Aoaoga a Peresitene
Mataupu 4: O Le Tusi a Mamona: O Le Maa Auau o la Tatou Ekalesia


Mataupu 4

O Le Tusi a Mamona: O Le Maa Auau o la Tatou Ekalesia

“Na ou tau atu i le usoga o le Tusi a Mamona ua sili ona sao i tusi uma i le lalolagi, ma o le maa auau o la tatou ekalesia.”

Mai le Soifuaga o Iosefa Samita

Esili atu nai lo le tolu tausaga na mavae talu mai le taeao o le 1820 na tatalo ai Iosefa Samita e fia iloa po o le fea lotu e tatau ona auai. Ua 17 nei tausaga o le Perofeta talavou, ma na ia naunau e iloa lona tulaga i luma o le Atua ma ia maua se faamagaloga o ona vaivaiga ma sese faatalavou. I le po o o le aso 21 o Setema, 1823, na malolo ai Iosefa i lona potumoe pito i luga i le fale laau o lona aiga i Palamaira, Niu Ioka, ae na ala pea ina ua momoe isi sa i le potu, ma sa ia tatalo faatauanau ia iloa nisi mea e uiga i faamoemoega o le Atua mo ia. Fai mai a ia, “Na amata ona ou tatalo ma aioi atu i le Atua e Ona le malosi uma, ia faamagalo a’u agasala uma ma o’u sese, ma ia tuuina mai foi se faaaliga ia te au ia ou iloa ai lo’u tulaga i ona luma; aua sa ou talitonu ma lo’u loto atoa, o le a ia tuuina mai ia te au se faaaliga paia e pei o le faaaliga na muai oo mai ia te au” (Iosefa Samita 2:29).

O le tali i lana tatalo, na vaai ai Iosefa i se malamalama ua oo mai i lona potu ma sa faateleina lea malamalama seia oo lava le potu ina “sili atu lona pupula nai lo le aoauli.” Na faaali mai se avefeau faalelagi i tafatafa o lona moega, na tu mai i le ea, ma sa ofu i se ofu talaloa e “matua sili atu le sinasina.” (Iosefa Samita 2:30–31.) O lea avefeau o Moronae, le perofeta mulimuli o Sa Nifae, o le na tanumiaina papatusi i seneturi i luma atu ia na tusia ai le Tusi a Mamona ma o ia lea ua umia nei ki e faatatau i nei faamaumauga paia (tagai i le MFF 27:5). Na auina mai o ia e ta’u mai ia Iosefa ua faamagaloina ana agasala1 ma e i ai se galuega maoae mo ia e fai. O se vaega o lenei galuega, na manaomia ai le alu o Iosefa i se maupuepue lata ane, lea na tanumia ai se faamaumauga paia, lea na tusia e perofeta o e na soifua anamua i le konetineta o Amerika. Na manaomia le faaliliu e Iosefa o lenei faamaumauga e ala i le mea foaifua ma le mana o le Atua, ma tuuina mai i le lalolagi.

I le aso na sosoo ai, na alu ai Iosefa i le maupuepue lea na tanumia ai papatusi o le Tusi a Mamona. O iina na la feiloai ai ma Moronae ma vaai ai i papatusi, ae na faatonuina o le a ia le mauaina papatusi mo le fa tausaga. Na manaomia lona amataina o se taimi taua o sauniuniga ina ia agavaa ai o ia mo le galuega paia o le faaliliuina o le Tusi a Mamona. Na toe foi Iosefa i le maupuepue i le aso 22 o Setema o tausaga taitasi mo tausaga e fa na sosoo ai, ina ia maua isi faatonuga mai ia Moronae. (Tagai Iosefa Samita 2:33–54.) I tausaga ia, na ia maua ai foi “asiasiga e tele mai agelu a le Atua e faailoa mai ai le silisili ese ma le mamalu o mea o le a tutupu i aso gataaga”2

O le taimi o sauniuniga na aumaia ai foi le faamanuiaga o le faaipoipoga i le soifuaga o le Perofeta. Ia Ianuari 1827, na ia faaipoipo ai ia Ema Hale, lea na la feiloai ao ia galue i Heremoni, Penisilevania. O le a avea Ema ma fesoasoani taua i le Perofeta i le taimi atoa o lana galuega. I le aso 22 o Setema, 1827, na malaga ai i laua i le maupuepue ma faatalitali ai o ia i se nofoaga lata ane a o tuuina atu e Moronae papatusi i lima o le Perofeta.

