Ki hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú
Ko e Tui kia Kalaisi Kimuʻa Peá Ne Toe Hāʻele Maí
ʻEpeleli 2024


“Ko e Tui kia Kalaisi Kimuʻa Peá Ne Toe Hāʻele Maí,” Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, ʻEpeleli 2024.

Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au

Seilomi

Ko e Tui kia Kalaisi kimuʻa Peá Ne Toe Hāʻele Maí

Naʻe maʻu ʻe he kakai Nīfaí ʻa e tuí kimuʻa pea hāʻele mai ʻa e Fakamoʻuí, pea te tau lava ʻo maʻu ʻa e tuí kimuʻa peá Ne toe hāʻele maí.

ʻĪmisi
Ko e ʻaʻahi ʻa Sīsū Kalaisi ki he kakai Nīfaí

Kuó ke fakakaukau nai pe naʻe mei fēfē ʻa e tui ki he Fakamoʻuí kimuʻa peá Ne hāʻele mai ki he māmaní? Naʻe pau ke fai ʻe he kakai Nīfai ʻi he kuonga muʻá ʻa e meʻa tofu pē ko iá—“ʻamanaki atu ki he Mīsaiá, pea tui kiate ia ʻe hāʻele mai ʻo hangē kuó ne ʻosi hāʻele maí” (Seilomi 1:11).

ʻOku tau maʻu ʻi he ngaahi ʻahó ni ha ngaahi lekooti fakafolofola mo fakahisitōlia ʻoku nau fakamoʻoniʻi naʻe moʻui, pekia pea toe tuʻu ʻa Sīsū Kalaisi. ʻOku tau tui ki ha Fakamoʻui naʻe ʻosi hāʻele mai. Ka ʻoku tau toe tui foki ki ha Fakamoʻui ʻe toe hāʻele mai.

Kimuʻa Pea Hāʻele Mai ʻa Sīsū Kalaisí, naʻe Maʻu ʻe he Kakai Nīfaí ʻa e Tui Ke:

ʻĪmisi
ko e lotu ʻa e Tuʻi ko Penisimaní mo hono uaifí

Fakamolemoleʻi ʻenau ngaahi angahalá.

“Ko kinautolu kotoa pē ʻoku tui ʻe hāʻele mai ʻa Kalaisí, ʻe maʻu ʻe kinautou ʻa e fakamolemole ʻo ʻenau ngaahi angahalá, pea fiefia ʻi he fiefia lahi ʻaupito, ʻo hangē nai kuó ne ʻosi hāʻele mai kiate kinautolú” (Mōsaia 3:13; toki tānaki atu e fakamamafá).

ʻĪmisi
ʻĪnosi

Fakamolemoleʻi pē kinautolu.

“Pea naʻe ongo mai ha leʻo kiate au, ʻo pehē: ʻE ʻĪnosi, kuo fakamolemoleʻi hoʻo ngaahi angahalá. … Ko ia, naʻe matafi atu ʻa ʻeku ongoʻi halaiá. Peá u pehē ange: ʻE ʻEiki, ʻoku fai fēfeeʻi ia? Pea folofola mai ia kiate au: Ko e meʻa ʻi hoʻo tui kia Kalaisi, ʻa ia kuo teʻeki ai te ke fanongo pe mamata ki aí. Pea ʻe ʻosi atu ʻa e ngaahi taʻu lahi pea te ne toki fakahā ia ʻe ia ʻi he kakanó; … kuo fakamaʻa koe tuʻunga ʻi hoʻo tuí” (ʻĪnosi 1:5–8; tānaki atu e fakamamafá).

ʻĪmisi
Ko e malanga ʻa Sēkopé

Fakahoko ha ngaahi mana.

“Naʻa mau ʻilo kia Kalaisi, pea naʻa mau maʻu ha ʻamanaki lelei ki hono nāunaú ʻi he ngaahi taʻu ʻe lau teau kimuʻa heʻene hāʻele maí. … Ko ia ʻoku mau lava ai ʻo fekau ʻi he huafa ʻo Sīsuú pea ʻoku talangofua kiate kimautolu ʻa e ngaahi ʻakaú, pe ko e ngaahi moʻungá, pe ko e ngaahi peau ʻo e tahí” (Sēkope 4:4, 6; tānaki atu e fakamamafá).

ʻĪmisi
tohi ʻa Molonai ʻi he ʻū lauʻi peletí

Maʻu ʻa e fakahā.

