Aoaoga a Peresitene
Mataupu 44: O Le Toefuataiga o Mea Uma: O Le Tisipenisione o le Atoaga o Taimi


Mataupu 44

O Le Toefuataiga o Mea Uma: O Le Tisipenisione o le Atoaga o Taimi

“O le mea moni lava o le augutupulaga [lenei] o le atoaga o taimi, e oo ai ina faapotopotoina faatasi mea uma o loo ia Keriso Iesu, po o i le lagi po o i le lalolagi, ia te Ia, ma o le a oo ai ina toefuataiina mea uma.”

Mai se Soifuaga o Iosefa Samita

Na matua fiafia le Perofeta o Iosefa Samita i le Malumalu o Navu ma matua naunautai ai ia vaai atu ua faamaeaina. O Martha Coray e nofo i Navu na auai a o faia se lauga lea na vaai ai i le Perofeta o faaloloa atu lona aao agai i le malumalu ma faapea mai i se leo faanoanoa, “Afai o le … finagalo o le Atua ia ou ola ou te vaai i le faamaeaina o le malumalu ma le faaumaina mai le faavae seia oo atu i le maa pito i luga, ona ou faapea atu lea, ‘Le Alii e, ua lava lea. Le Alii e, ia alu ese atu lau auauna i le filemu.’ ”1

O George Q. Cannon, o le na mulimuli ane avea ma fesoasoani i le Au Peresitene Sili, na ia manatuaina: “A o lumanai lona maliu, na faaalia e le Perofeta o Iosefa se naunautaiga maoae e tagai atu i le malumalu [o Navu] ua faamaeaina, e pei ona iloa lelei e le toatele o outou o e na i ai i le Ekalesia i ona aso. ‘Faavavevave le galuega, uso e,’ na masani ona faapea mai ai o ia,—‘ia tatou faamaeaina le malumalu; o loo i ai i le Alii se faaeega paia maoae ua saunia mo outou ma ua ou naunautai ina ia faia faaeega paia a le usoga ma maua le atoatoaga o le perisitua.’ Na ia uunaia le Au Paia ia agai i luma i taimi uma, ma lauga atu ia i latou i le taua o le faamaeaina o lena fale, ina ia mafai ona faatinoina i totonu iina sauniga o le ola ma le faaolataga i le nuu atoa, aemaise lava i le korama a le perisitua paia; ‘ona,’ na ia faapea mai ai, ‘faatuina ai lea o le Malo, ona ou le popole ai lea po o le a le mea o le a ou oo i ai.’ ”2

Na manaomia e ata o le Malumalu o Navu se fausaga e sili atu le tele ma sili atu foi lona matagofie nai lo le Malumalu i Katelani. I lona tu mai ai i le tumutumu o se maupuepue e vaai atu i le Vaitafe o le Misisipi, o le a avea ai le Malumalu o Navu ma fausaga sili ona matagofie i Ilinoi. Na fausiaina i le maa pa’epa’e lea na maua mai i vilimaa latalata ane i Navu ma o laau na faatafefea mai le vaitafe mai ili laau paina i Wisconsin. A oo ina maea, o le a 128 futu le umi, 88 futu le lautele, ma le 165 futu le maualuga i le pito i luga o le tumutumu. O le tino i fafo na matagofie ona teuteuina i maamasina, maala, ma maafetu, a o susulu mai le malamalama o le la i le tele o faamalama ma sulugia atoa ai le tino i totonu.

E le i soifua Iosefa Samita e tagai i le faamaeaina o le Malumalu o Navu, ae ina ua mavae lona maliu, na maua e le afe ma afe o le Au Paia o latou sauniga paia i le malumalu i lalo o le taitaiga a Polika Iaga. Ina ua mavae le faamalosia o le Au Paia e tuua Navu, na faatamaia lo latou malumalu matagofie. Na faatamaia i le afi i le 1848, ma i le 1850 na oo mai se asiosio lea na malepe ai i lalo nisi o puipui, ma tuua ai i se tulaga faaletonu isi puipui ia na manaomia le tuu i lalo. I se 150 tausaga mulimuli ane, na toe amataina ai le fausaga o le Malumalu fou o Navu, e fausia lava i le uluai tulaga. Na faapaiaina le malumalu fou i le aso 27 o Iuni, 2002, ma avea ai o se tasi o le sili atu i le selau o malumalu i le lalolagi. O malumalu uma lava taitasi o nei malumalu o se faailoga ia ua toefuataiina mai i lenei augatupulaga faaiu le atoatoaga o faamanuiaga a le Atua i Lana fanau.

