Konafesi Aoao
O Se Faavae Lelei mo Aso Atalī
Konafesi Aoao ia Aperila 2020


O Se Faavae Lelei mo Aso Atalī

I tausaga a oo mai, sei o tatou faataga ia faaleleiga ua faia i le Malumalu o Sate Leki e uunaia ma musuia ai i tatou.

Talafaasolopito o le Malumalu o Sate Leki

Tatou manatu faapea o loo tatou i ai i se aoauli vevela i le aso 24 Iulai, 1847 pe tusa o le 2:00 i le aoauli. Ina ua mavae se malaga faigata i le 111 aso ma le 148 tagata o le Ekalesia sa tuufaatasia i le uluai vaega na agai atu i sisifo, o le taimi lea na gasegase ai Polika Iaga, a o Peresitene i le Korama a Aposetolo e Toasefululua, ma sa vaivai mai le fiva faavaomatua, ma sa ulufale atu i le Vanu o Sate Leki.

E lua aso mulimuli ane, a o faasolosolo manuia mai lona gasegase, sa taitai ai e Poliika Iaga ni isi o uso o le Korama a Aposetolo e Toasefululua ma isi i se malaga suesue. Sa tusifaamaumau e William Clayton: “Pe tusa ma le tolu kuata o se maila i matu o le tolauapiga, ae matou taunuu i se fanua matagofie e mafola pei se laulau, e mafola lelei ma manaia lona lilifa agai i sisifo”1

Ata
Polika Iaga i le nofoaga o le malumalu
Ata
Polika Iaga o loo faailogaina le nofoaga mo le malumalu
Ata
Faailogaina o le nofoaga mo le malumalu

A o vailiilia ma le vaega le fanua, sa faafuasei ona tu Polika Iaga ma sunu’i lona tootoo i le eleele, ma alaga, “O iinei o le a tu ai le Malumalu o lo tatou Atua.” O se tasi o ana soa o Elder Uilifoti Uitilafi, o le sa ta’ua faapea o le saunoaga “na taia ai o [ia] e pei o se uila,” ma sa ia tutu’iina se lala laau i le eleele e maka ai le mea tonu na iloga i le tootoo o Peresitene Iaga. Sa filifilia le fasefulu eka (16 ha) mo le malumalu, ma sa tonu ai faapea e tatau ona faataatia le aai ia “faatafafa lelei i Matu & Saute, sasae & sisifo” ma le malumalu i le totonugalemu.2

I le konafesi aoao ia Aperila 1851, na autasi ai le palota a tagata o le Ekalesia e lagolagoina se manatu faatu e fau se malumalu “i le suafa o le Alii.”3 E lua tausaga mulimuli ane, i le aso 14 Fepuari, 1853, sa faapaiaina ai le nofoaga e Heber C. Kimball i se sauniga faitele sa auai ai le fia afe o le Au Paia, ma sa suatiaina le eleele mo le faavae o le Malumalu o Sate Leki. I ni nai masina mulimuli ane, i le aso 6 Aperila, na faataoto ai maatulimanu tetele o le malumalu ma sa faapaiaina i sauniga felanulanuai na aofia ai ma se vaega na tauaveina le tagāvai ma faaili ma se solo umi na taitaia e taitai o le Ekalesia mai le tapeneko tuai e oo atu i le tulaga o le malumalu, i le mea na tuuina atu ai saunoaga ma tatalo i le mea na i ai maa taitasi e fa.4

Ata
Faavae o le Malumalu o Sate Leki
Ata
Polika Iaga

I le sauniga o le suatiaina o le eleele, sa toe ta’ua ai e Peresitene Iaga sa ia vaaia se faaaliga ina ua ia faatoa tuvae i le laueleele, a o latou vailiilia le laufanua o le vanu, e faapea, “Sa ou iloa [i lena taimi], e faapei lava ona ou iloa nei, o le eleele lenei e faatuina ai se malumalu—sa i o’u luma.”5

E sefulu tausaga mulimuli ane, ae fofogaina mai e Polika Iaga le malamalamaaga lenei faaperofeta i le konafesi aoao ia Oketopa 1863: “Ou te manao e vaai i [le] malumalu o fauina i se faiga o le a tumau e oo i le meleniuma. E le na o le pau lea o le malumalu o le a tatou fauina; ae o le a faitau selau malumalu e fauina ma faapaiaina i le Alii. O le a lauiloa lenei malumalu o le uluai malumalu e fauina i mauga e le Au Paia o Aso e Gata Ai. … Ou te manao i lena malumalu … e tu o se maafaamanatu mitamita o le faatuatua, lavapapale, ma le galulue malolosi o le au paia a le Atua i atumauga.”6

