Aoaoga a Peresitene
Mataupu 41: O Le Avea ma Faaola i Luga o Mauga o Siona


Mataupu 41

O Le Avea ma Faaola i Luga o Mauga o Siona

“E faapefea ona avea i latou ma faaola i luga o le Mauga o Siona? E ala i le fausiaina o o latou malumalu, faatuina o a latou vai papatisoga, ma le agai atu i luma ma le mauaina o sauniga uma … e fai ma sui o o latou augatama ua maliliu.”

Mai le Soifuaga o Iosefa Samita

Mo tagata o le Ekalesia na nonofo i Navu i le vaitaimi o le 1840, o le faia o galuega sui mo o latou aiga ua maliliu o se faamoemoega autu. Talu lava ona faatinoina uluai sui papatisoga i lenei augatupulaga i le 1840, na sailiili ai le Au Paia mo faamatalaga o mea tau gafa e faatatau i o latou tuaa, ma e toatele na ui ifo i le vai papatisoga e sui mo o latou tagata peleina ua maliliu.

I le uluai taimi, na faatinoina ai papatisoga mo e ua maliliu i le Vaitafe o Misisipi po o vaitafe laiti i le nuu. Ae ia Ianuari 1841, ina ua faia fuafuaga a le Au Paia mo le Malumalu o Navu, na folafola mai e le Alii: “Aua ua le i ai i le laueleele se faatanoa fai papatisoga, ina ia papatisoina ai i latou o la’u au paia mo e ua oti— aua o lenei sauniga e tatau lava i lo’u fale, ma e le mafai ona aoga ia te a’u, vagana lava i aso o lo outou mativa, o aso ia tou te le mafai ai ona fausia se fale ia te a’u.” (MFF 124:29–30).

O sui papatisoga i le vaitafe ma faamutaina i le aso 3 o Oketopa, 1841, ina ua faasilasilaina mai e le Perofeta: “O le a le toe faataunuuina papatisoga mo e ua maliliu, sei vagana ai ua faia lenei sauniga i totonu o le Maota o le Alii. … Aua ua fetalai mai ai le Alii!1 Na vave lava ona amata fausiaina se vai papatisoga laupapa le tumau i le fogafale a lalo faatoa maea lava ona faamamaina o le Malumalu i Navu. O le vai papatisoga, na fausiaina i le laau o le paina mai Wisconsin, na faataoto i luga o papatua o povi laau e 12. Na faapaiaina i le aso 8 o Novema, mo le faaaogaina “seia oo ina maea le Malumalu, pe a oo ina suia i se vai papatisoga e sili atu lona malosi.”2 I le aso 21 o Novema, 1841, e toaono uso o le Korama a le Toasefululua na faatinoina papatisoga mo tagata e 40 o e na maliliu, o uluai papatisoga ia mo e ua oti na faatinoina i totonu o le vai papatisoga.

O uluai aafiaga o le Au Paia i le faia o papatisoga mo e ua oti na aoaoina ai i latou i le taua o le tausiaina o faamaumauga i le Ekalesia a le Alii. E ui ina sa faatinoina sui papatisoga i vaitafe i le pule tatau o le perisitua, e lei faamaumauina aloaia ia papatisoga. O le taunuuga, o na papatisoga na manaomia le toe faataunuuina. I se lauga na tuuina mai i le aso 31 o Aokuso, 1842, na faamalamalamaina ai e le Perofeta: “O tagata uma lava na papatisoina mo e ua oti e tatau ona i ai se tagata tusi faamau tala, ina ia mafai ona avea o ia ma molimau e vaaitino ua faamaumauina ma molimau i le moni ma le aoga o lana faamaumauga. … O le mea lea ia matua faaeteete le vaaia o le faamaumauina ma le molimauina o papatisoga mo e ua oti mai le taimi lenei ma le agai atu i luma.”3 Na talanoaina e le Perofeta lenei mataupu i se faalautelega tele i se tusi na ia tusia i le Au Paia i le aso na sosoo ai, ma i se isi tusi na tusia i le aso 6 o Setema. O nei tusi e lua ua avea nei ma vaega e 127 ma le 128 o le Mataupu Faavae ma Feagaiga.