Na tofia e le Atua le Perofeta o Iosefa Samita e toefuataiina nei faamanuiaga maoae i le lalolagi ma ia tulai ai i le ulu o le augatupulaga o le atoaga o taimi. I le taimi o le galuega a le Perofeta, na toefuataiina uma lava mea uma na manaomia mo le faataatiaina o le faavae o le augatupulaga silisili ona maoae o taimi uma. O le perisitua, faatasi ai ma ona ki manaomia, na toefuataiina mai; o le Tusi a Mamona na faaliliuina; o le Ekalesia na faatulagaina; ma mataupu faavae, sauniga paia, ma feagaiga uma na faaalia mai, e aofia ai ma sauniga ma feagaiga o le faaeega paia ma le faamauina o faaipoipoga. Na folafola mai e le Alii na Ia tuuina mai ia Iosefa Samita “ki o lo’u malo, atoa ma se augatupulaga o le talalelei i aso amuli; ma le atoatoaga o aso lava ia, o le a ou faapotopoto faatasi ai ia tasi mea uma, mea o i le lagi, ma mea o i le lalolagi” (MFF 27:13).

Aoaoga a Iosefa Samita

I lenei augatupulaga faaiu, ua toefuataiina mai le pule, sauniga, ma le poto atoa o augatupulaga anamua.

“Ua faia i le faatulagaga o mea faalelagi ia e tatau ai ona tuuina mai e le Atua se augatupulaga fou i le lalolagi pe a liliuese tagata mai le upumoni ma leiloa ai le perisitua.”3

I le aso 6 o Setema, 1842, na tusia ai e le Perofeta o Iosefa Samita le tusi lea i le Au Paia, na mulimuli ane tusi faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 128:18: “Aua e ao i le aumaia o le augatupulaga o le atoatoaga o aso, o lea augatupulaga ua amataina nei ona oo mai ina ia faataunuuina ma faaalia se fesootaiga ma faatasiga atoa, mae’a ma le maopoopoga o augatupulaga, ma ki, ma mana, ma mamalu, mai ona po o Atamu e oo mai i ona po nei. Ae le gata i lea, o nei mea e lei faaalia mai lava talu mai le faavaeina o le lalolagi, a e natia pea mai i e popoto ma faautauta o le a faaalia i tama valevale ma tama fesusui i le augatupulaga lenei o le atoatoaga o aso.”4

“E moni o lenei aso o le a umi ona manatuaina e le Au Paia o aso e gata ai,—o se aso na amataina ai e le Atua o le lagi ona toefuataiina le faatulagaga anamua o Lona malo i Ana auauna ma Lona nuu,—o se aso ua galulue faatasi ai mea uma ina ia faataunuuina le faaatoaina o le atoatoaga o le Talalelei, o se atoatoaga o le augatupulaga o augatupulaga uma, e oo lava i le atoatoaga o taimi; o se aso ua amata ai e le Atua ona faaalia ma faatuina i lona faatulagaga i Lana Ekalesia mea na i ai, mea na naunau i ai perofeta anamua ma alii popoto ia vaai i ai ae na maliliu e aunoa ma le vaai atu i ai; o se aso ua amata ai ona faaalia mai na mea, ia na natia a o lei faavaeina le lalolagi, ma ia na folafola mai e Ieova e tatau ona faailoaina mai i Lona lava taimi e tatau ai i Ana auauna, e saunia le lalolagi mo le toe foi mai o Lona mamalu, o se mamalu selesitila lava, ma se malo o Ositaulaga ma tupu i le Atua ma le Tamai Mamoe, e faavavau, i luga o le Mauga o Siona.”5

