Konafesi Aoao
O Le Oo Mai o le Tusi a Mamona
Konafesi Aoao ia Aperila 2020


O Le Oo Mai o le Tusi a Mamona

O mea moni faasolopito ma molimau faapitoa o le Tusi a Mamona ua molimau mai o le oo mai o le Tusi a Mamona o se vavega moni lava.

A’o fono ai ma toeaiina o le Ekalesia i se tasi taimi, na folafola atu ai e le Perofeta o Iosefa Samita: “A aveese le Tusi a Mamona ma faaaliga, o fea la le tatou lotu? Ua leai se mea.”1 O’u uso e ma tuafafine pele, o le oo mai faavavega o le Tusi a Mamona o le vaega iloga lona lua lea o le gasologa o le Toefuataiga o le talalelei a Iesu Keriso i lenei tisipenisione, na sosoo ma le Uluai Faaaliga. O loo molimau mai le Tusi a Mamona i le alofa o le Atua mo Ana fanau, ma le taulaga togiola paia ma le lē manatu faapito a le Alii o Iesu Keriso, faapea ai ma Lana galuega taualuga i totonu o sa Nifae ina ua mavae Lona Toetu.2 O loo molimau mai foi o le a tasi le toe vaega o le aiga o Isaraelu e ala i Lana galuega o aso e gata ai ma o le a lē lafoaiina ese i latou e faavavau.3

A o tatou suesue i le oo mai o lenei tusi o tusitusiga paia i nei aso e gata ai, ua tatou iloa o le galuega atoa sa ofoofogia—mai le mauaina e le Perofeta o Iosefa o papatusi auro mai se agelu paia i lona faaliliuga e ala i le “meaalofa ma le mana o le Atua,”4 o lona faasaoina, ma le lolomiina e le aao o le Alii.

O le oo mai o le Tusi a Mamona na amata a o le’i taitai mauaina e Iosefa Samita papatusi auro mai lima o le agelu o Moronae. Na valoia e perofeta anamua e uiga i le oo mai o lenei tusi paia i o tatou aso.5 Na talanoa Isaia i se tusi ua faamaufaailogaina, faapea o le taimi e faaali mai o le a fefinauai tagata i le afioga a le Atua. O lenei tulaga o le a maua ai le talaaga e mafai ai e le Atua ona faatino Lana “galuega ofoofogia ma le mea e ofo ai,” ma mafua ai ona “fano le poto o latou tagata popoto, e mavae [ai] foi le mafaufau o latou tagata mafaufau” a o le agamalu o le a “faatupuina lo latou fiafia ia Ieova; o tagata matitiva foi e olioli i latou i le Paia o Isaraelu.”6 Na talanoa Esekielu e uiga i le laau a Iuta (o le Tusi Paia) ma le laau a Efaraima (o le Tusi a Mamona) na aumai faatasia e avea ma tusi e tasi. O Esekielu (i le Feagaiga Tuai) ma Liae (i le Tusi a Mamona) na faailoa mai o le a la “tutupu faatasi” e faafememea’i aoaoga sese, faatuina le filemu, ma aumaia i tatou i le malamalama o feagaiga.7

I le afiafi o le aso 21 o Setema, 1823, tolu ma le afa tausaga talu ona maua le Uluai Faaaliga, na asia ai Iosefa e le agelu o Moronae, o le perofeta mulimuli o sa Nifae i Amerika anamua, o se taunuuga o ana tatalo faamaoni. I le taimi o a la’ua asiasiga lea na alu ai le po atoa, na ta’u atu ai e Moronae ia Iosefa o loo i ai i le Atua se galuega ofoofogia mo ia e faataunuu—o le faaliliuga ma le faasalalauina atu i le lalolagi o upu musuia a perofeta anamua o le konetineta o Amerika.8 O le aso na sosoo ai, na alu ai Iosefa i le nofoaga, e le mamao mai lona fale, lea na tanuina ai e Moronae papatusi i le faaiuga o lona soifua, i seneturi anamua. O iina, na toe vaai ai Iosefa ia Moronae, o le na faatonuina o ia ia saunia ia lava e mauaina papatusi i le lumanai.

