Konafesi Aoao
O Se Malamalama Atoatoa o le Faamoemoe
Konafesi Aoao ia Aperila 2020


O Se Malamalama Atoatoa o le Faamoemoe

Ona ua toe faamautu mai e le Toefuataiga le upumoni faalefaavae faapea e galue le Atua i lenei lalolagi, e mafai ona tatou faamoemoe, e tatau ona tatou faamoemoe, tusa lava pe tatou te fetaiai ma mea e ono le gafataulimaina.

Ia Oketopa talu ai, na valaaulia ai i tatou e Peresitene Russell M. Nelson e vaavaai atu i luma i le konafesi lenei ia Aperila 2020 e ala ia i tatou taitoatasi i o tatou lava auala e toe tepa ai i tua ma vaaia le aao maoae o le Atua i le toefuataiina mai o le talalelei a Iesu Keriso. Sa matuai mamafa ia i ma’ua ma Sister Holland lena valaaulia faaperofeta. Sa ma vaai faalemafaufau ia i ma’ua lava faapea o loo ma ola i le popofou o le vaitau o le 1800, vaavaai atu i talitonuga faalelotu o lena aso. I lena faatulagana faalemafaufau, sa matou fesili ai ia i matou lava, “O le a se mea o misi iinei? O le a se mea ma te moomoo ma’imau pe a na ma maua? O le a se mea o ma faamoemoe o le a saunia e le Atua e tali mai ai i o ma moomooga faaleagaga?”

Ia, mo se mea e tasi, sa ma iloa ai o le lua seneturi talu ai, semanu ma te faamoemoe ma le naunautai mo le toefuataiga o se manatu faavae e sili atu ona moni a le Atua nai lo le tele na maua e tagata i lena taimi, na natia e pei ona foliga e tele ina Ona faia ai i tua atu o seneturi o talitonuga sese ma le malamalama sese. I le faaaogaina o se fasifuaitau mai ia William Ellery Channing, o se failotu lauiloa i na ona po, semanu ma te sailia le “uiga faamatua o le Atua,” lea na manatu Channing “o le uluai aoaoga faavae sili lea o le faaKerisiano.”1 O lena aoaoga faavae semanu e aloaia ai le Atua o se Tama i le Lagi e manatu alofa, nai lo o se faamasino ‘ina’inā e tolaulau maia faamasinoga maua’i po o se pule o le fanua ua le o i ai, o sē sa punouai i mataupu faalelalolagi ae ua popona i se isi mea i le atulaulau.

Ioe, o o ma faamoemoega i le 1820 o le sailia o le Atua o loo fetalai mai ma taitaia faalauaitele i le taimi nei e pei ona Ia faia i le taimi ua mavae, o se Tama moni, i le tulaga sili ona alofa o lena upu. E mautinoa lava semanu e le o Ia o se tagata e faasausili, tuufaitalia e pule malosi, o le e muai filifilia ni nai tagata mo le faaolataga ona tuu atu lea i e o totoe o le fanauga a tagata ia malaia. E leai, o ia o lē o ana taga uma, e ala i le tautinoga paia, e faia “mo le manuia o le lalolagi; ona ua alofa o ia i le lalolagi”2 ma i latou uma o e nonofo ai. O lena alofa o Lana mafuaaga tupito lea mo le auina mai o Iesu Keriso, Lona Alo Pele, i le lalolagi.3