“O le augatupulaga o le atoatoaga o aso o le a aumaia i le malamalama mea na faaalia i augatupulaga uma lava ua mavae; faapea foi ma isi mea e lei faaalia mai muamua. O le a Ia auina mai Elia, le Perofeta, ma isi, ma toefuataiina mai mea uma ia Keriso.”6

“ ‘Ina ua faailoa mai ia te i tatou le mea lilo sa i Lona finagalo, e tusa ma Lana lava pule tunoa, na Ia tuu ai i Lona lava finagalo: ina ia Na faaopoopoina ia Keriso i le sauniga i le faaatoaga o tausaga, o i latou uma lava o i le lagi, atoa ma i latou o i le lalolagi; o ia lava ua matou maua ai le tofi.’ [Efeso 1:9–10.]

“O Lona lava finagalo lenei i le vaaiga faaiuiu o le augatupulaga mulimuli o le a ia taitaia mea uma lava e faatatau i lena augatupulaga i le faiga tonu lava e tusa ai ma augatupulaga na muamua mai.

“Ma lenei foi. Na finagalo lava le Atua Ia e le tatau ona i ai se atoatoaga e faavavau seia faataunuuina augatupulaga uma ma faapotopotoina faatasi ia tasi, ma o mea uma po o le a lava, ia e tatau ona faapotopotoina faatasi ia tasi i na augatupulaga i le atoatoaga lava e tasi ma le mamalu e faavavau, e tatau ona ia Keriso Iesu. …

“… O sauniga uma ma tiute ua manaomia i soo se taimi lava e le Perisitua, i lalo o le taitaiga ma poloaiga a le Silisili Ese i soo se augatupulaga, o le a i ai uma lava i le augatupulaga faaiu, o le mea lea o mea uma na i ai i lalo o le pulega a le perisitua i vaitaimi ua mavae, o le a toe i ai foi, ma faataunuuina ai le toefuataiga na taua mai e fofoga o Perofeta Paia uma lava.”7

Ua umia e Iosefa Samita ki o le augatupulaga o le atoatoaga o taimi.

“Ou te … umiaina ki o le malo faaiu, lea o loo i ai le augatupulaga o le atoaga o mea uma na taua e fofoga o Perofeta paia uma talu le amataga o le lalolagi, e tusa ai ma le mana o faamauga o le Perisitua Mekisateko.”8

“O tagata uma e i ai se valaauga e talai atu i tagata o le lalolagi na faauuina mo lena lava faamoemoe i le Aufono Sili i le lagi a o lei i ai le lalolagi. Ou te manatu na faauuina a’u i lenei lava tofiga i lena Aufono Sili. O le molimau lea ou te manao ai o a’u o le auauna a le Atua, ma o lenei nuu o Lona nuu. O perofeta anamua na folafola mai faapea i aso gataaga e tatau ona faatuina ai e le Atua o le lagi se malo lea e le tatau ona faaumatiaina, pe tuua i isi tagata. …

“Ou te faamoemoe e avea o se tasi o meafaigaluega mo le faatuina o le malo o Tanielu e ala i le afioga a le Alii, ma ou te faamoemoe e faataatia le faavae lea o le a suia le lalolagi atoa.”9

“Ua i o’u luma le ata atoa o le malo, ma e leai se isi tagata o i ai [ le ata o le malo].”10

Sa i ai Lusi Maki Samita i le taimi na lauga ai Iosefa Samita i Katelani, Ohio, i le 1832. Sa toe manatua upu nei a le Perofeta: “O a’u lava ia o loo umia ki o lenei augatupulaga faaiu, ma o le a ou umia na ki e faavavau i le taimi nei ma le faavavau. O lea ia toafilemu ai o outou loto, aua o loo lelei mea uma.”11

O lenei augatupulaga faaiu e matua maoae lona taua lea e manaomia ai le faamaoni atoatoa, ma le matua le manatu faapito lava o le Au Paia.