“Naʻe ʻi ai ʻa e tokolahi ʻa ia naʻe fuʻu mālohi ʻenau tuí, ki muʻa ʻoku teʻeki hāʻele mai ʻa Kalaisí, naʻe ʻikai faʻa taʻofi ʻa kinautolu ʻi he loto veilí, ka naʻa nau mamata moʻoni ʻaki honau matá” (ʻEta 12:19; tānaki atu e fakamamafá).

Kimuʻa Pea Toe Hāʻele Mai ʻa Sīsū Kalaisí, Te Tau Lava ʻo Maʻu ʻa e Tui Ke:

Fakamolemoleʻi [ʻetau ngaahi angahalá], fakamolemoleʻi pē kitautolu, fakahoko ha ngaahi mana, pea maʻu ha fakahā (hangē ko e kakai Nīfaí).

ʻĪmisi
talavou ʻoku hiva ʻi he lotú

Teuteuʻi kitautolu ki Heʻene hāʻele maí.

ʻI heʻetau fāifeinga ke tauhi ʻetau ngaahi fuakavá, ʻoku tau teuteu ai ke nofo ʻi he puleʻanga fakasilesitialé. “He vakai, ko e moʻuí ni ko e taimi ia ki he tangatá ke teuteu ai ke feʻiloaki mo e ʻOtuá; ʻio, vakai ko e ʻaho ʻo e moʻui ní ko e ʻaho ia ke fai ai ʻe he kakaí ʻa ʻenau ngaahi ngāué” (ʻAlamā 34:32).

ʻĪmisi
toʻu tupu ʻi muʻa ʻi he temipalé

Teuteuʻi ʻa e māmaní ki Heʻene hāʻele maí.

Kuo fakaafeʻi kitautolu ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ke tau hoko ko ha konga ʻo e “ngāue maʻongoʻonga taha ʻi he māmaní”—ko hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí. “Kuo fakatatali ʻe he Tamai Hēvaní ha tokolahi ʻo ʻEne ngaahi laumālie fakaʻeiʻeiki tahá—pea mahalo, te u lava ʻo pehē, ʻa ʻEne timi lelei tahá—ki he konga fakaʻosi ko ʻení. Ko e ngaahi laumālie fakaʻeiʻeiki ko iá—ʻa e kau ngāue lelei taha, mo e kau helo ko iá—ʻa kimoutolu!”1

ʻĪmisi
ko ha ongo finemui ʻokú na fāʻofua

Maʻu ha ʻamanaki lelei lolotonga ʻa e ngaahi taimi faingataʻá.

ʻI he taimi ʻe toe hāʻele mai ai ʻa e Fakamoʻuí, ʻe nofo melino ʻa e kakai māʻoniʻoní. ʻE pule ʻa e Fakamoʻuí, pea ʻe fakatonutonu ʻa e ngaahi meʻa ʻoku taʻe-totonú. “He ʻe ʻi honau lotolotongá ʻa e ʻEikí, pea ʻe ʻiate kinautolu ʻa hono nāunaú, pea te ne hoko ko honau tuʻi mo honau tokotaha foaki fono” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 45:57–59).

ʻĪmisi
finemui

Falala ki he Toetuʻú.

ʻE toetuʻu ʻa e faʻahinga kotoa pē ʻo e tangatá. Te tau maʻu ha sino haohaoa mo taʻe-faʻa-mate. Te tau toe mamata ki he ngaahi ʻofaʻanga kuo pekiá. “ʻE toe fakatahaʻi ʻa e sinó pea mo e laumālié ʻi hono anga haohaoá; ʻe toe fakafoki ʻa e alangá mo e hokotanga huí fakatouʻosi ki hono tuʻunga totonú, ʻo hangē foki ko hotau anga ʻi he taimi ní” (ʻAlamā 11:43).

ʻĪmisi
Ko e hā ʻa Sīsū Kalaisi ki he Kau Nīfaí

Naʻe tui ʻa e kakai Nīfai ʻi he kuonga muʻá ki he Fakamoʻuí kimuʻa peá Ne hāʻele maí. Te tau lava ʻo maʻu ʻa e tui ʻe toe hāʻele mai ʻa e Fakamoʻuí—ʻi he taimi “te [tau] mamata kiate [Ia] ʻi he ngaahi ʻao ʻo e langí, kuó [Ne] kofuʻi ʻaki ʻa e mālohi mo e nāunau lahi” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 45:44; vakai foki, Ngāue 1:11). ʻOku liliu fēfē ʻe he ʻiloʻi te Ne toe hāʻele maí ʻa e meʻa te ke fai ʻi he ʻaho ní?

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Russell M. Nelson, “ʻAmanakiʻanga ʻo ʻIsilelí” fakataha lotu fakaemāmani lahi maʻá e toʻu tupú, 3 Sune 2018), Gospel Library.