiili le taule’ale’a o Iosefa Samita e fia iloa po o le a le ekalesia e auai ai, sa alu ai e tatalo i le togāvao e lata ane i lona aiga i le setete o Niu Ioka, ISA. Sa i ai ni ana fesili e faatatau i le faaolataga o lona agaga ma sa faatuatua o le a ta’ita’i o ia e le Atua.

“I le lotomaualalo, matou te tautino atu ai e faapea i le tali mai i lana tatalo, sa faaali mai ai le Atua le Tamā ma Lona Alo, o Iesu Keriso ia Iosefa ma amatalia ai loa le ‘toefuata’iga o mea uma’ (Galuega 3:21) e pei ona valo’ia mai i le Tusi Pa’ia. I lenei faaaliga, sa ia aoao ai ina ua mavae le maliliu o ulua’i Aposetolo, sa leiloa ai le Ekalesia a Keriso o le Feagaiga Fou mai le lalolagi. O le a avea Iosefa ma mea faigaluega i le toefo’i mai o le Ekalesia.

Matou te faamautū atu i lalo o le ta’ita’iga a le Tamā ma le Alo, na ō mai ai avefe’au faalelagi e a’oa’o Iosefa ma toe atia’e le Ekalesia a Iesu Keriso. Sa toefuata’i mai e Ioane le Papatiso le pule e papatiso ai e ala i le faatofuina mo le faamagaloga o agasala. O le to’atolu o ulua’i Aposetolo—o Peteru, Iakopo, ma Ioane—sa toefuata’i maia le tofi faa’aposetolo ma ki o le pule o le perisitua. Sa ō mai fo’i isi, e aofia ai Elia, o lē na toefuata’i maia le pule e faamau faatasi ai aiga e faavavau i mafutaga e faavavau lea ua to’ilalo ai le oti.

“Matou te molimau atu fo’i o Iosefa Samita na tu’u i ai le meaalofa ma le mana o le Atua e faaliliu ai se faamaumauga anamua: le Tusi a Mamona—O Se Tasi Molimau ia Iesu Keriso. O loo aofia ai i itulau o lenei anotusi pa’ia se tala e uiga i le galuega patino a Iesu Keriso i tagata i le Itulagi i Sisifo i le faato’ā mavae ai o Lona Toetu. O loo a’oa’o mai ai le faamoemoega o le olaga ma faamalamalama mai ai le mata’upu faavae a Keriso, lea e faatotonugalemū i ai lena faamoemoega. I le avea ai ma se soa o tusitusiga pa’ia i le Tusi Pa’ia, o loo molimau mai ai le Tusi a Mamona o tagata soifua uma o ni atalii ma ni afafine a se Tamā i le Lagi alofa, ua i ai ia te Ia se fuafuaga pa’ia mo ō tatou olaga, ma o Lona Alo, o Iesu Keriso, o loo fetalai mai i aso nei e pei fo’i ona i ai i aso anamua.

“Matou te tautino atu O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, sa faatulagaina i le aso 6 o Aperila, 1830, o le Ekalesia lava lea a Keriso o le Feagaiga Fou ua toefuata’iina. O lenei Ekalesia ua taula i le soifuaga ato’atoa o lona ma’a tulimanu, o Iesu Keriso, ma i Lana Togiola lē i’u ma le Toetu moni. Ua toe vala’auina e Iesu Keriso ia Aposetolo ma tu’u atu ia i latou le pule o le perisitua. Ua Ia vala’aulia i tatou uma ia ō mai ia te Ia ma Lana Ekalesia, ia maua le Agaga Pa’ia, o sauniga o le faaolataga, ma ia maua le olioli tumau.

“Ua mou atu nei le lua selau tausaga talu ona amatalia lenei Toefuata’iga e le Atua le Tamā ma Lona Alo Pele, o Iesu Keriso. Ua ōpomau e le faitau miliona i le lalolagi atoa se malamalama’aga o nei mea na tutupu sa valo’iaina.

“Matou te ta’utino atu ma le fiafia e aga’i pea i luma le Toefuata’iga folafolaina e ala i faaaliga faifai pea. O le a lē toe tutusa lava le lalolagi, auā o le a ‘faapotopoto faatasi [e le Atua] mea uma ia tasi ia Keriso’ (Efeso 1:10).

“Faatasi ai ma le migao ma le lotofaafetai, i le avea ai ma Ana Aposetolo, matou te vala’aulia ai tagata uma ia iloa—e pei ona matou iloa—o loo matala le lagi. Matou te faamautū atu o loo faailoa mai e le Atua Lona finagalo mo Ōna atalii ma afafine pele. Matou te molimau atu o i latou e su’esu’e ma le agaga tatalo i le sāvali o le Toefuata’iga ma galulue i le faatuatua o le a faamanuiaina e maua ā latou lava molimau e uiga i lona pa’ia ma lona faamoemoega e saunia le lalolagi mo le Afio Mai Faalua o lo tatou Alii ma le Faaola, o Iesu Keriso, ua folafola mai.”15

Uso e ma tuafafine pele, o la tatou folafolaga lena o le faamanatuina o le lua seneturi i le lalolagi e faatatau i le Toefuataiga o le talalelei a Iesu Keriso i lona atoatoaga. Ua uma ona faaliliuina i gagana e 12. O isi gagana o le a vave ona sosoo mai ai. O le a vave ona maua i luga o le uepisaite a le Ekalesia, lea e mafai ona e maua mai ai se kopi. Suesue i ai faalilolilo faatasi ai ma tagata o lou aiga ma uo. Mafaufau loloto i upumoni ma mafaufau i aafiaga o le a faia e na upumoni i lou olaga pe a fai o le a e lagonaina, faalogo i ai, ma usitai i poloaiga ma feagaiga lea e oo mai faatasi ma i latou.

Ou te iloa o Iosefa Samita o le perofeta na muai faauuina, o lē na filifilia e le Alii na te tatalaina lenei tisipenisione. E ala mai ia te ia na toefuatai mai ai le Ekalesia a le Alii i le lalolagi. Sa faamaufaailogaina e Iosefa lana molimau i lona toto. E ma’eu lo’u alofa ma le faamamaluina o ia!

O loo soifua le Atua! O Iesu o le Keriso! Ua toefuatai mai Lana Ekalesia! O Ia ma Lona Tama, lo tatou Tama Faalelagi, o loo leoleoina i tatou. O lea ou te molimau atu ai i le suafa paia o Iesu Keriso, amene.