I le fa tausaga na sosoo ai, i le aso 22 o Setema i tausaga taitasi, na maua ai e Iosefa nisi faatonuga mai ia Moronae e faatatau i le malamalama e uiga i le auala e tatau ona pulea ai le malo o le Alii i aso e gata ai. O sauniuniga a Iosefa na aofia ai ni asiasiga mai agelu a le Atua, lea na faaalia mai ai le ofoofogia ma le mamalu o mea o le a tutupu i lenei tisipenisione.9

O lana faaipoipoga ia Ema Hale i le 1827 o se vaega o lena sauniuniga. Sa ia faia se matafaioi taua e fesoasoani ai i le Perofeta i lona olaga atoa ma lana galuega. O le mea moni, ia Setema 1827, na o ai Ema ma Iosefa i le mauga, ma sa ia faatalitali mo ia a o tuuina atu e le agelu o Moronae talafaamaumau i lima o Iosefa. Na maua e Iosefa le folafolaga o le a faasaoina papatusi pe afai e tuuto atu e ia ana taumafaiga uma e tausia ai le saogalemu o papatusi seia oo ina toe faafoi atu i lima o Moronae.10

A’u soa pele i le talalelei, o le tele o mea na maua i aso nei mai taimi anamua na tupu i le taimi o suesuega o gaoioiga a tagata anamua pe maua faafuasei foi i le taimi o se galuega faakonekarate. Peitai, na taitai atu Iosefa Samita i papatusi e se agelu. O le taunuuga o lena lava mea o se vavega.

O le faagasologa o le faaliliuga o le Tusi a Mamona o se vavega foi. O lenei faamaumauga paia anamua sa le’i “faaliliuina” i se auala masani lea e faaliliuina ai e tagata popoto anotusi anamua i le aoaoina o se gagana anamua. E tatau ona tatou tagai atili atu i le faagasologa o se “faaaliga” faatasi ma le fesoasoani o meafaigaluega faaletino na aumai e le Alii e ese mai i le “faaliliuga” e se tasi ua i ai le malamalama o gagana. Na tautino mai e Iosefa Samita e faapea e ala i le mana o le Atua, “Na ou faaliliuina ai le Tusi a Mamona mai [tusitusiga o ata vane anamua], le malamalama lea sa le iloa e le lalolagi, ae na ou tu ai na o a’u i lea mea ofoofogia na tupu, o se talavou e le’i a’oga, e faafetaia’ia le poto faalelalolagi ma le valea faateleina o le seneturi sefuluvalu, i se faaaliga fou.”11 O le fesoasoani a le Alii i le faaliliuga o papatusi— ua manino foi—pe a mafaufau i le taimi puupuu faavavega na faaaluina e Iosefa Samita e faaliliu ai.12

Na molimau tusiupu a Iosefa e uiga i le mana o le Atua lea na faaali mai a o galulue ai i le faaliliuga o le Tusi a Mamona. Na saunoa Oliva Kaotui i se tasi taimi: “O aso ia e lē mafai ona faagaloina—o le nofo i lalo o le leo o se siufofoga na faatonutonu mai e musumusugaa le lagi, na fagua ai le lotofaafetai silisili o [lo’u] nei loto! Sa ou faaauau pea i lea aso ma lea aso, sa le’i faalavelaveina, e tusitusi mai lona fofoga, a o faaliliuina e ia … ‘Le Tusi a Mamona.’”13

Na faaalia e talaaga faasolopito faapea mai le taimi na maua ai e Iosefa Samita ia papatusi i le 1827, na faia ni taumafaiga e gaoia [papatusi] mai ia te ia. Na ia matauina faapea sa “faaaoga taumafaiga malolosi silisili e aveese [ai papatusi] mai ia te [ia]” ma sa “faaaoga togafiti uma sa mafai ona faia mo lena faamoemoe.”14 Na i’u lava ina faamalosia le malaga ese o Iosefa ma Ema mai Manaseta, Niu Ioka, i Haramoni, Penisilevania, e saili se nofoaga saogalemu e faaauau ai le galuega faaliliu, ia mamao mai kegi ma tagata na mananao e gaoi ia papatusi.15 E pei ona matauina e se tasi o tusitalafaasolopito: “O lea na faaiuina ai le vaega muamua faigata o le tausiga a Iosefa o papatusi. … Ae sa saogalemu ia faamaumauga, ma i ana tauiviga e faasaoina i latou, e leai se masalosalo na a’oa’oina e Iosefa le tele o auala a le Atua ma tagata lea o le a aoga mo ia i le taimi a sau.”16

