Konafesi Aoao
O Manatuaga Musuia Faaleagaga
Konafesi Aoao ia Aperila 2020


O Manatuaga Musuia Faaleagaga

Pe a faapouliuligia e faigata faaletagata lava ia po o tulaga faalelalolagi sili atu lo tatou auala, e pei lava manatuaga musuia faaleagaga mai i la tatou tusi o le ola o ni ma’a susulu lea e fesoasoani e faamalamalama le auala o i luma.

E sefuluvalu tausaga talu ona mavae le Uluai Faaaliga, na tusia ai e le Perofeta o Iosefa Samita se tala auiliili o lona aafiaga. Sa feagai o ia ma le teenaina, sauaga, faamaasiasia, taufaamata’u, ma osofaiga matuia.1 Ae sa ia faaauau pea ona molimau atu ma le lototoa e uiga i lana Uluai Faaaliga: “Sa ou vaai moni lava i se malamalama, ma i totonu o lena malamalama na ou vaai ai i ni Tagata se toalua, ma sa laua fetalai moni mai lava ia te au; ma e ui ina sa inosia ma sauaina au i lo’u fai atu sa ou vaai i se faaaliga vaaia, ae e moni. … Sa ou iloaina, ma sa ou iloaina sa silafia e le Atua, ma sa le mafai ona ou faafitiaina.”2

I ona itula faigata, sa toe foi i tua manatuaga o Iosefa i le toeitiiti atoa le luasefulu tausaga i le mautinoa o le alofa o le Atua mo ia ma mea na tutupu ia na faaulufale mai ai le Toefuataiga ua loa ona valoia. I le toe manatunatu ai i lana malaga faaleagaga, na saunoa ai Iosefa: “Ou te le fa’ia lava se tasi i le le talitonu i la’u talafaasolopito. Pe ana ou le vaai i le mea sa ou vaai i ai semanu ou te le talitonu foi a’u ia i ai.”3

Ae na moni lava ia aafiaga, ma na te lei faagaloina lava pe faafitia, ma sa faamautuina lemu lana molimau a o agai atu o ia i Karefasi. “Ou te alu atu e pei o se tamai mamoe a fasia,” na ia saunoa ai, “ae ou te filemu e pei o le taeao i le tauvevela; o ia te au le loto fuatiaifo e mama i le Atua, ma tagata uma.”4

O Au Aafiaga o Musuia Faaleagaga

O loo i ai se lesona mo i tatou i le faataitaiga a le Perofeta o Iosefa. Faatasi ai ma le taitaiga toafilemu ua tatou maua mai le Agaga Paia, mai lea taimi i lea taimi, ua faamautinoa mamana ma patino mai e le Atua ia i tatou taitoatasi e faapea na te silafia i tatou ma e alofa ia i tatou ma o loo Ia faamanuiaina patino ma le manino i tatou. Ona oo lea i taimi o o tatou faigata, e toe aumaia e le Faaola i o tatou mafaufau nei aafiaga.

Mafaufau i lou lava olaga. I le tele o tausaga, sa ou faalogo ai i le fiaafe o aafiaga maoae faaleagaga mai le Au Paia o Aso e Gata Ai i le salafa o le lalolagi, e faamautu mai ai ia te a’u e aunoa ma se fesiligia e silafia ma alofa le Atua ia i tatou taitoatasi, ma e finagalo ma le naunautai o Ia e faaalia mai o Ia lava ia i tatou. O nei aafiaga e mafai ona oo mai i taimi taua i o tatou olaga, pe i taimi atonu e foliga muamua mai o ni mea tutupu e faaleano i ai, ae e faafeao mai lava e se faamautuuga tulagaese faaleagaga malosi o le alofa o le Atua.

O le manatuaina o nei aafiaga musuia faaleagaga tatou te o ifo ai i o tatou tulivae, ma tautino atu e pei ona faia e le Perofeta o Iosefa: “O le mea na ou mauaina e mai le lagi. Sa ou iloaina, ma sa ou iloaina sa silafia e le Atua.”5

Faataitaiga e Fa

Manatu i o outou lava manatuaga musuia faaleagaga a o ou faasoa atua ni nai faataitaiga mai isi.