I le i ai o faamaumauga paia ia te ia, na vave ai ona iloa e Iosefa le mafuaaga na lapataia ai o ia e Moronae ina ia puipuia papatusi (tagai Iosefa Samita 2:59–60). Na amata ona faalavelave tagata leaga i le Perofeta, ma faalausosoo ona taumafai e faoa papatusi. I se aso malulu ia Tesema 1827, ma le faamoemoe e sue se nofoaga filemu e galulue ai, na tuua ai e Iosefa ma Ema le aiga o Samita e saili se faamalumaluga mai matua o Ema i Heremoni. Ia Fepuari na sosoo ai, na musuia ai Matini Harisi, o se uo a le aiga o Samita mai Palamaira, e alu i Heremoni e fesoasoani i le Perofeta i le faaliliuga. O iina na amata ai loa ona la galulue ma Iosefa i le faaliliuga.

O le taunuuga o galuega o le faaliliuga a le Perofeta na lolomi i le lua tausaga mulimuli ane le Tusi a Mamona. O lenei tusi ofoofogia, o loo i ai le atoatoaga o le talalelei, e tu o se molimau o le moni O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai ma le misiona faaperofeta a Iosefa Samita.

Aoaoga a Iosefa Samita

O le Tusi a Mamona na faaliliuina e ala i le mea foaifua ma le mana o le Atua.

E tali atu ai i le fesili, “Na faapefea ma o fea foi na e maua ai le Tusi a Mamona?” Na tali Iosefa Samita: “O Moronae, o le sa tanumiaina papatusi i le maupuepue i Maniseta, i le itumalo o Ontario, i Niu Ioka, o le na maliu ma toetu mai ai i le oti, na faaali mai ia te au, ma ta’u mai ia te au le mea na i ai, ma tuu mai ia te au ni faatonuga e maua mai ai. Na ou mauaina ai papatusi, faatasi ai ma le Urima ma le Tumema, lea na auala mai ai le faaliliuga o papatusi; ma o lena na maua mai ai le Tusi a Mamona.”3

“Na [ta’u mai ia te au e Moronae] le mea na tanumia ai ni papatusi lea na togitogia ai se tala otooto o faamaumauga a Perofeta anamua ia na ola i lenei konetineta. … O nei faamaumauga na togitogia i papatusi e foliga mai o se auro; o lau taitasi e ono inisi le lautetele ae valu inisi le uumi, ma e le mafiafia tele pei o le apa taatele. Na tutumu uma i togitogiga, i mataitusi faa- Aikupito, ma sa faamauina faatasi i se voluma e pei o ni laupepa o se tusi, e i ai mama e tolu ia na faamauina le tusi atoa. O le voluma e tau latalata i le ono inisi le mafiafia, ma na faamaufaailogaina se vaega. O mataitusi i le vaega e lei faamaufaailogaina e laiti, ma matagofie le togitogiga. O le tusi atoa na faaalia mai faailoga e tele o lona fausaga anamua, ma le maoae o le tomai i le faatufugaga tau togitogiga. Na maua faatasi ai ma ia faamaumauga se meafaigaluega uiga ese, lea na taua e i latou anamua o le ‘Urima ma le Tumema,’ e i ai ni maa malamalama se lua na faamauina i le faataamilosaga o se matafaitau na faamauina i se ufi fatafata. O le faaaogaina o le Urima ma le Tumema na faaliliuina ai le tusi faamaumau e ala i le mea foaifua ma le mana o le Atua.”