Ia Setema 1840, na faia ai e Iosefa Samita ma ona fesoasoani le folafolaga lea i tagata o le Ekalesia: “O le galuega a le Alii i aso nei e gata ai, e maoae lona taua tele ma toetoe a siliga atu i le malamalamaaga o tagata soifua. E le mafai ona faamatalaina lona mamalu, e le mafaatusalia foi lona matagofie. O le manatu autu lea e fafaguina i loto o perofeta ma tagata amiotonu mai le foafoaga o le lalolagi e oo mai i augatupuaga uma e sosoo mai ai e oo mai i le aso; ma e moni lava o le augatupulaga o le atoaga o taimi, pe a oo mea uma o ia Keriso Iesu, pe oi le lagi po o i le lalolagi, ina ia toe faapotopotoina faatasi ia te Ia, ma pe a oo ina toefuataiina mai mea uma, e pei ona taua e perofeta paia uma talu le amataga o le lalolagi; aua o le a faataunuuina ai le faaatoatoaina mamalu o folafolaga na faia i augatama, a o le faaaliga o le mana o le Silisili Ese o le a maoae, mamalu, ma faagaeetia. …

“… Tatou te lagona le naunautaiga e agai i luma ma tuufaatasia o tatou malosiaga mo le faaalualuina i luma o le Malo, ma le faatuina o le Perisitua i o la atoatoaga ma mamalu. O le galuega e tatau ona faataunuuina i aso e gata ai o se galuega e maoae lona taua tele, ma o le a manaomia le faaaogaina o le malosiaga, atamai, taleni, ma agavaa o le Au Paia, ina ia taavale atu i luma ma lena mamalu ma le malosi na faamatalaina mai e perofeta [tagai Tanielu 2:34–35, 44–45]; ma o le iuga o le a manaomia le manatu tasi i ai o le Au Paia, ina ia faataunuuina galuega e maoae tele le taua ma le matagofie.

“O le galuega o le faapotopotoina o loo taua i Tusitusiga Paia o le a manaomia e faataunuuina ai mamalu o le augatupulaga faaiu. …

“Uso pele e, i le lagona naunautai e faataunuuina fuafuaga a le Atua, le galuega lea ua valaauina i ai i tatou; ma avea ai ma fesoasoani ia te Ia i lenei augatupulaga faaiu; matou te lagona le tulaga manaomia o le i ai o le loto e galulue faatasi le Au Paia i lenei nuu, ma luga o motu o le moana. O le a manaomia e le Au Paia le faalogo ma usitai i fautuaga ma liliu atu o latou manatu i le Ekalesia, i le faatuina o le Malo, ae faataatia ese mataupu faavae manatu faapito uma, mea maualalo ma toilalo; ae tulai atu ma le totoa i le ala o le upumoni, ma fesoasoani i o latou mana silisili, i latou o e ua tuuina atu i ai le mamanu ma le ata o le Malo o le Atua. …

“O i, la, uso pele e, o i ai se galuega e galulue ai e agavaa mo agelu silisili—o se galuega o le a faafoliga faatauvaa ai galuega ua maea ona faia; o se galuega na sailia, faamoemoeina ma naunautai i ai ma le maelega ia vaai i ai ia tupu ma perofeta ma tagata amiotonu i tupuaga ua mavae, ae na oti e aunoa ma le vaai i ai; ma e amuia e o le a fesoasoani i le tauaveina seia faataunuuina galuega mamalu a Ieova.”12