Ata
O le fausiaina o le Malumalu o Sate Leki
Ata
O le fausiaina o le Malumalu o Sate Leki

O le iloiloina o lenei talafaasolopito puupuu, ua ou maofa ai i le mana faaletagatavaai o Polika Iaga—muamua, o lona faamautinoaina faapea, i le mea e gata mai ai le mafai ma le, faaaogaina o metotia faufale na i ai i lena taimi ma le nofoaga, o le a fauina ai le Malumalu o Sate Leki i se ala e tumau ai e oo i le Meleniuma ma le lona lua, o lona valoiaina o le faatupulaia o malumalu i le lumanai i le lalolagi atoa, e oo lava i le faanumeraina i le tai selau.

Toe Faafouga o le Malumalu o Sate Leki

E faapei foi o Polika Iaga, o loo tausia e o tatou perofeta o ona po nei le Malumalu o Sate Leki ma isi malumalu uma ma le faautautaga tele. I le gasologa o tausaga, e fautuaina ai le Au Peresitene Sili, mai lea taimi i lea taimi le Au Epikopo Pulefaamalumalu ina ia mautinoa o mausali le faavae o le Malumalu o Sate Leki. A o o’u galue ai i le Au Epikopo Pulefaamalumalu, i le talosaga a le Au Peresitene Sili, sa matou faia ai se toeiloiloga aoao o le Malumalu o Sate Leki, e aofia ai le iloiloga o faafouga aupito lata mai o le mamanu o auala faatusiata mo le puipuiga ma auala o fausaga.

O ni vaega ia o le iloiloga na tuuina atu i le Au Peresitene i lena taimi: “I le mamanu ma le fausaga o le Malumalu o Sate Leki, sa faaaogaina ai punaoa faaenisinia aupito silisili, tomai faalegaluega, anomea faufale, o meaafale ma isi punaoa na maua i lea vaitau. Talu mai lona faapaiga i le 1893, sa tu mausali lava le malumalu ma sa avea o se faatusa o le faatuatua [ma le] faamoemoe ma o se malamalama i tagata. Sa faaaogaina se faaeteetega tele e faagaoioia ai, faamama, ma tausia le malumalu i se tulaga lelei. O tino maamora i fafo ma utupoto fesaua’i mai le tasi itu i le isi i le anoafale o loo tulaga lelei. Ua faamautu i ni suesuega talu ai nei e faapea, o le tulaga na filifilia e Polika Iaga mo le malumalu e lelei tele lona eleele ma e maualuga le maopo lelei e le faaleagaina ai le fausaga.”7

Sa faaiuina le iloiloga faapea sa manaomia ni lipea ma ni toe faaleleiga masani e toe faafou ma faamautu ai le malumalu, e aofia ai le tafafa taalaelae ma vaega i fafo, o tulaga faaeletise ua le toe aoga i aso nei, ma vaega mo papatisoga. Peitai, sa fautuaina foi le fuafuaina o se faafouga lavelave faatusiata mo le puipuiga e amata mai le faavae o le malumalu ma agai atu ai i luga.

O Le Faavae o le Malumalu

Atonu tou te manatua, o Peresitene Polika Iaga lava ia sa aofia tele ai i le fauga o le uluai faavae o le malumalu, lea na tautua lelei ai le malumalu talu mai ona maea i le 127 tausaga talu ai. O itutino uma ma elemene o le faafouga fautuaina mo le puipuiga o le malumalu o le a faaaoga ai nofoaga tutasi faatekinolosi, lea sa lei mafaufauina i le taimi na fausia ai. O lea faiga ua manatulia o le faatufugaga faaenisinia aupito lata mai mo le puipuiga mai mafuie.

Ata
Fuafuaga o le toefaaleleia o le malumalu
Ata
Fuafuaga o le toefaaleleia o le malumalu

O lea tekinolosi, e fou lona atina’ega, ua amata i le faavae tonu o le malumalu, e maua ai se puipuiga malosi mai le faaleagaina e se mafuie. O le itu aupito taua, e faamalosia ai le fausaga o le malumalu ina ia tu mausali, tusa lava pe galulu le eleele ma ona siosiomaga i ni mafuie.