“E ala i le mana o le Atua na ou faaliliuina ai le Tusi a Mamona mai tusitusiga o ata anamua, lea na pogisa ma le malamalama ai le lalolagi, ae na ou tu ai na o au i lenei tulaga matagofie, o au o se talavou e le’i aoga, e faaaogaina se faaaliga fou, ou te faafetaia’ia ai le poto faalelalolagi ma le valea ua faateleina o le seneturi e sefuluvalu.”5

“Ou te fia tauina atu i i o le itulau-autu o le Tusi a Mamona o se faaliliuga sao lava, na aumaia mai le itulau mulimuli lava, i le itu tauagavale o le tuufaatasiga po o le tusi o papatusi, lea na aofia ai le tusi faamaumau lea ua faaliliuina, o le gagana o le mea atoa na pei lava o tusitusiga lauaitele faa-Eperu [lea e sau mai le itu taumatau e agai i le itu tauagavale]; ma o le itulau-autu ua taua e le o se mea na tusia i ona po nei, e le o se mea foi na ou tusia po o se isi lava tagata na ola po o o loo ola i lenei augatupulaga. … Ou te tuuina atu i lalo le vaega lena o le itulau-autu o le Tusi a Mamona faa-Peretania, o se faaliliuga moni ma le tuusao o le itulau-autu o le uluai Tusi a Mamona e pei ona tusitusia i luga o papatusi:

“‘O le Tusi a Mamona.

“‘O le tala na tusia i lima o Mamona i papatusi ua sii mai ai papatusi a Nifae.

“ ‘O lea o le tala otooto o le tala i le nuu o Nifae, atoa ma sa Lamanā—Ua tusia i Sa Lamana, o toe tagata i latou o le aiga o Isaraelu; a e maise foi i tagata Iutaia ma Nuu Ese; ua tusia ona o le poloaiga, i le ma le Agaga o valoaga ma faaaliga. Ua tusia, ma faamaufaailogaina, ma natia mo le Atua, ina ia le faaumatia, a e oo mai i le mea foaifuaina a le Atua ma lona mana, ina ia faamatalaina ai; ua faamaufaailogaina i le lima o Moronae, ma natia mo le Atua, e oo mai ai i aso e tatau ai i le ala o Nuu Ese; e faamatalaina foi i le mea foaifuaina a le Atua.

“ ‘O le tala faaotooto foi na maua mai le tusi a Eteru; o le tala lea i le nuu o Iareto, o e na faasalalauina i ona po na faaeseeseina ai e le Atua le gagana a le nuu, ina o latou fai le ‘olo ina ia oo ae i le lagi; o le mea foi lenei e faailoa atu ai i e totoe o le aiga o Isaraelu o mea tetele na faia e le Atua mo o latou tamā, ina ia latou iloa foi feagaiga a le Atua, ua le tuulafoaiina i latou e faavavau; ma le tasi foi, ina ia mautinoa ai e tagata Iutaia ma Nuu Ese, o IESU o le KERISO lava ia, o LE ATUA FAAVAVAU, o loo faaali mai o ia i atunuu uma lava. O lenei foi, afai o i ai pona, o mea sese ia a tagata, o le mea lea aua tou te ta’uleagaina ai mea a le Atua, ina ia maua outou ma le le pona i le nofoa faamasino o Keriso.’”6

O le atamai o le Alii e sili atu nai lo le poto faitogafiti taufaasese o le tiapolo.