“O le fausiaina o Siona o se fuafuaga na faananau i ai le nuu o le Atua i tupulaga uma; ma o se manatu autu lea na tulimatai i ai ma se fiafia uiga ese ia perofeta, ositaulaga ma tupu; na latou tulimatai i ai ma se faamoemoega fiafia mo le aso lenei ua tatou ola ai; faatasi ai ma le uunaiga o faamoemoega faalelagi ma le fiafia na latou pepese ai ma tusitusia ma valoia lo tatou aso lenei; ae na oti i latou e aunoa ma le vaai i ai; o i tatou o le nuu faapitoa na finagalo i ai le Atua e aumaia ai le mamalu o Aso e Gata Ai; ua tuua mo i tatou ia tatou vaai, auai ma fesoasoani e faataavale atu i luma le mamalu o Aso e Gata Ai, ‘le augatupulaga o le atoatoaga o aso, a oo ina faapotopotoina faatasi e le Atua mea uma o loo i le lagi, ma mea uma o loo i le lalolagi, ia tasi’ [tagai Efeso 1:10], pe a oo ina faapotopotoina le Au Paia a le Atua ia tasi mai atunuu uma, ituaiga, ma tagata, ma gagana, a oo ina faapotopotoina faatasi ia tasi Iutaia, o e agasala o le a faapotopotoina faatasi foi ina ia faaumatia, e pei ona taua e perofeta; o le Agaga o le Atua o le a nofo faatasi ma Lona nuu, ma aveesea mai atunuu uma, ma mea uma po o i le lagi po o i le lalolagi o le a tasi, ia Keriso lava.

“O le Perisitua i le lagi o le a faatasia ma le perisitua o i le lalolagi, e faataunuuina ai na mafuaaga maoae; ma a o faatasia i tatou i le faamoemoega e tasi, ina ia faataavale atu le malo o le Atua, e le nofonofovale ma matamata le Perisitua faalelagi, o le a sasaa mai i lalo mai luga le Agaga o le Atua, ma o le a nofo ai ma i tatou. O faamanuiaga a le Silisili Ese o le a i luga o o tatou tino, ma o le a taua o tatou igoa i tupuaga o lumanai; o a tatou fanau o le a tulai ma faafetaia i tatou; ma tupulaga e le i fananau mai o le a nonofo ma le fiafia uigaese i luga o vaaiga na tatou o mai ai, o faigata na tatou onosaia, o le maelega le faavaivai ua tatou faaalia, o faigata uma matuia ua tatou foia i le faataatiaina o le faavae o le galuega na aumaia le mamalu ma faamanuiaga ia o le a latou iloa; o se galuega na manatunatu loloto i ai le Atua ma agelu ma le fiafia mo tupulaga ua mavae; na uunaia agaga o peteriaka ma perofeta anamua; o se galuega ua faamoemoe e aumaia le faaumatiaina o mana o le pouliuli, le faafouina o le lalolagi, le mamalu o le Atua, ma le faaolataga o le auaiga o tagata soifua.”13

Fautuaga mo Suesuega ma le Aoaoina Atu

Mafaufau i manatu nei a o e suesueina le mataupu po o lou sauniuni foi e aoao atu. Mo fesoasoaniga faaopoopo, tagai i itulau vii–xii.

  • Toe iloilo itulau 541–43. Aisea e matua taua ai malumalu i le faataunuuina o le galuega a le Alii?

  • Aisea e te manatu ai na tulimatai mai e perofeta anamua ma alii popoto o tatou aso? (Mo ni faataitaiga, tagai i itulau 543–44.) Mafaufau loloto i le avanoa o le avea ma tagata O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai i le augatupulaga o le atoaga o taimi.

  • Suesue le parakalafa o loo amata i le pito i lalo o le itulau 544–45. A o e mafaufau loloto i lenei faamatalaga, o a ni ou manatu ma lagona e uiga i lou valaauga e auauna i le Ekalesia? E faapefea e le misiona a le Perofeta o Iosefa Samita ona faamanuiaina tagata ola uma?

  • Faitau parakalafa atoatoa muamua e tolu i le itulau e 545–46. E faamalolosia faapefea e nei faamatalaga lau molimau i le misiona a le Perofeta o Iosefa Samita?

  • Na saunoa mai le Perofeta o Iosefa Samita, “O le galuega a le Alii i aso nei e gata ai, e maoae lona taua tele” (itulau 545–46). Suesue itulau 545–48, mafaufau loloto i o tatou tiutetauave e fesoasoani ai e faataunuu le galuega a le Alii i le tisipenisione mulimuli. Aisea e tatau ai ona tuufaatasia o tatou malosiaga” pe afai e tatau ona tatou faataunuuina lenei galuega? Aisea e tatau ai ona “faataatia ese mataupu faavae manatu faapito uma”? Mafaufau pe faapefea ona e faaaogaina ou “malosiaga, atamai, taleni, ma agavaa” e fesoasoani ai i le galuega a le Alii.