O le faafouga o le malumalu o le a faaaoga ai lea tekinolosi sa fofogaina mai e le Au Peresitene Sili i le tausaga ua te’a. I lalo o le taitaiga a le Au Epikopo Pulefaamalumalu, sa amataina le fausaga i ni nai masina talu ai, ia Ianuari 2020. Ua fuafua e mae’a pe a ma le fa tausaga.

Faamautinoaina o Lou Faavae Patino

A o ou manatunatu loloto i le isi fa tausaga o le ola o lenei Malumalu matagofie, mamalu, faaeaina, ma le ofoofogia o Sate Leki, ou te vaai i ai o se taimi o le faafouga nai lo se taimi o le tapunia! I se tulaga e tutusa ai, e mafai ona tatou fesili ifo ia i tatou lava, “E mafai faapefea ona musuia i tatou e lenei faafouga tele o le Malumalu o Sate Leki e fai o tatou lava faafouga, toefausia, toefanauina, toefaaolaola, pe toefuataifaaleagaga?”

O se iloiloga o’oo’o e ono faaali mai ai e faapea, e mafai foi e i tatou ma o tatou aiga ona manuia mai lo tatou faia o ni nai teuteuga faaleagaga moomia ma galuega toe faufau, e oo lava i le faafouga mo le puipuiga mai mafuie. E mafai ona tatou amataina se na faagasologa i le fesili:

“E faape’i ni foliga o lo’u faavae?

“O a ni mea o fau ai maatulimanu puipui-mafiafia, mautu, malolosi o se vaega o lo’u faavae patino, lea o loo taoto ai la’u molimau?”

“O a elemene faalefaavae o lo’u tagata faaleagaga ma faalelagona o le a ou mafai ai ma mafai e lo’u aiga ona tumau mausali ma le lē maluelue, e tatalia ai le galulu o le lalolagi ma gaoioiga ogaoga mo le puipuiga o le a oo mai i o matou olaga?”

O nei mea na tutupu, e tai pei o se mafuie, e tele ina faigata ona muai iloa ma e oo mai i maualuga eseese o le malosi—e tauivi ma fesili po o le masalosalo, e fetaiai ma mafatiaga po o puapuaga, e aafia mai le lototiga o le tagata ia i taitai o le Ekalesia, i tagata o le ekalesia, i aoaoga faavae, po o aiaiga faavae. O le puipuiga sili lava mai nei mea o loo taoto i lo tatou faavae faaleagaga.

Mata o a ni maatulimanu faaleagaga o o tatou olaga faaletagata lava ia ma faaleaiga? Atonu o mataupu faavae faigofie, manino, ma le taua o le ola ai i le talalelei—tatalo faaleaiga; suesuega o tusitusiga paia, e aofia ai le Tusi a Mamona; auai i le malumalu; ma le aoaoina o le talalelei e ala i le Sau, Mulimuli Mai ia te A’u ma afiafi faaleaiga. O isi punaoa aoga e faamalosi ai lou faavae faaleagaga e mafai ona aofia ai Mataupu Faavae o le Faatuatua, le folafolaga i aiga, ma le “O Le Keriso Soifua.”

Mo a’u lava ia, o mataupu faavae ua aofia ai i fesili e talanoaina o se vaega o le mauaina o se pepa faataga o le malumalu ua avea o se amataga malosi mo se faavae faaleagaga—aemaise o fesili muamua e fa. Ou te vaai i ai o ni maatulimanu faaleagaga.

E moni, ua tatou masani ma nei fesili, e pei ona faitau auaua’i mai e Peresitene Russell M. Nelson ia i tatou i le konafesi aoao talu ai.

  1. E i ai sou faatuatua ma sau molimau i le Atua, le Tama Faavavau; o Lona Alo, o Iesu Keriso; ma le Agaga Paia?

    Ata
    O Le Aiga Atua
  2. E i ai sau molimau i le Togiola a Iesu Keriso ma Lana matafaioi i le avea ai ma ou Faaola ma Togiola?

    Ata
    O Le Togiola a Iesu Keriso
  3. E i ai sau molimau i le Toefuataiga o le talalelei a Iesu Keriso?