E oo mai i le aso 24 o Iuni, 1828, ua maea ona faaliliuina e Iosefa Samita le 116 itulau o le Tusi a Mamona, a o avea Matini Harisi ma ana failautusi. Ona i ai lea o se mea na tupu na aoaoina ai e le Perofeta se lesona loloto e uiga i le aao tautai o le Atua i le aumaia o nei faamaumauga paia. Na tusia e le Perofeta: “I se taimi mulimuli ane ina ua maea ona amata ona tusiupu le Susuga a Harisi mo au, na amata ona ia tauanauina au e tuuina atu ia te ia le faatagaga e alu ai ma tusitusiga i lona aiga ma faaali atu ia i latou; ma sa naunau ina ia ou fesili atu i le Alii, e ala i le Urima ma le Tumema, pe mafai ona ia faia faapea. Na ou fesili, ma o le tali na aumai e le tatau ona alu ma ia. Ae peitai, na le faamalieina o ia i lena tali, ma sa naunau ai ina ia ou toe fesili foi. Na ou toe faia foi, ma o le tali lava e tasi pei o le taimi muamua. Ae peitai, na le mafai ona faamalieina, ma sa tauanau pea ina ia ou toe fesili tasi lava.

“Ina ua uma le tele o le faatauanau [a Matini Harisi] na ou toe fesili foi i le Alii, ma na aumaia ai loa le faatagaga e ave tusitusiga i luga o le faia o ni aiaiga patino; ma o aiaiga nei, ia faaali atu na o lona uso, o Preserved Harris, o lana lava ava, o lona tama ma lona tina, ma Mrs. Cobb, o le uso o lana ava. E tusa ai ma le tali mulimuli, na ou manaomia o ia e tatau ona noatia o ia i se feagaiga ma au i se auala e sili ona paia ma mamalu ina ia aua ne’i ona faia se isi lava tulaga nai lo le mea ua faatonuina. Na ia faia faapea. Na ia noatia o ia e pei ona ou manaomia e faia, ona ave loa lea o tusitusiga ma alu loa. Ae peitai ane, e ui lava i aiaiga mamafa na maea ona faataatitia ma noatia i ai o ia, ma le paia ma le mamalu o le feagaiga na ia faia ma au, na ia faaalia lava i isi, ma na latou aveesea ai tusitusiga mai ia te ia e ala i a latou togafiti, ma e lei toe maua lava e oo mai i le aso.”7

I le faatomuaga i le uluai lomiga o le Tusi a Mamona, na folafola mai ai e le Perofeta faapea o faamoemoega o le Atua e le mafai ona faaleaogaina e ala i le leiloa o itulau e 116: “Talu ai o le tele o lipoti sese ua faasalalauina e uiga i le [Tusi a Mamona], faapea ma le tele o faiga faasolitulafono a tagata faufau leaga ina ia faaumatia ai au, faapea foi ma le galuega, ae ou te ta’u atu ia te outou na ou faaliliuina, e ala i le mea foaifua ma le mana o le Atua, ma mafai ai ona tusia, le selau ma le sefuluono itulau, ia na ou aumaia i le tusi a Liae, o se tala na faapuupuu mai papatusi a Liae, i le lima o Mamona; le tala lea ua gaoia ma nanaina e se tagata po o ni tagata mai ia te a’u, e ui lava i la’u taumafaiga malosi ina ia toe maua mai—ma sa faatonuina au e le Alii e le tatau ona ou toe faaliliuina lea lava vaega, aua ua faaosoosoina o latou loto e Satani ina ia tofotofo le Alii lo latou Atua, e ala i le fesuiaia o upu, ina ia eseese ma mea na ou faaliliuina ma sa tusitusia; ma afai ou te toe aumaia upu lava ia e tasi, pe i se isi faaupuga, afai ou te faaliliuina le mea lava e tasi, o le a latou faasalalauina itulau ia na latou gaoia, ma o le a faaosoosoina e Satani loto o lenei tupulaga, ina ia latou le maua ai lenei galuega: ae faauta, ua fetalai mai le Alii ia te au, Ou te le tu’u atu Satani ia faataunuuina lana togafiti leaga i lenei mea: o le mea lea, ia ‘e faaliliuina ai togitogiga o i ai i papatusi a Nifae, seia e o’o foi i le mea na e faaliliuina, na ‘e taofia ai; ma faauta, ia ‘e lomia e avea o le tusi a Nifae; ma o le a faapea ona ou faafememea’iina i latou o e na fesuia’iina a’u upu. Ou te le tuu atu i latou e faaumatia la’u galuega; ioe, ou te faaali atu ia te i latou e sili lo’u atamai i lo le poto fai togafili taufaasese a le tiapolo.