Mau E Faatatau I Ai: MFF 27:12–13; 90:2–3; 112:30–32; 124:40–41

Faamatalaga

  1. Upusii mai e Martha Jane Knowlton Coray, o loo lipotia mai ai se lauga na tuuina mai e Iosefa Samita i Navu, Ilinoi; Martha Jane Knowlton Coray, Notebook, Church Archives, O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, Aai i Sate Leki, Iuta; o lenei lauga o loo tusia ai le aso Iulai 19, 1840, i le api a Sister Coray, ae o le lauga e foliga mai na tuuina atu i se aso mulimuli ane. .

  2. George Q. Cannon, Deseret News: Semi-Weekly, Tes. 14, 1869, i. 2.

  3. History of the Church, 6:478–79; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Iuni 16, 1844, i Navu, Ilinoi; lipotia mai e Thomas Bullock; tagai foi i le faaopoopoga, itulau 562, aitema 3.

  4. Mataupu Faavae ma Feagaiga 128:18; o se tusi mai ia Iosefa Samita i le Au Paia, Set. 6, 1842, Navu, Ilinoi.

  5. History of the Church, 4:492–93; mai se tusiga i le tusi faamaumau a Iosefa Samita, Ian. 6, 1842, Navu, Ilinoi.

  6. History of the Church, 4:426; mai minute o se konafesi a le Ekalesia na faia ia Oke. 3, 1841, i Navu, Ilinoi, lomia i le Times and Seasons, Oke. 15, 1841, i. 578.

  7. History of the Church, 4:208, 210–11; mai se lauga na saunia e Iosefa Samita ma faitauina i se konafesi a le Ekalesia na faia ia Oke. 5, 1840, i Navu, Ilinoi.

  8. History of the Church, 6:78; ua faaonaponei le sipelaga; mai se tusi mai ia Iosefa Samita ia James Arlington Bennet, Nov. 13, 1843, Navu, Ilinoi; o le faaiu o James Bennet o loo sese le sipelaga ia “Bennett” i le History of the Church.

  9. History of the Church, 6:364–65; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Me 12, 1844, i Navu, Ilinoi; lipotia mai e Thomas Bullock.

  10. History of the Church, 5:139; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Aok. 29, 1842, i Navu, Ilinoi; lipotia mai e William Clayton.

  11. Upusii mai e Lusi Maki Samita, i le lipotia mai o se lauga na tuuina atu e Iosefa Samita i le amataga o le 1832 i Katelani, Ohio; Lusi Maki Samita, “The History of Lucy Smith, Mother of the Prophet,” 1844–45 manuscript, book 13, i. 5, Church Archives.

  12. History of the Church, 4:185–87; ua faaonaponei faailoga; mai se tusi mai ia Iosefa Samita ma ona fesoasoani i le Au Peresitene Sili i le Au Paia, Set. 1840, Navu, Ilinoi, lomia i le Times and Seasons, Oke. 1840, i. 178–79.

  13. History of the Church, 4:609–10; ua faaonaponei faailoga; ua suia le vavaega o parakalafa; mai le “The Temple,” o se tusiga a le faatonu lomia i le Times and Seasons, Me 2, 1842, i. 776; o Iosefa Samita o le faatonu o le lomiga.

Ata
Nauvoo Temple construction

Sa naunau le Perofeta o Iosefa Samita e vaai ua maea le Malumalu i Navu. “ ‘Faavavevave le galuega, uso e,’ na masani ona faapea mai ai o ia,—‘ia tatou faamaeaina le malumalu; o loo i ai i le Alii se faaeega paia maoae ua saunia mo outou’ ”

Ata
missionaries at MTC

O faifeautalai faamisiona i le Nofoaga Autu e Aoao ai Faifeautalai i Provo, Iuta. Sa tautino mai e Iosefa Samita o le tisipenisione mulimuli, “O le a manaomia e le Au Paia le faalogo ma usitai i fautuaga ma … tulai atu ma le totoa i le ala o le upumoni.”