    Ata
    O Le Toefuataiga
  4. E te lagolagoina le Peresitene o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai o le perofeta, tagatavaai, ma tali faaaliga ma ua na o ia lava le tagata i le lalolagi ua faatagaina e faaaogaina ki uma o le perisitua?8

    Ata
    Perofeta

Pe o mafai ona e vaai atu i le ala e mafai ona e mafaufau ai i nei fesili o ni elemene taua i lou faavae patino e fesoasoani ai e fauina ma toefaamalosi ai? Na aoao atu Paulo i Efeso e uiga i se ekalesia sa “atina ae i luga o le faavae o le au aposetolo, atoa ma le au perofeta, o le maa tulimanu o Iesu Keriso lava lea; ua faatatauina ia te ia le fale atoa, o loo alu ae, ina ia fai ma malumalu paia i le Alii.”9

Ata
O le malumalu o i ai se faavae mausalī

O se tasi o olioliga sili o lo’u olaga o le mafuta lea ma musuia e tagata o le Ekalesia i le salafa o le lalolagi o ē o ni faataitaiga o le faatuatua ia Iesu Keriso ma Lana talalelei. E malolosi o latou faavae patino ua mafai ai e i latou ona tatalia mea matautia e tutupu ma le malamalama mausali, e ui i lo latou loto nutimomoia ma le tiga.

Ina ia faaalia lenei mea i se tulaga sili ona patino, sa ou lauga i le falelauasiga o se āvā lalelei, malosi talavou ma o se tina (o se uo foi a lo matou aiga). Sa avea o ia ma tagata taalo soka iloga i le Vaega 1 ina ua ia feiloai ma faaipoipo i lana tane sa a’oga faafomai nifo. Sa faamanuiaina i la’ua i se afafine lalelei, ma le atamai. Sa tauivi o ia ma le lototoa ma ituaiga kanesa eseese mo tausaga faigata e ono. E ui i le uogo o tiga faalelagona ma faaletino sa ia oo i ai, ae sa ia faalagolago i lona Tama Faalelagi alofa ma sa tele ina ta’ua soo e i latou sa lagolagoina o ia i faasalalauga faaagafesootai i lana faaupuga lauiloa: “O loo i ai le Atua i auiliiliga uma o o tatou olaga.”

I luga o se tasi o ana tusiga faasalalau faaagafesootai, sa ia tusia ai e faapea sa fesili atu se tasi ia te ia, “E faapefea ona i ai pea lou faatuatua faatasi ma le lototiga uma o loo vagaia ai oe?” Sa ia tali atu ma le mausali i upu nei: “Aua o le faatuatua o le mea lea o loo mafai ai ona ou ola i nei taimi o le pogisa. O le i ai o le faatuatua e le faapea o le a leai se mea leaga e tupu. O le i ai o le faatuatua e faatagaina a’u e talitonu o le a toe i ai foi le malamalama. Ma o lena malamalama o le a sili atu ona susulu aua sa ou savali e ui atu i le pogisa. E ui ina tele le pogisa sa ou molimauina i le tele o tausaga, ae ua molimauina le tele atu o le malamalama. Ua ou vaai i vavega. Ua ou lagonaina agelu. Ua ou iloa sa lagolagoina a’u e lo’u Tama Faalelagi. E leai se mea o na mea semanu ou te oo i ai, pe ana faigofie le olaga. Atonu o le a le iloa le lumanai o lenei olaga, ae o lo’u faatuatua e le uma. Afai ou te filifili ia leai so’u faatuatua, ona ou filifili lea e na ona savali i le pogisa. Aua a aunoa ma le faatuatua, ua na o le pogisa e totoe.”10

O lana molimau e le malulue o le faatuatua i le Alii o Iesu Keriso—i ana upu ma i ana faatinoga—o se musumusuga mo isi. E ui o lona tino sa vaivai, ae sa ia siitia isi ina ia malolosi atu.

E faapei o lenei tuafafine, ou te mafaufau i le tele o isi tagata o le Ekalesia, o toa e pei o ia, o ē savavali i aso taitasi i le faatuatua, tauivi ia avea ma soo moni e le solomuli o lo tatou Faaola, o Iesu Keriso. Latou te a’oa’o e uiga ia Keriso. Latou te tala’i atu Keriso. Latou te tauivi e faataitai ia te Ia. Pe mausali pe lē mausali aso o o latou olaga, e malosi lava lo latou faavae ma e le masiiese.

O i latou nei o agaga tuuto o e ua malamalama i le uiga loloto o upu “Le faavae malosi, le au paia e” ma le “e sulu ia Iesu e malu i latou.”11 E le mafuatiaina lo’u lotofaafetai i le ola faatasi ai ma i latou o ē ua saunia se faavae faaleagaga ua agavaa ai i le igoa o le Au Paia ma i latou e malolosi ma lava le uta e tatalia ai le tele o faigata o le olaga.