I le ta’ua ai o Iesu, pe ana faapea o ma ola ai i na uluai tausaga o le seneturi 19, semanu ma te iloaina ma le atugaluga ma le popole tele o masalosaloga e uiga i le moni o le soifuaga o le Faaola ma le Toetu ua amata ona i ai tosinaga tele i atunuu Kerisiano. O le mea lea, semanu ma te faamoemoe mo se faamaoniga e oo mai i le lalolagi atoa e faamautu ai le molimau faatusi paia e faapea o Iesu o le Keriso, o le Alo moni o le Atua, le Alefa ma le Omeka, ma na o Ia lava le Faaola o le a iloa e lenei lalolagi. Semanu o se tasi o o ma’ua faamoemoega aupito taua ia aumaia foi i luma isi faamaoniga faatusi paia, o se mea e mafai ona fau ai se isi molimau ia Iesu Keriso, e faalauteleina ma faaleleia ai lo ma’ua iloa o Lona soifua mai faavavega, o Lana misiona ofoofogia, taulaga togiola, ma le Toetu mamalu. O le mea moni o sea pepa o faamatalaga o le “amiotonu [na auina] mai i lalo mai le lagi, ma le upumoni [na auina atu] i fafo mai le eleele.”4

O le matauina o le lalolagi Kerisiano i na ona po, semanu ma te faamoemoe e saili se tasi na faatagaina e le Atua i le pule moni o le perisitua e mafai ona papatisoina i ma’ua, faaee mai le meaalofa o le Agaga Paia, ma tuuina mai sauniga o le talalelei e tatau ai mo le faaeaga. I le 1820, semanu ma te faamoemoe e vaai o faataunuu ia folafolaga mamana a Isaia, Mika, ma isi perofeta anamua e faatatau i le toefoi mai o le maota mamalu o le Alii.5 Semanu ma te sagisagi fiafia e vaai i le mamalu o malumalu paia na toe faatutuina, faatasi ai ma le Agaga, o sauniga, o le mana, ma le pule e a’oa’o atu ai upumoni e faavavau, faamalolo manu’a patino, ma fusia faatasi aiga e faavavau. Semanu ou te suea i soo se mea ma mea uma ia maua se tasi e i ai le pule e fai mai ia te a’u ma si a’u pele o Patricia, o le ma faaipoipoga i sea nofoaga ua faamaufaailogaina mo le olaga nei ma le faavavau atoa, ma le le toe faalogo atu lava pe tau ta’u mai ia i ma’ua le fetuu faatalutalua “seia tatala oulua e le oti.” Ou te iloa “e tele maota e nonofo ai i le fale o lo [tatou] Tama,”6 ae peitai, i sa’u lava tala, afai ou te laki tele e maua se tasi o na mau maota, atonu e le telē atu ia te a’u nai lo o se faasee pala pe afai matou te le o faatasi ma Pat ma le ma fanau e maua ai lena tofi. Ma mo ma augatama, o nisi o i latou o e sa soifua ma ua maliliu anamua, e aunoa ma le faalogo i le suafa o Iesu Keriso, semanu ma te faamoemoe mo lena manatu faavae amiotonu ma le alofa mutimutivale faaletusi paia ia toefuatai mai—o le faiga o le ofoina atu e e o soifua ia sauniga faaola mo o latou aiga ua maliliu.7 E leai se isi faiga e mafai ona ou mafaufauina e faaalia ai ma le matagofie tele se popolega o se Atua alofa mo tagata uma o Ana fanau i le lalolagi tusa lava pe o anafea sa soifua ai pe o fea foi na maliliu ai.

Ia, o la ma lisi o faamoemoega o le 1820 e mafai ona alu pea lava, ae atonu o le savali aupito taua o le Toefuataiga e faapea, ia ‘aua ne’i taulau na faamoemoega. Na amata i le Vao Paia ma faaauau pea lava e oo mai i lenei taimi, o nei naunauga na amata ona tino moni mai ma avea ai, e pei ona sa a’oa’o mai e le Aposetolo o Paulo ma isi, o taula moni o le agaga, e le matosina ma ua mausali.8 O le mea sa na ona faamoemoe i ai ua avea nei ma talafaasolopito.