Ata
Dr. Russell M. Nelson

I ni tausaga ua mavae, sa talosagaina ai e se peteriaka toeaina o se siteki, e lua ni alatoto o le fatu ua āu ina le aoga, ia Dr. Russell M. Nelson i lena taimi e fesoasoani ane, e ui o le taimi lea sa leai se taotoga e foia ai le alatoto lona lua ua faaleagaina. Sa i’u ina ioe atu Dr. Nelson e faia le taotoga. O upu nei a Peresitene Nelson:

“Ina ua maea ona faamatuu le puni o le alatoto muamua, sa matou tatalaina le alatoto lona lua. Sa matou maua ai o loo atoa lelei, peitai sa matua fefete ma sa le mafai ai ona toe galue e pei ona tatau ai. A o suesueina lenei alatoto, sa manino le uunaiga i lo’u mafaufau: Faaitiitia le faatamilosaga a le mama. Sa ou ta’u atua lena savali i la’u soatau. ‘O le a lava le ‘afu’afu o le alatoto pe a mafai ona ta faaitiitia le mama i lona tele masani.’

“Ae e faapefea? … Sa manino lelei le oo mai o se ata i lo’u mafaufau, na faaali mai ai le ala e mafai ona su’i ai—e fai ai se gauga ii ma se afe i o. … Ou te manatuaina pea lena ata faalemafaufau—sa atoa lelei ma sa i ai ma ni laina togitogi i mea e tatau ona su’i ai filo. Sa mae’a le lipeaina e pei o le ata na tusia i lo’u mafaufau. Sa matou faata’ita’ia le alatoto ma maua ai ua matua faaitiitia le liki. Sa fai mai la’u soatau, ‘O se vavega.’”6 Sa soifua le peteriaka mo le tele o tausaga.

Sa ta’ita’ia ia Dr. Nelson. Ma sa ia iloaina sa silafia e le Atua sa ia iloaina na ta’ita’iina o ia.

Ata
Beatrice Magré

Sa ma faatoa feiloai atu ma Kathy ia Beatrie Magré i Farani i le 30 tausaga talu ai. Sa ta’u mai talu ai nei e Beatrice e uiga i se mea na aafia ai lona ola faaleagaga ina ua mavae lona papatisoga o se tamaitai talavou. O ana upu ia:

“Sa malaga le autalavou a le matou paranesi ma o latou taitai i le Matafaga i Lacanau, e tasi ma le afa itula mai Bordeaux.

“A o le’i taliu mai i le fale, sa tonu i se tasi o taitai e toe aau tasi lava ma tofu i galu ma ana matatioata. Ina ua toe manu a’e i luga, ua leai lana matatioata. … Ua leiloa i le vasa.

“O le leiloa o lana matatioata o le a le mafai ai ona ia aveina lana taavale. O le a mamao le mea e pa’ulia ai i matou mai le fale.

“Sa fautuaina e se tuafafine na faatumulia i le faatuatua ia matou tatalo.

“Sa ou tomumu faapea o le a augapiu se mea e mafai e le tatalo, ma sa ou auai atu ma le musua i le vaega e tatalo faatasi a o matou tutu i le vai ua i o matou puimanava ma ua pouliuli.

“Na uma loa le tatalo, sa falō ifo o’u lima e faapisi i tagata uma. A o ou asuasu solo le suasami, sa mau lana matatioata i lo’u lima. Sa tuia lo’u agaga i se lagona mamana e faapea e faafofoga moni mai lava le Atua ia tatou tatalo.”7

I le fasefulu lima tausaga mulimuli ane, sa ia toe manatua lelei ai e pei sa faato’a tupu ananafi. Sa faamanuiaina Beatrice ma sa ia iloaina sa silafia e le Atua sa ia iloaina sa faamanuiaina o ia.

O aafiaga o Peresitene Nelson ma Tuafafine Magré sa matua eseese lava, ae, mo i la’ua uma, sa faaleleva pea i o la’ua loto se manatuaga musuia faaleagaga lemafaagaloina o le alofa o le Atua.

O nei mea tutupu musuia e tele ina oo mai i le a’oa’o ai e uiga i le talalelei toefuataiina po o le fefaasoaai o le talalelei ma isi .