I le vaega e 127, na faamaumauina ai e le Perofeta faatonuga ia mai le Alii: “Pe a papatisoina soo se tasi o outou mo e ua oti o outou, ia i ai se tusi faamau tala, ma ia molimau vaaia tonu e ia i a outou papatisoga; ia tuu atu ia te ia ina ia faalogo i ai i ona taliga, ina ia na molitino ai, ua faapea mai ai le Alii; ina ia tusia i le lagi a outou tusitusiga uma; soo se mea tou te fusifusia i le lalolagi, ia fusifusia i le lagi. … O lenei foi, ia faia talatusia faamauina uma i le sologa tonu, ina ia teuina i potu teu tusi i lo’u malumalu sa paia, e faamanatunatu mai i lea tupulaga ma lea tupulaga” (MFF 127:6–7, 9).

A o agai i luma le Au Paia i lenei galuega paia, “na vave ona manino mai o nisi na i ai faamaumauga uumi o o latou tagata oti, mo e na latou naunau e faia [o latou galuega], na manatua ai e Elder Siaosi A. Samita, o se uso o le Korama a le Toasefululua. “O lenei mea na vaaia ua na o le amataga lea o se galuega matua tele, ma o le faia o sauniga uma lava o le Talalelei i le matua toatele naua o e ua maliliu e le o se galuega mama. O nisi o le Toasefululua na fesiligia Iosefa pe faamata e le i ai se isi auala puupuu e faia ai galuega ona o le matua toatele lava. Na tali manino Iosefa: ‘O tulafono a le Alii e tumau; e tatau ia i tatou ona tatou galulue i le matua atoatoa e tusa ai ma tulaga ua faaalia mai ia i tatou. E le tatau ona tatou faamoemoe e faia lenei galuega tele naua mo e ua maliliu i se taimi puupuu.’”4

Aoaoga a Iosefa Samita

O le mataupu faavae o le faaolataga mo e ua maliliu e faaalia mai ai le silisiliese o le poto ma le agalelei o le Atua.

“O i latou uma o e e le i maua se avanoa e faalogo ai i le Talalelei, ma faia o latou sauniga e se tagata musuia i la le tino, e tatau lava ona mauaina i tua atu, a o lei mafai ona faamasinoina i latou.”5

“E tutusa lava le ofoofogia o le faasaoina e le Atua o e ua oti, ma lona faatuina o e ua oti.

“E le i ai lava se taimi e oo ina matua tele ai se agaga e alu atu i le Atua. Ua mafai e i latou uma lava ona oo atu i ai le alofa mutimutivale faamagalo, o e e lei solia le tulafono e le mafaamagaloina, lea e le mafai lava ona faamagaloina, e le mafai i lenei lalolagi, e le mafai foi i le lalolagi a sau. O loo i ai se auala e tatalaina ai agaga o e ua oti; e ala lea i le mana ma le pule a le Perisitua—e ala i le fusifusia ma le tatalaina i le lalolagi. O lenei mataupu faavae e foliga mamalu, ona e faaalia mai ai le silisili ese o le agaalofa ma le agalelei i le ata lautele o le faaolataga o tagata.

“O lenei upumoni mamalu ua fuafuaina tatau e faalauteleina le malamalama, ma ia lagolagoina le agaga i taimi o faafitauli, faigata, ma puapuaga. Ma o se faataitaiga, mafaufau i le tulaga o alii e toalua, o uso, e tutusa lelei lo la atamamai, aoaoina, amiolelei, agalelei, e savavali i le amiotonu ma tulaga lelei uma lava o le agaga lelei, afai lava ua mafai ona la iloa le eseesega o o la tiute mai tulaga le manino o tu ma aga masani, pe mai malamalamaaga le atoatoa o le mafaufau faanatura.