O lea la, o le mea lea e tatau ai ona toe tepa i tua i le 200 tausaga o le agalelei o le Atua i le lalolagi. Ae faapefea le ma vaai i luma? O loo i ai lava o ma faamoemoega e le’i faataunuuina lava. E oo lava i lenei taimi o tatou talanoa ai, o loo tatou tau i se taua “ua manaomia uma ai tagata” e faasaga i le COVID-19, o se faamanatu paia e mafai e se vairasi9 e faa-1,000 lona itiiti ifo i lo le ninii o se oneone10 ona aveina le lalolagi atoa ma tamaoaiga i le lalolagi atoa i o latou tulivae. Tatou te tatalo mo i latou ua maliliu ē pele ia i latou i lenei mala i aso nei, faapea foi ma i latou o e ua aafia po o lamatia i le taimi nei. E mautinoa lava lo tatou tatalo mo i latou o loo tuuina atu se tausiga matagofie tau le soifua maloloina. Pe a tatou manumalo ai i lenei mea—ma o le a tatou [manumalo]—tau ina ia tatou tuuto tutusa atu i le faasaolotoina o le lalolagi mai le vairasi o le fiaaai, faasaolotoina o tuaoi ma malo mai le vairasi o le mativa. Tau ina tatou faamoemoe mo a’oga o loo aoaoina ai tamaiti a’oga—ia le fefefe ne’i tafanaina i latou—ma mo le meaalofa o le faaaloalo patino mo fanau taitasi a le Atua, ia le faasi’ugutua i soo se tulaga o le lanu, ituaiga, po o se faiga faailogalanu ona o le lotu. A faapuupuuina nei mea uma o lo ma faamoemoe pea lea mo se tuuto sili atu i poloaiga sili e lua: ia alolofa i le Atua e ala i le tausisia o Lana apoapoaiga ma ia alolofa i o tatou tuaoi e ala i le faailoa atu o le agalelei ma le agaalofa, onosai ma le lotofaamagalo.11 O nei poloaiga paia sili e lua, o loo i ai pea—ma e faavavau ma o le a tumau pea—na pau lo ma faamoemoega moni mo le tuuina atu ia tatou fanau o se lalolagi sili atu nai lo le lalolagi ua latou iloa nei.12

E faaopoopo atu i le mauaina o nei manaoga i le lalolagi, e toatele o i ai i lenei aofia e i ai ni faamoemoega patino loloto: faamoemoe mo se faaipoipoga ia faaleleia, po o nisi taimi e na ona faamoemoe mo se faaipoipoga, faamoemoe mo se vaisu ia faatoilaloina; faamoemoe mo se atalii/afafine ua se ia toe foi mai, faamoemoe mo se tiga faaletino ma faalelagona o le mau ituaiga ia muta. Ona ua toe faamautu mai e le Toefuataiga le upumoni faalefaavae faapea e galue le Atua i lenei lalolagi, e mafai ona tatou faamoemoe, e tatau ona tatou faamoemoe, tusa lava pe tatou te fetaiai ma mea e ono le gafataulimaina. O le uiga lea o le mau ina ua mafai e Aperaamo ona faamoemoe i se mea na ono le mafai ona tupu13—o lona uiga, sa mafai ona talitonu o ia e ui lava i mafuaaga uma ia talitonu ai—faapea e mafai e i la’ua ma Sarai ona fanauina se tamaitiiti ina ua foliga mai e matua le mafai lava. O lea, ou te fesili ai, “afai o le tele na’ua o o tatou faamoemoega o le 1820 sa mafai ona amata ona faataunuuina i se emo mai o le malamalama i le lagi i se tama itiiti na tootuli i se pupu laau i matu o le setete o Niu Ioka, aisea la tatou te le faamoemoe ai i manaoga amiotonu ma faanaunauga faaKeriso ia taliina ofoofogia, ma faavavega e le Atua o i ai le faamoemoega uma?” E ao ina tatou talitonu uma o mea tatou te mananao ai i le amiotonu e mafai ona i ai se aso, se ala, e avea ai mo tatou.