Ou te le manatu e mafai ona gata lo tatou faamamafaina o le taua o lena faavae malosi i o tatou olaga patino. E oo lava i le popofou o le olaga, e a’oa’oina a tatou fanau Peraimeri a o latou pepese i lenei upumoni:

Le fale o le poto ua fau i luga o le papa,

Ona to mai lea o le timui lalo. …

Ua to mai le timuua alu ae le tafe,

Ona tu pea lea i le papao le fale.12

O loo toe faamalosia e tusitusiga paia lenei aoaoga faalefaavae. Sa a’oa’o atu e le Faaola ia tagata i Amerika:

“Ma afai tou te faia pea nei mea amuia lava outou, ona ua outou atiae i luga o la’u papa.

“Ae o soo se tasi e i totonu ia te outou na te faia se mea e sili atu pe itiiti mai nai lo nei mea, ua le atiae i luga o la’u papa, a ua atiae i luga o se faavae oneone; ma pe a to mai uaga, ma oo mai lologa, ma agi mai matagi, ma taia ai i latou, o le a pauu i latou.”13

O le faamoemoega faamaoni o taitai o le Ekalesia ia saofaga ia faafouga maoae o le Malumalu o Sate Leki i le faataunuuga o le manao o Polika Iaga ia vaai “i [le malumalu o fauina i se faiga o le a tumau ai e oo i le meleniuma.” I tausaga a oo mai, sei o tatou faataga nei faaleleiga ua faia i le Malumalu o Sate Leki e uunaia ma musuia ai i tatou, o ni tagata taitoatasi ma aiga, ina ia faapena foi i tatou—i se faatusatusaga—ina “ia fauina i se auala o le a tumau ai e oo i le meleniuma.”

O le a tatou faia pe a tatou faataunuuina le poloaiga a le Aposetolo o Paulo ia “[teuina] mo [i tatou lava] oloa o le faavae lelei mo aso atali, ina ia [tatou] fetagofi atu i le ola e faavavau.”14 O la’u tatalo pulunaunau ia mautu ma mausali lo tatou faavae faaleagaga, ia avea la tatou molimau i le Togiola a Iesu Keriso ma Lana matafaioi i le avea ai ma o tatou Faaola ma le Togiola, ma o tatou lava maatulimanu autu, o le ou te molimau atu ai i Lona suafa, o Iesu Keriso lea, amene.

Faamatalaga

  1. William Clayton journal, July 26, 1847, Church History Library, Salt Lake City.

  2. Tagai i le “I le Tapeneko, sa Tulei Saunoa ai Peresitene Uitilafi ma Samita i le Au Paia i le Afiafi Ananafi,” Deseret Evening News, Aug. 30, 1897, 5; “Pioneers’ Day,” Deseret Evening News, July 26, 1880, 2; Wilford Woodruff journal, July 28, 1847, Church History Library, Salt Lake City.

  3. “Minutes of the General Conference of the Church of Jesus Christ of Latter-day Saints, held at Great Salt Lake City, State of Deseret, April 6, 1851,” Deseret News, Apr. 19, 1851, 241.

  4. Tagai i le “The Temple,” Deseret News, Feb. 19, 1853, 130; “Minutes of the General Conference,” Deseret News, Apr. 16, 1853, 146; “Minutes of the General Conference,” Deseret News, Apr. 30, 1853, 150.

  5. “Address by President Brigham Young,” Millennial Star, Apr. 22, 1854, 241.

  6. “Remarks by President Brigham Young,” Deseret News, Oct. 14, 1863, 97.

  7. Folasaga a le Au Epikopo Pulefaamalumalu i le Au Peresitene Sili e uiga i le Malumalu o Sate Leki, Oke. 2015.

  8. See Russell M. Nelson, “Malelega Faaiu,” Liahona, Nov. 2019, 121.

  9. Efeso 2:20–21.

  10. Social media post a Kim Olsen White.

  11. “Le Faavae Malosi,” Viiga, nu. 45.

  12. “Tagata Poto ma le Tagata Valea,” Tusipese a Tamaiti, 281; na aveesea le faamamafa i le kopi muamua i lenei vaega.

  13. 3 Nifae 18:12–13; faaopoopo le faamamafa.

  14. 1 Timoteo 6:19; faopoopo le faamamafa.