Ata
Floripes Luzia Damasio ma Neil L. Andersen

O le ata lenei na pueina i São Paulo, Pasila, i le 2004. O Floripes Luzia Damasio o le Siteki o lpatinga Pasila, sa 114 tausaga le matua. I lona ta’ua ai o lona liliu mai, sa faamatala mai ai e Tuafafine Damasio ia te a’u e faapea sa tuuina atu e faifeautalai i lona nuu se faamanuiaga faaleperisitua i se pepe na ma’i tigaina ma sa toe malosi faavavega. Sa fia iloa atili e ia. A o tatalo o ia e uiga i le la savali, sa oo mai se molimau lemafaafitia o le Agaga, na faamautu mai ia te ia o Iosefa Samita o se perofeta a le Atua. I le 103 o ona tausaga, na papatiso ai, a o lona 104, na fai ai ona faaeega paia. O tausaga uma na sosoo ai, sa ia malaga ai i le pasi i le 14-itula e faaalu se vaiaso i le malumalu. Na maua e Tuafafine Damasio se faamautuuga faalelagi ma sa ia iloa sa silafia e le Atua sa ia iloaina e moni le molimau.

O se manatuaga faaleagaga lenei mai la’u uluai misiona i Farani i le 48 tausaga talu ai.

A o ma tala’i, sa ma tuua ma la’u soa se Tusi a Mamona i se olomatua. Ina ua ma toe foi atu i le falemautotogi a le fafine pe tusa ma se vaiaso mulimuli ane, sa ia tatalaina le faitotoa. A o le’i faia lava se upu, sa ou lagonaina se mana na pa’i mai faaleagaga. Sa faaauau pea nei lagona o’oo’o a o valaaulia i ma’ua e Tuafafine Alice Audubert ma te o atu i totonu ma sa ta’u mai sa ia faitauina le Tusi a Mamona ma sa ia iloaina e moni. A o ma tuua lona fale i lena aso, sa ou tatalo “Le Tama Faalelagi, faamolemole fesoasoani mai ia te a’u ia le galo lava ia te a’u le mea sa faatoa ou lagonaina.” E le’i galo lava ia te a’u.

Ata
O Elder Rasband a o avea o se faifeautalai

I se taimi sa peiseai o se taimi masani lava, i se faitotoa e faapei lava foi o le fiaselau o isi faitotoa, sa ou lagonaina ai le mana o le lagi. Ma sa ou iloaina sa silafia e le Atua sa ou iloaina na matala mai se pupuni o le lagi.

Faapatino ma Lēmafaafitia

O nei taimi musuia faaleagaga e eseese taimi e oo mai ai ma i ni ala eseese, e faapatino mo i tatou taitoatasi.

Mafaufau i faataitaiga e sili ona e fiafia i ai i tusitusiga paia. O i latou sa faalogo i le Aposetolo o Peteru sa “tuia o latou loto.”8 O le fafine sa Lamana o Apisu sa talitonu i le “faaaliga ofoofogia a lona tama.”9 Ma sa oo mai se siufofoga i le mafaufau o Enosa.10

Sa faamatala e la’u uo o Clayton Christensen se aafiaga i le taimi sa ia faitauina ai ma le agaga tatalo le Tusi a Mamona faapea: “O se agaga matagofie, mafanafana, ma le alofa … na faapea ona siomia ai a’u ma faatumulia ai lo’u agaga, na opoina ai a’u i se lagona o le alofa lea ou te le’i mafaufauina e mafai ona ou lagonaina, [ma sa faaauau pea ona i ai nei lagona i lea po ma lea po].”11

E i ai taimi e gotouga ifo ai nei lagona i o tatou loto e pei o se afimumu, e faamalamalama ai o tatou agaga. Sa faamatalaina e Iosefa Samita e faapea o nisi taimi tatou te maua ai ni “taaga faafuasei o manatu” ma o nisi taimi “o le tafe moni mai o le atamai.”12

I le tali atu a Peresitene Dallin H. Oaks i se alii faamaoni o le sa fai mai na te le’i maua lava sea ituaiga o aafiaga, sa fautuaina ai, “Atonu ua tali faafia mai au tatalo, ae na tamauina ou faamoemoega i se faailoga tele po o se leo leotele na’ua, ua e manatu ai e le’i i ai sau tali.”13 Sa fetalai le Faaola lava Ia e uiga i le faatuatua tele o se nuu o e “sa [faamanuiaina] i le afi ma le Agaga Paia, [ae sa] latou te lei iloa”14

E Faapefea ona E Faalogo ia te Ia?