Uso e ma tuafafine, ua tatou iloa nisi o vaivaiga faaletonu i le popofou o le seneturi 19. E le gata i lea, ua tatou iloa foi se mea e uiga i faaletonu faalelotu i nei aso o loo tuua ai pea ē fia aai ma le faamoemoe o nisi e lei faataunuuina. Ua tatou iloa o na gaulemalie eseese ua taitai ese atu ai nisi mai faapotopotoga faalelotu masani. Ua tatou iloa foi, e pei ona tusia e se tasi tusitala lē fiafia, e faapea “e toatele taitai faalelotu [o na ona po] e foliga sa matua le malamalama” i le taulimaina o lea ituaiga o tulaga faiifo, sa avea ma a latou tali “se meaai suavaia, o se ituaiga lotu e manatu ifo ai tagata o la e lelei, e pupū tele ai i mea e lē taua, e faaupu ai ma le faaeteete mea e leaga ia logomalie [po o nisi foi taimi] o talavalea e le musuia”14—ma o nei mea uma sa faia i se taimi na matua manaomia ai e le lalolagi ni mea e sili atu, o le taimi ua alagatatau ai mo tupulaga faia’e le anoanoai o mea, ma i ona po o Iesu sa Ia ofoina mai le anoanoai o mea. I le avea ai ma soo o Keriso, e mafai ona tatou tutula’i i luga a’e o na Isaraelu anamua o e na ōi fai mai, “Ua mamago o matou ivi, ma ua leai so matou faamoemoe.”15 E moni, afai e iu ina leai so tatou faamoemoe, ua tatou le maua la a tatou toe ‘oa faaiu tumau. O luga tonu lava o le faitotoa o seoli lea na tusia ai e Dante se lapataiga i ē uma e malaga e ui atu i lana Divina Commedia: “Ia lafoai uma le faamoemoe,” na ia fai mai ai, “outou o e ulufale mai iinei.”16 E moni, pe a mou atu le faamoemoe, o le mea o totoe ia i tatou o le sasao o le afi mumu matamataita o seoli i ona itu uma.

O lea la, a tuta’ia ua leai se faamoemoe ma, pei ona fai mai le viiga “ua toilalo isi fesoasoani ma ua sola foi le filemu,”17 o loo i ai faatasi ma isi o o tatou uiga faaleatua e sili ona tatau ai lenei meaalofa taua o le faamoemoe e soofaatasi pea i lo tatou faatuatua i le Atua ma lo tatou alofa mama i isi.

I lenei tausaga o le faamanatuina o le luaselau tausaga, pe a tatou toe tepa i tua e vaavaai atu i mea uma ua tatou maua ma olioli i le iloa ai o le tele na’ua o faamoemoega ua faataunuuina, ou te toe ta’ua ai le manatu o se tamaitai faifeautalai matagofie ua foi mai, o le na fai mai ia i matou i Johannesburg i na o ni nai masina talu ai, “[Tatou] te lei o mai i lenei mamao, ia tau na ona oo mai i lenei mamao.”18

I le toefaaupuina o se tasi o saunoaga sili ona musuia faalaeiau ua tusia i tusitusiga paia, ou te faapea atu ai faatasi ma le perofeta o Nifae ma lena tuafafine talavou:

“O’u uso e [ma tuafafine] pele, [ona ua maua e outou nei uluai fua o le Toefuataiga], ou te fesili atu, po ua faia ea mea uma? Faauta, ou te fai atu ia te outou, E leai. …

“… E tatau ai ona outou fetaomi atu i luma ma le tumau ia Keriso, ma se susulu atoatoa o le faamoemoe, ma le alofa i le Atua ma tagata uma. … Afai o le a outou faia[,] … ua fetalai mai ai le Tama: O le a outou maua le ola e faavavau.”19