“O lea, ina ia usiusitai ai i poloaiga a le Atua, na ala mai i lona alofa tunoa ma lona alofa mutimutivale ua mafai ai ona ou ausia le mea na ia poloaiina ai au e tusa ai ma le faaliliuina o le Tusi a Mamona.”8 [O isi faamatalaga e uiga i itulau 116 na leiloloa o loo maua i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 3:1–20 ma le 10:1–45.]

O Le Tusi a Mamona o le afioga a le Atua.

“Na ou tauina atu i le usoga o le Tusi a Mamona o le tusi silisili ona sa’o i tusi uma lava o i le lalolagi, ma o le maa auau o la tatou ekalesia, ma e sili atu ona latalata le tagata i le Atua e ala i le usitaia o mataupu [o le Tusi a Mamona], nai lo se isi lava tusi.”9

“E moni le Tusi a Mamona, e pei lava ona ta’u mai e moni, ma e mo lenei molimau ua ou iloa e tatau ona ou tuuina atu se tala i le aso o le faamasinoga.”10

Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:8: “Matou te talitonu o le Tusi Paia, o le afioga a le Atua i mea uma ua tonu ona faaliliuina; matou te talitonu foi o le Tusi a Mamona o le Afioga ia a le Atua.”11

“[O le Tusi a Mamona] ua tau maia ia i tatou o lo tatou Faaola na faaali mai Ia lava i luga o lenei konetineta ina ua mavae Lona toetu; na Ia faatuina le Talalelei iinei i lona atoatoa, ma le tamaoaiga, ma le mana, ma le faamanuiaga; na i ai a latou Aposetolo, Perofeta, Faifeau, Aoao, ma Evagelia, o le faatulagaga lava e tasi, le perisitua e tasi, o sauniga, mea foaifua, mana, ma faaaliga e tasi, e pei ona ‘ae’ae ai le konetineta i sasae; na vavae eseina le nuu ona o se faasalaga o a latou agasala; na poloaiina le toe perofeta o [perofeta] na soifua faatasi ma i latou e tusitusia se otootoga o a latou valoaga, o talafaasolopito, ma isi, ma natia i le eleele, ma e tatau ona aumaia ma tuu faatasia ma le Tusi Paia mo le faataunuuina o faamoemoega o le Atua i aso e gata ai.”12

Ua faafiafiaina ma faamafanafanaina i tatou e tusitusiga paia ma faapotoina i tatou e oo i le faaolataga.

“E fesootai ma le fausiaina o le Malo, ua i ai le lomiaina ma le faasalalauina o le Tusi a Mamona, Mataupu Faavae ma Feagaiga, … ma le faaliliuga fou o le [Tusi Paia]. E le manaomia ona faia se tala e faatatau i nei tusitusiga; o e ua faitau i ai, ma e ua inu i le vai o le malamalama ua aumaia e tusitusiga paia, ua iloa ona talisapaia i latou; ma e ui ina tauemuina i latou e e valelea, peitai na faia i latou ina ia faapoto ai tagata i le faaolataga, ma tafiesea le lavelave o talitonuga sese ua autausaga, faasusulu mai ai se malamalama i fuafuaga a Ieova lea ua maea ona faataunuuina, ma faaali mai le lumanai i ona tulaga moni matautia ma le mamalu. O i latou o e ua tofotofo i faamanuiaga e oo mai e ala i le suesueina o na tusitusiga paia, o le a le taumateina o le a tauivi i lo latou naunautai ina ia auina atu ia tusitusiga paia i tuluiga uma o le lalolagi, ina ia faafiafiaina ai atalii uma o Atamu i avanoa lava e tasi, ma olioli i upumoni lava e tasi.”13