Sa tatou faalogo talu ai nei ia Peresitene Russell M. Nelson o saunoa mai: “Ou te valaaulia outou ina ia mafaufau loloto i ai e le aunoa, e uiga i lenei fesili autu: E faapefea ona outou faalogo ia te Ia? Ou te valaaulia foi outou e uia laasaga e faalogo lelei ai e le aunoa ia te Ia.”15 Sa ia toe faia lena valaaulia i lenei taeao.

Tatou te faalogoina o Ia i a tatou tatalo, i o tatou fale, i tusitusiga paia, i a tatou viiga, a o tatou aai ma feinu ma le agavaa i le faamanatuga, a o tatou tautino atu lo tatou faatuatua, a o tatou auauna atu i isi, ma a o tatou auai i le malumalu faatasi ma le au talitonu. O taimi musuia faaleagaga e oo mai pe a tatou faalogo ma le agaga tatalo i konafesi aoao ma pe a lelei atili lo tatou tausiga o poloaiga. Ma tamaiti, o nei aafiaga e mo outou foi. Ia manatua, o Iesu “na aoao ma auauna atu i tamaiti … ma na tautatala foi [tamaiti] … i mea sili ma le ofoofogia.”16 Na fetalai le Alii:

“[O lenei malamalama ua] tuuina atu e lo’u Agaga ia te outou, … ma e lē mafai ona outou mauaina e aunoa ma lo’u mana;

“O le mea lea, e mafai ona outou molimau atu sa outou faalogo i loʼu leo, ma iloa aʼu upu.”17

E mafai ona tatou “faalogo ia te Ia” ona o le faamanuiaga o le Togiola le mafaatusalia a le Faaola.

E ui ina le mafai ona tatou filifilia le taimi e maua ai nei taimi musuia, ae na tuuina mai e Peresitene Henry B. Eyring le fautuaga lenei ia tatou tapenapenaga: “O le po nei, ma le po taeao, atonu e te tatalo ma mafaufau loloto, ma faia ni fesili: Pe na auina mai e le Atua se savali mo na o au? Pe na ou vaaia Lona aao i lo’u olaga po o olaga o lo’u [aiga]?”18 O le faatuatua, usiusitai, lotomaualalo ma le manatu moni e matala ai pupuni o le lagi.19

O se Faataitaiga

Ata
Sailiga o le olaga
Ata
O manatuaga faaleagaga e tuuina atu le malamalama
Ata
Fesoasoani i isi e toemaua le malamalama faaleagaga

Atonu e te mafaufau i ou manatuaga faaleagaga i le ala lea. Faatasi ai ma le tatalo e le aunoa, o se naunautaiga e tausia a tatou feagaiga, ma le meaalofa o le Agaga Paia, tatou te faatautaia ai lo tatou ala i le olaga. Pe a oo ina faapouliuliga e faigata faaletagata, masalosalo, po o le lotovaivai lo tatou ala, pe taitai atu foi i tatou e tulaga faalelalolagi e le mafai ona tatou puleaina, e taumafaufau pe faapei le lumanai, o manatuaga musuia faaleagaga mai la tatou tusi o le ola e pei o ni maa susulu e fesoasoani e faamalamalama ai le auala o i luma, e faamautinoa mai ai ia i tatou o loo silafia e le Atua i tatou, e alofa ia i tatou, ma sa Ia auina mai Lona Alo, o Iesu Keriso e fesoasoani ia tatou toe foi atu i le aiga. Ma pe a faataatia ese e se tasi ona manatuaga musuia ma ua se pe ua lē mautonu, tatou te faasaga atua i latou i le Faaola a o faasoa atu lo tatou faatuatua ma manatuaga ia i latou, ma fesoasoani e toe tata’i i latou ia toe maua na taimi faaleagaga taua sa latou faapelepeleina.

O nisi aafiaga e matua paia tele ma e tatou te puipuia i lo tatou manatuaga faaleagaga ma aua ne’i faasoa atua.20

“E tautatala agelu i le mana o le Agaga Paia; o le mea lea, latou te fetalai mai afioga a Keriso.”21

“E [le’i] taofia le auauna mai o agelu i le fanauga a tagata.