Ou te faafetai, o’u uso e ma tuafafine, mo mea uma ua tuuina mai ia i tatou i lenei tisipenisione faaiu ma le aupito sili, o le tisipenisione o le talalelei toefuataiina a Iesu Keriso. O meaalofa ma faamanuiaga ua tafe mai lena talalelei o mea uma ia e taua ia te a’u—mea uma—i se taumafaiga la e faafetai atu i lo’u Tama i le Lagi mo ia mea, ua ia te a’u ni “folafolaga e tausia, ma ni maila e savalia ae ou te le’i moe, ma ni maila e savalia ae ou te le’i moe.”20 Tau ina ia fetaomi atu i luma ma le alofa i o tatou loto, ma savavali i le “atoatoa o le faamoemoe,”21 lea e faamalamalamaina le ala o faanaunauga paia ua tatou i ai nei mo le 200 tausaga. Ou te molimau atu o le a tumu le lumanai i vavega ma taumasuasua i faamanuiaga e pei ona sa i ai i le tuanai. Ua ia i tatou mafuaaga uma e faamoemoe ai mo faamanuiaga e sili atu nai lo na faamanuiaga ua uma ona tatou maua aua o le galuega lenei a le Atua Silisiliese, o le Ekalesia lenei o faaaliga faifaipea, ma o le talalelei lenei a Keriso o le alofa tunoa ma le agalelei lē faatuaoia. Ou te molimau atu ai i nei upumoni uma ma le tele o isi mea i le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. “The Essence of the Christian Religion,” in The Works of William E. Channing (1888), 1004.

  2. 2 Nifae 26:24.

  3. Tagai i le Ioane 3:16–17.

  4. Mose 7:62.

  5. Tagai i le Isaia 2:1–3; Esekielu 37:26; Mika 4:1–3; Malaki 3:1.

  6. Ioane 14:2.

  7. Tagai i le 1 Korinito 15:29; Mataupu Faavae ma Feagaiga 128:15–17.

  8. Tagai i le Eperu 6:19; Eteru 12:4.

  9. Tagai ia Na Zhu ma isi, “A Novel Coronavirus from Patients with Pneumonia in China, 2019,” New England Journal of Medicine, Feb. 20, 2020, 727–33.

  10. Tagai “Examination and Description of Soil Profiles,” in Soil Survey Manual, ed. C. Ditzler, K. Scheffe, and H. C. Monger (2017), nrcs.usda.gov.

  11. Tagai i le Mataio 22:36–40; Mareko 12:29–33; tagai foi i le Levitiko 19:18; Teuteronome 6:1–6.

  12. Tagai i le Eeru 12:4.

  13. Tagai i le Roma 4:18.

  14. R. J. Snell, “Quiet Hope: A New Year’s Resolution,” Public Discourse: The Journal of the Witherspoon Institute, Dec. 31, 2019, thepublicdiscourse.com.

  15. Esekielu 37:11.

  16. O le fasifuaitau lenei e pei ona lauiloa lona faaliliuga. Peitai, o le faaliliuga e sili ona faa’uputo o le “Ia lafoai uma le faamoemoe, outou o e ulufale mai iinei” (Dante Alighieri, “The Vision of Hell,“ i le Divine Comedy, trans. Henry Francis Cary [1892], canto III, line 9).

  17. “Afio Mai” Viiga, nu. 92.

  18. Judith Mahlangu (multistake conference near Johannesburg, South Africa, Nov. 10, 2019), in Sydney Walker, “Elder Holland Visits Southeast Africa during ‘Remarkable Time of Growth,’” Church News, Nov. 27, 2019, thechurchnews.com.

  19. 2 Nifae 31:19-20; faaopoopo le faamamafa.

  20. “Stopping by Woods on a Snowy Evening,” lines 14–16, in The Poetry of Robert Frost: The Collected Poems, ed. Edward Connery Lathem (1969), 225.

  21. 2 Nifae 31:20.