A o faaliliuina le Tusi a Mamona, sa iloaina e Iosefa o le a filifili e le Alii ni molimau e vaavaai i papatusi.17 O le vaega lea o le mea na faatuina e le Alii Lava Ia ina ua Ia fetalai mai, “O fofoga o molimau e toalua pe toatolu e faamautu ai upu uma.”18 O Oliva Kaotui, Tavita Uitimea, ma Matini Harisi, o nisi ia o uluai soa a Iosefa i le faatuina o le galuega ofoofogia a le Atua i lenei tisipenisione, ma o uluai molimau ia na valaauina e tuuina atu se molimau faapitoa o le Tusi a Mamona i le lalolagi. Sa latou molimau mai o se agelu, o lē na sau mai le afioaga o le Alii, na faaali atua ia i latou ia faamaumauga anamua ma sa latou vaai i mea o vaneina i totonu o papatusi. Sa latou molimau atu foi na latou faalogo i le siufofoga o le Atua mai le lagi o tautino mai o faamaumauga ia sa faaliliuina e ala i le meaalofa ma le mana o le Atua. Ona poloaiina lea o i latou e molimau atu i nei mea i le lalolagi atoa.19

Na valaauina faavavega e le Alii isi molimau e toavalu ia vaai i papatusi auro mo i latou lava ma ia avea ma molimau faapitoa o le upumoni ma le paia o le Tusi a Mamona i le lalolagi. Sa latou molimau na latou vaai ma suesueina ma le totoa ia papatusi ma ona mataitusi sa togitogia. E oo lava i le lotolotoi o faigata, sauaga, ituaiga uma o faafitauli, ma e oo lava i nisi o i latou na mulimuli ane vaivai i lo latou faatuatua, ae sa le’i teena lava e nei molimau filifilia e toa sefulutasi o le Tusi a Mamona a latou molimau sa latou vaai i papatusi. Sa le’i toe tuua na o Iosefa Samita ma le malamalama e uiga i le asiasiga a Moronae ma papatusi auro.

Sa faamaumauina e Lusi Maka Samita e faapea na taunuu atu lona atalii i le fale ua lofituina i le olioli ina ua uma ona faaali i molimau ia papatusi. Sa faamatalaina e Iosefa i ona matua, “Ua ou lagonaina e pei ua faamatuuina mai a’u i se avega lea sa toetoe ina a mamafa tele ona ou tauavea, ma ua olioli ai lo’u agaga, ua le o toe tuua nei na o a’u i le lalolagi.”20

Na feagai Iosefa Samita ma le tele o le tetee i le lolomiina o le Tusi a Mamona ina ua faaiuina lona faaliliuga. Sa mafai ona ia faatalitonuina se tagata lomitusi e igoa ia Egbert B. Grandin i Palamaira, Niu Ioka, e lolomiina ina ua mokesiina e Matini Harisi, i se faatinoga o le faatuatua tele ma le ositaulaga, lana faatoaga o se faamaoniga mo le tau o le lolomiga. Ona o se vaega o le tetee faifai pea ina ua maea le faasalalauina o le Tusi a Mamona, na faatau atu ai ma le faamaoni e Matini Harisi le 151 eka (0.6 km2) o lana faatoaga e totogi motu ai le tau o le lolomiga. E ala mai i se faaaliga na tuuina atu ia Iosefa Samita, na faatonuina ai e le Alii Matini Harisi e aua ne’i manumanu i ana meatotino ae totogi le tau o le lolomiga o le tusi lea e aofia ai “le upumoni ma le afioga a le Atua.”21 Ia Mati 1830, e 5,000 uluai kopi o le Tusi a Mamona na lolomiina, ma i le asō, ua silia ma le 180 miliona kopi ua uma ona lolomiina i le silia ma le selau gagana.

O mea moni faasolopito ma molimau faapitoa o le Tusi a Mamona ua molimau mai, o le oo mai o le Tusi a Mamona o se vavega moni lava. Ae ui i lea, o le mana o lenei tusi e le na o lona talafaasolopito maoae o fua i ai ae i ana savali mamana ma lē mafaatusalia ua suia ai olaga e le mafaitaulia—e aofia ai ma a’u!