“[Ua lomia tusitusiga paia o aso e gata ai] ina ia mafai ai ona faafiafiaina ma faamafanafanaina ai e faamaoni i o latou loto ma o foi i o latou ala ma le olioli, a o faailoa mai o latou agaga ma faapupulaina o latou malamalamaaga e ala i le iloa o le galuega a le Atua na ala mai i augatama i aso ua mavae, e pei lava ona o lea o le a Ia faia i aso e gata ai e faataunuu ai upu a augatama.”14

“Tatou te aveina tusitusiga i o tatou lima, ma faailoa atu na tuuina mai e ala i musumusuga tuusa’o mo le lelei o tagata. Tatou te talitonu o le Atua na faamaualalo o Ia lava, ina ia fetalai mai le lagi ma tautino mai Lona finagalo e faatatau i le aiga o le tagata soifua, ina ia tuuina atu ia i latou tulafono tonu ma le paia, e pulea ai a latou amio, ma taitaiina i latou i se auala sao, ina ia taunuu i le taimi ua atofaina o le a mafai ona Ia aveina i latou ia te Ia, ma avea i latou e suli faatasi ma Lona Alo.

“Ae a oo ina faailoaina lenei mea moni, faapea o le finagalo moni o le lagi o loo i ai i totonu o tusitusiga paia, pe le noatia ea i tatou o ni tagata mafaufau lelei e ola e tusa ai ma ona mataupu? Pe lava ea le tau lava ina ta’u, faapea o le finagalo lea o le lagi e faamanuiaina ai i tatou pe afai tatou te le usitaia ana aoaoga uma lava? Pe ua tatou le tetee ea i Le Atamai Pule Aoao o le lagi, pe a tatou ioe i le moni o ana aoaoga, ae le usitaia i latou? Tatou te le faaifo ea i lalo o lo tatou lava poto, ma le faautauta sili atu lea ua faaeeina mai e le lagi ia i tatou, e ala i lea ituaiga amio? Mo ia mafuaaga, afai tatou te maua faaaliga tuusao e tuuina mai ia i tatou mai le lagi, e moni lava o na faaaliga e lei tuuina mai lava ina ia taulimaina ma le faaletatau, e aunoa ma le faatupuina e le tagata amio le tatau o le le fiafia ma le tauimasui i luga o lona lava ulu, pe afai o loo i ai lava se faamasinoga tonu i le lagi; ma o le tulaga moni o loo i ai, e tatau ona faailoa mai e tagata uma taitoatasi o e faailoaina le upu moni ma le malosiaga o aoaoga a le Atua, o Ana faamanuiaga ma faamalaiaga, e pei ona i ai i le voluma paia. …

“… O lē mafai ona ia matauina le mana o le Alii E Pule Aoao, ua tusia i luga o le lagi, e mafai foi ona vaai i le tusilima a le Atua lava ia i le voluma paia: ma o lē faitauina soo o le a sili ona fiafia i ai, ma o le ua faamasani ai, o le a iloa le aao o le Atua i soo se mea lava na te vaai ai i ai; ma a oo loa ina maua, o le a le gata ina maua se faailoaga, ae faapea foi se usiusitai i ona mataupu faalelagi uma.”15

“Outou na Le Toasefululua! ma le Au Paia uma! ia manuia e ala i lenei Ki taua—i o outou tofotofoga uma, faaosoosoga, puapuaga, noanoataga, falepuipui ma le oti, ia mautinoa, tou te le faalataina le lagi; tou te le faalataina Iesu Keriso; tou te le faalataina le usoga; tou te le faalataina faaaliga a le Atua, pe o i le Tusi Paia, Tusi a Mamona, po o le Mataupu Faavae ma Feagaiga, po o soo se isi lava foi ua tuuina mai pe o le a tuuina mai ma faaalia mai i tagata o lenei lalolagi po o lena foi o le a oo mai.”16

Fautuaga mo Suesuega ma le Aoaoina Atu

Mafaufau i manatu nei a o e suesueina le mataupu po o lou sauniuni foi e aoao atu. Mo fesoasoaniga faaopoopo, tagai i itulau vii–xii.