“Aua faauta, ua i ai i latou i lana pule, e auauna mai e tusa ma … le poloai mai o ia, e faaali mai i latou lava ia te i latou ua i ai le faatuatua malosi ma le mafaufau mausali i uiga uma o le amioatua.”22

“A o le Fesoasoani, o le Agaga Paia lea, … na te a’oa’o ia te outou i mea uma lava, e faamanatu mai foi o ia ia te outou i mea uma.”23

Opomau ou manatuaga paia. Talitonu i ai. Tusi i lalo. Faasoa atu i lou aiga. Talitonu e oo mai ia te oe mai lou Tama Faalelagi ma Lona Alo Pele.24 Tuu atu latou te aumaia le onosai i ou masalosaloga ma le malamalama i ou tulaga faigata.25 Ou te folafola atu a e aloaia ma le naunautai ma faapelepele ma le faaeteete ia mea tutupu musuia faaleagaga i lou olaga, o le a tele atu isi mea e oo mai ia te oe. E silafia e le Tama Faalelagi oe ma e alofa ia te oe.

O Iesu o le Keriso, ua toefuatai mai Lana talalelei, ma a tatou tumau faamaoni, ou te molimau atu o le a avea i tatou ma Ana e faavavau, i le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. Tagai i le Au Paia: O Le Tala e uiga i le Ekalesia a Iesu Keriso i Aso e Gata Ai,, vol. 1, O Le Tulaga o le Upumoni, 1815–1846 (2018), 150–53; tagai foi Iosefa Samita, “History, 1838–1856, volume A-1 [23 December 1805–30 August 1834],” 205–9, josephsmithpapers.org; Saints, 1:365–66.

  2. Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:25.

  3. Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita (2007), 515.

  4. Mataupu Faavae ma Feagaiga 135:4.

  5. E uunaia lava a’u e le aunoa i upu o i le Iosefa Samita—Talafaasolopito: “Sa ou vaai i se faaaliga vaaia, sa ou iloa lena mea, ma sa ou iloa sa silafia e le Atua lena mea” (Iosefa Samita—HistoryTalafaasolopito 1:25). O le a tatau ona tu atu o ia i luma o le Atua ma faailoa atu faapea na tutupu moni lava nei mea i le Vao Paia i lona soifuaga, ma e le mafai lava ona toe tutusa lona olaga ona o lena mea. Pe tusa o le 25 tausaga talu ai, sa ou faatoa faalogo ai i sina esesega o lenei fasifuaitau na ta’ua e Elder Neal A. Maxwell. Na ia aumaia le faataitaiga lenei: “I tausaga ua leva ia Me 1945, sa i ai se taimi faapena mo a’u i le motu o Okinawa i le 18 o ona tausaga. Sa matuai leai lava so’u toa ae sa o se faamanuiaga mo a’u ma isi i le taimi o tu’ipomu lo matou tulaga i meatau a Iapani. Ina ua mavae uafana sa seloa mai lo matou tulaga, sa i’u ina pa’u’u tonu pomu a le fili i le mea sa matou i ai. Sa tatau loa lava ona latou tafanaina e pāpā ai, ae sa i ai se tali mai le lagi i se tatalo se tasi atuatuvale ma le manatu faapito. Sa maui le tu’ipomuina. … Sa faamanuiaina a’u, ma sa ou iloa sa silafia e le Atua sa ou iloa” (“Becoming a Disciple,” Ensign, June 1996, 19).

    Sa faaopoopo mai e Elder Maxwell sa le gata na ia iloa, ma e le gata foi na iloa e le Atua, ae sa silafia e le Atua sa ia iloa na faamanuiaina o ia. I se tulaga faafaatusa mo a’u, o lea mea ua siitia ai i se isi tulaga maualuga atu le tali atu mo a’u lava ia. E i ai taimi, e aumai faatasi ai e le Tama Faalelagi se faamanuiaga ia i tatou ma se faamautuuga o’oo’o faaleagaga e faapea sa faauilavea le lagi mo i tatou. E leai se faafitia. E nofomau ia i tatou, ma afai tatou te faamaoni ma faatuatua, o le a mamanuina o tatou olaga i tausaga a sau. “Sa faamanuiaina a’u, ma sa ou iloa na silafia e le Atua na ou iloaina ua faamanuiaina a’u.”

  6. Russell M. Nelson, “O Le Mana Toafilemu o le Tatalo,” Liahona, Me 2003, 8.

  7. Tala patino mai ia Beatrice Magré na faasoa atu ia Elder Andersen on Oct. 29, 2019; follow-up email on Jan. 24, 2020.

  8. Galuega 2:37.

  9. Alema 19:16.

  10. Tagai i le Enosa 1:5.

  11. Clayton M. Christensen, “The Most Useful Piece of Knowledge,” Liahona, Jan. 2009, 23.

  12. Tagai i le Aoaoga: Iosefa Samita, 209.

  13. Dallin H. Oaks, Life’s Lessons Learned: Personal Reflections (2011), 68–69.

  14. 3 Nifae 9:20.