Sa ou faitauina le Tusi a Mamona mo le taimi muamua ina o avea a’u ma se tagata aoga seminare talavou. E pei ona fautuaina mai e o’u faiaoga, sa amata ona ou faitauina e amata i ona itulau o le faatomuaga. O le folafolaga o loo i ai i itulau muamua o le tusi o loo tatagi pea i lo’u mafaufau: “Ia mafaufau loloto i o [outou] loto … ona ōle atu lea i le Atua [i le faatuatua] … i le suafa o Keriso pe moni le tusi. O i latou o ē e mulimuli i lenei ala … o le a latou maua se molimau i le moni ma le paia o le tusi e ala i le mana o le Agaga Paia.”22

O le mafaufau ai i lena folafolaga, saili ma le naunautai ia iloa atili ai e uiga i lona moni, ma i se agaga o tatalo, sa ou suesue ai i le Tusi a Mamona, auaua’i, a o ou faamaeaina ia lesona atofaina faalevaiaso o le seminare. Ou te manatuaina, e pei na tupu ananafi, se lagona mafanafana na amata faasolosolo maēna i lo’u agaga ma faatumulia ai lo’u loto, faamaninoina lo’u malamalamaaga, ma oo ina ou fiafia atili ai, e pei ona faamatalaina e Alema i lona tala’iina o le afioga a le Atua i lona nuu.34 O lena lagona na iu lava ina liua i le malamalama lea na mautu i lou loto ma avea ma faavae o la’u molimau i mea taua na tutupu ma aoaoga o loo maua i lenei tusi paia.

E ala i nei aafiaga patino lemafaatauina, na avea moni ai le Tusi a Mamona ma ma’a’au’au na lagolagoina lo’u faatuatua ia Iesu Keriso ma la’u molimau o le aoaoga faavae o Lana talalelei. Na avea ma se tasi o poutu na molimau mai ia te a’u e uiga i le taulaga togiola paia a Keriso. Na avea ma o’u talita i lou olaga atoa e tetee atu ai i taumafaiga a le fili e faavaivaia lo’u faatuatua ma faaofi mai i lo’u mafaufau le lē talitonu ma tuuina mai ia te a’u le lototele e tautino atu ai ma le toa la’u molimau o le Faaola o le lalolagi.

A’u uo pele, o la’u molimau o le Tusi a Mamona na oo mai i lea fuaitau ma lea fuaitau24 o se vavega i lo’u loto. E oo mai i lenei aso, o loo faaauau pea ona tuputupu a’e lenei molimau a o faaauau pea ona ou sailiili, faatasi ai ma se loto faamaoni, ina ia malamalama atoatoa i le afioga a le Atua e pei ona i ai i lenei tusi tulagaese o tusitusiga paia.

I tagata uma o e o faalogo mai i lo’u leo i le asō, ou te valaaulia outou e avea ma se vaega o le oo mai ofoofogia o le Tusi a Mamona i lou lava ia olaga. Ou te folafola atu ia te oe a e suesue soo ma le agaga tatalo i ona upu, e mafai ona e taumafa i ana folafolaga ma faamanuiaga silisili i lou olaga. Ou te toe faamautu tasi atu le folafolaga o loo tatagi pea i ona itulau: afai tou te “ōle atu i le Atua, le Tamā Faavavau, i le suafa o Iesu Keriso, pe ua le moni ea nei mea; ma afai tou ōle atu ma le loto faamaoni, ma le manatu moni i ai, ma le faatuatua ia Keriso,” i le alofa mutimutivale “o le a ia faaali mai le moni o ia mea ia te outou, i le mana o le Agaga Paia.”25 E mafai ona ou faamautinoa atu ia te outou o le a Ia avatu ia te outou le tali i se ala patino lava, e pei ona Ia faia mo a’u ma le toatele o isi i le lalolagi atoa. O lou aafiaga o le a ofoofogia ma paia mo oe e pei o aafiaga o Iosefa Samita mo ia, e faapea foi mo uluai molimau ma mo i latou uma na saili ia maua se molimau o le sa’olele ma le faatuatuaina o lenei tusi paia.

Ou te tuu atu la’u molimau o le Tusi a Mamona o le afioga moni a le Atua. Ou te molimau atu o lenei faamaumauga paia “ua faamatala mai ai mataupu faavae o le talalelei, ua faatulaga mai ai le fuafuaga o le faaolataga, ua taʼu mai ai foi i tagata mea e ao ona latou faia e maua ai le filemu i le olaga nei ma le olataga e faavavau i le olaga a sau.”26 Ou te molimau atu o le Tusi a Mamona o le meafaigaluega lea a le Atua ua faataunuu ai le faapotopotoina o Isaraelu i o tatou aso ma ia fesoasoani ai i tagata ia iloa Lona Alo, o Iesu Keriso. Ou te molimau atu o loo soifua le Atua ma e alofa ia i tatou ma o Lona Alo, o Iesu Keriso, o le Faaola o le lalolagi, o le maa tulimanu o la tatou tapuaiga. Ma ou te fai atu ai nei mea i le suafa paia o lo tatou Togiola, lo tatou Matai, ma lo tatou Alii, o Iesu Keriso, amene.