  • Toe iloilo aafiaga o Iosefa Samita i le va o Setema 21, 1823, ma Setema 22, 1827 (itulau 61–63). I lou manatu e faapefea e nei aafiaga ona saunia o ia e faaliliu papatusi auro? O a ni auala ua e saunia ai mo valaauga mai le Alii?

  • Toe iloilo le parakalafa atoa muamua i le itulau 64, ma matau faamoemoega o le Tusi a Mamona. O a ni auala ua e vaai ua faataunuuina ai i lou olaga ma olaga o isi nei faamoemoega?

  • A o e mafaufau loloto i le tala a le Perofeta e uiga i le leiloloa o itulau e 116 ona poloaiina ai lea o ia e aua le toe faaliliuina ia itulau (itulau 66–67), o le a se mea e te aoao mai ai e uiga i le Atua? E faapefea e se malamalamaaga o lenei tala ona uunaia filifiliga tatou te faia?

  • Faitau le parakalafa e lua i le itulau 68. Matau o totonu o se faitotoa faaofuofu e faia i maa, o le maa auau e tuu i le pito i luga, e taofia isi maa uma i o latou tulaga. O a ni auala ua avea ai le Tusi a Mamona “o le maa auau o la tatou ekalesia”? Ua faapefea ona fesoasoani le Tusi a Mamona ia te oe e te “latalata atili ai i le Atua”

  • Na saunoa mai Iosefa Samita i faamanuiaga e oo mai pe a tatou “inu i le vai o le malamalamaaga” i tusitusiga paia ma “tofotofo i faamanuiaga” o afioga a le Atua (itulau 69–70). O a ni fautuaga o aumaia e nei faaupuga ia te oe e uiga i le suesue i tusitusiga paia? O a ni mea e mafai ona tatou faia e avea ai a tatou suesuega i tusitusiga paia ia loloto ma aoga?

  • Faitau le parakalafa o loo amata i le pito i luga o le itulau 69. Aisea e te manatu ai o i latou o e suesue i tusitusiga paia e tupu ai se naunautaiga ina ia faasoa atu tusitusiga paia i isi? O a ni mea e mafai ona tatou faia e faasoa atu ai le Tusi a Mamona? O a ni aafiaga ua e maua ina ua e faasoa atu le Tusi a Mamona pe ina ua faasoa mai e se isi ia te oe?

  • Faitau le parakalafa lona lua i le itulau 69. O a nisi o tusitusiga mai le Tusi a Mamona na “faafiafiaina ma faamafanafanaina” ai oe? O a ni auala ua faasusuluina ai e le Tusi a Mamona lou malamalamaaga?

Mau E Faatatau I Ai: Esekielu 37:15–17; faatomuaga i le Tusi a Mamona; 1 Nifae 13:31–42; 2 Nifae 27:6–26; MFF 20:6–15; Iosefa Samita—Talafaasolopito 2:29–54

Faamatalaga

  1. Tagai Joseph Smith, History 1832, i. 4; Letter Book 1, 1829–35, Joseph Smith, Collection, Church Archives, O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, Aai o Sate Leki, Iuta.

  2. History of the Church, 4:537; mai se tusi mai ia Iosefa Samita na tusia ona o se talosaga a John Wentworth ma George Barstow, Navu, Ilinoi, lomia i le Times and Seasons, Mati 1, 1842, i. 707.

  3. History of the Church, 3:28; mai se tusiga a le faatonu na lomia i le Elders’ Journal, Iul. 1838, pi. 42–43; o Iosefa Samita o le faatonu i le lomiga.