  15. Russell M. Nelson, “’E Faapefea Ona E #FaalogoiateIa?’ O Se Valaaulia Faapitoa,” Feb. 26, 2020, blog.ChurchofJesusChrist.org.

  16. 3 Nifae 26:14.

  17. Mataupu Faavae ma Feagaiga 18:35–36. O lagona e o mai faatasi e le aunoa ma le malamalama faaleagaga. “Ua vave ona oulua fai o le amioletonu ae gese ona oulua manatua o le Alii lo oulua Atua. Ua oulua vaai i se agelu, ma sa fetalai mai o ia ia te oulua; ioe, sa oulua faalogo i lona siufofoga mai lea taimi i lea taimi; ma sa fetalai mai foi o ia ia te oulua i se leo filemu itiiti, peitai ua oulua te’a atu ma le toe lagonaina, na oulua le mafafai ai ona lagona ana fetalaiga” (1 Nifae 17:45).

  18. Henry B. Eyring, “E, ia Manatua, ia Manatua Lava,” Liahona, Nov. 2007, 69.

  19. Tagai i le 2 Nifae 31:13; Moronae 10:4. Na asiasi atu Peresitene Dallin H. Oaks i le matou misiona i Bordeaux, Farani, i le 1991. Sa ia faamatala i a tatou faifeautalai e faapea o le manatu moni o lona uiga o le tagata sa tatalo o loo fai atu i le Alii se mea faapenei: “Ou te le o ōle atu ona o le fiailoa, ae ma le faamaoni atoatoa e faatino le tali i la’u tatalo. Afai e aumai e Lau Afio lenei tali ia te a’u, o le a ou faatinoina ia suia ai lo’u olaga. O le a ou tali atu.”

  20. “Ua tuuina mai i le toatele ia latou iloa mealilo a le Atua; e ui i lea ua tuuina i latou i lalo o se poloaiga saolele ia latou lē faaali atu ia mea tau lava e tusa ai ma le vaega o lana afioga na te tuuina mai i le fanauga a tagata, e tusa ma le gauai ma le filiga latou te tuu atu ia te ia” (Alema 12:9).

    Na saunoa Elder Neal A. Maxwell: “E moomia ai musumusuga ia iloa le taimi e faasoa atu ai [aafiaga faaleagaga]. Ou te manatua le faalogo atu ia Peresitene Marion G. Romney, o le sa faaaogaina faatasi le agamalie ma le poto, o saunoa, “Semanu e tele atu o tatou aafiaga faaleagaga pe ana faapea tatou te le soona talanoa e uiga i ai’” (“Called to Serve” [Brigham Young University devotional, Mar. 27, 1994], 9, speeches.byu.edu).

  21. 2 Nifae 32:3.

  22. Moronae 7:29–30.

  23. Ioane 14:26.

  24. O upumoni o le talalelei ua avanoa mo tagata uma. I le vaiaso a o lumanai le konafesi, ina ua maea la’u lauga, sa ou gauai atu faaleagaga i se tusi e ta’ua Divine Signatures: The Confirming Hand of God (2010), na tusia e Gerald N. Lund, o le sa auauna atu o se Pulega Aoao Fitugafulu mai le 2002 i le 2008. I lo’u fiafia, o upu a Brother Lund sa o se molimau lona lua i mataupu faavae na faasoaina i lenei lauga o le konafesi ma o le a faafiafiaina ai soo se tasi e naunau e aoao atili e uiga i manatuga musuia faaleagaga.

  25. O se tasi o upusii e fiafia i ai PeresiteneThomas S. Monson e mai le tusisolo Sikotilani o James M. Barrie: “Na tuu mai e le Atua ia i tatou manatuaga, ina ia mafai ai ona tatou maua fuarosa o Iuni i le Tesema o o tatou olaga” (i le Thomas S. Monson, “Think to Thank,” Liahona, Jan. 1999, 22). E moni foi lena mea i o tatou manatuaga faaleagaga. E ono sili ona fesoasoani i taimi malulu o faigata o o tatou olaga pe a tatou moomia na manatuaga faaleagaga o “Iuni.”