  4. History of the Church, 4:537; ua faaonaponei faailoga; ua suia le vavaega o parakalafa; mai se tusi mai ia Iosefa Samita na tusia ona o se talosaga a John Wentworth ma George Barstow, Navu, Ilinoi, lomia i le Times and Seasons, Mati. 1, 1842, itu. 707.

  5. History of the Church, 6:74; mai se tusi mai ia Iosefa Samita ia James Arlington Bennet, Nov. 13, 1843, Navu, Ilinoi; o loo sese le sipelaga o le faai’u o James Bennet i le “Bennett” i le History of the Church.

  6. History of the Church, 1:71–72; o upu o loo faapuipui i lona uluai tusiaina; mai le “History of the Church” (manuscript), book A-1, i. 34–35, Church Archives.

  7. History of the Church, 1:21; ua suia le vavaega o parakalafa; mai le “History of the Church” (manuscript), book A-1, i. 9–10, Church Archives.

  8. Faatomua i le uluai lomiga (1830) o le Tusi a Mamona; ua suia le vavaega o parakalafa.

  9. History of the Church, 4:461; mai faatonuga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Nov. 28, 1841, i Navu, Ilinoi; lipotia e Uilifoti Uitilafi.

  10. Sii mai e David Osborn, i le “Recollections of the Prophet Joseph Smith,” Juvenile Instructor, Mati 15, 1892, i. 173.

  11. Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:8.

  12. History of the Church, 4:538; ua faaonaponei faailoga; mai se tusi mai ia Iosefa Samita na tusia ona o se talosaga a John Wentworth ma George Barstow, Navu, Ilinoi, lomia i le Times and Seasons, Mati. 1, 1842, i. 707–8.

  13. History of the Church, 4:187; mai se tusi mai ia Iosefa Samita ma ona fesoasoani i le Au Peresitene Sili i le Au Paia, Set. 1840, Navu, Ilinoi, lomia i le Times and Seasons, Oke. 1840, i. 179.

  14. Tusi mai ia Iosefa Samita i le Times and Seasons, pe tusa o Mati 1842, Navu, Ilinoi; Miscellany, Joseph Smith, Collection, Church Archives; e le’i auina mai le tusi.

  15. History of the Church, 2:11, 14; ua suia le vavaega o parakalafa; from “The Elders of the Church in Katelani, to Their Brethren Abroad,” Ian. 22, 1834, Lomia i le Evening and Morning Star, Fep. 1834, i. 136; Mati. 1834, i. 142.

  16. History of the Church, 3:385; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Iulai 2, 1839, in Montrose, Iowa; lipotia mai e Uilifoti Uitilafi ma Uiliata Risati; tagai foi i le faaopoopoga, itulau 540, aitemaa 3. O le faamaumauga a Elder Risati o lenei aoaoga, sa faavae i faamaumauga o le aoaoga na faia e isi. Sa faaaogaina foi e Elder Risati ia faamaumauga a isi ina ua ia faamaumauina le aoaoga a le Perofeta na tuuina atu ia Iuni 27, 1839, ma na tusia aoaoga ia e lua “pe tusa o Iulai 1839.”

Ata
Joseph receiving gold plates

Na maua e Iosefa Samita papatusi auro mai ia Moronae i le aso 22 o Setema, 1827. “Sa ou mauaina mai,” sa molimau mai ai le Perofeta, “faatasi ai ma le Urima ma le Tumema, ia na ou faaliliuina ai papatusi; ma maua mai ai le Tusi a Mamona.”

Ata
first edition of Book of Mormon

I le itu tauagavale, o le itulau autu mai le lomiga o le Tusi a Mamona.

Ata
couple reading scriptures

Ua lomia tusitusiga paia o aso e gata ai “ina ia mafai ai ona faafiafiaina ma faamafanafanaina ai e faamaoni i o latou loto ma o foi i o latou ala ma le olioli.”