“Na maliu se tasi uso ma falelauasi, e aunoa ma se faalogo i le Talalelei o le toe faaleleia; o le isi uso na auina atu i ai le savali o le faaolataga, na faalogo i ai ma talia, ma ua avea o ia ma suli i le ola faavavau. Pe tatau ea ona avea le tasi ma suli o le mamalu ae o le isi e alu atu i le malaia? Pe leai ea se avanoa e sola ese mai ai o ia? Ua tali mai isi lotu ‘e leai’. …

“O lenei mataupu faavae o loo aumaia i se malamalama manino le poto ma le alofa mutimutivale o le Atua i le saunia lea o le sauniga mo le faaolataga o e ua oti, i le papatisoina lea e ala i e sui ai, o le a faamaumauina o latou igoa i le lagi ma o le a faamasinoina i latou e tusa ai ma a latou galuega i le tino. O lenei mataupu faavae na tauina mai pea lava pea i tusitusiga paia. O latou na o le Au Paia o e o loo faatalale [i le faia o sui papatisoga] mo o latou aiga ua oti, ua latou faafaigataina lo latou lava faaolataga.”6

Ia Tesema 1840 na tusi atu ai Iosefa Samita i uso o le Korama a le Toasefululua ma isi taitai perisitua o e na auauna i misiona i Peretania Tele: “Ou te manatu ua oo atu i la outou faalogo, a’o le i maua lenei tusi, le aoaoga faavae o le ‘papatisoga mo e ua oti’, ma atonu ua faatupulaia ni fesili i o outou mafaufau e tusa ai ma lea tulaga. E le mafai i lenei tusi ona tuuina atu uma faamatalaga atonu o le a outou naunau i ai e faatatau i lenei mataupu; ae … ou te faapea atu e moni lava na faataunuuina e ekalesia anamua; ma na taumafai Paulo e faamaonia le mataupu faavae o le toetutu mai lenei mataupu faavae, ma faapea mai, ‘A faapea, pe faapefea e ua papatisoina ma sui o e ua oti, pe afai e moni e le toe tutu e ua oti? Ona o le a ea ua papatisoina ai i latou ma sui o e ua oti?’ [1 Korinito 15:29.]

“Na muamua ou taua le mataupu faavae i tagata lautele a o ou tuuina atu le lauga i le maliu o Uso Seymour Brunson; ma e talu mai lena taimi ua ou tuuina atu ni faatonuga faalauaitele i le Ekalesia e faatatau i lenei mataupu. Ua i le Au Paia le avanoa e papatiso ai mo o latou aiga o e ua oti. … E aunoa ma le faalauteleina o le mataupu, o le a le masalomia lo outou vaai i le tulaga talafeagai ma le tatau; ma e ua faataatiaina mai le Talalelei a Keriso i se vaaiga e sili atu lona lautele nai lo se mea na manatu i ai nisi.”7

E avea i tatou ma faaola i luga o Mauga o Siona e ala i le faatinoina o sauniga paia mo e ua oti.

“Afai tatou te mafai, e ala i le pule o le Perisitua o le Alo o le Atua, ona papatisoina se tagata i le suafa o le Tama, o le Alo, ma le Agaga Paia, mo le faamagaloina o agasala, e tutusa lava lena ma lo tatou avanoa e faatino ai o se sui, ma papatisoina mo le faamagaloina o agasala e fai ma sui mo o tatou aiga ua oti, o e e lei faalogo i le Talalelei, po o lona atoatoaga.”8

“Ua faapea mai le Tusi Paia, ‘Ou te auina atu ia te outou o Elia le perofeta a o lei oo mai le aso o Ieova e sili ma le matautia; na te faaliliuina loto o matua i fanau, ma loto o fanau i o latou matua, nei ou alu atu ma ou taia le nuu i le faafanoga.’ [Malaki 4:5–6.]

“O lenei, o le upu faaliliuina i i e tatau ona faaliliu i le fusia, po o le faamaufaailogaina. Ae o le a le faamoemoega o lenei misiona taua? pe o le a faapefea ona faataunuuina? E tatau ona auina mai ki, e tatau ona oo mai le agaga o Elia, e tatau ona faatuina le Talalelei, e tatau ona faapotopotoina le Au Paia a le Atua, faatuina Siona, ma o mai i luga le Au Paia o faaola i le Mauga o Siona [tagai Opetaia 1:21].

“Ae e faapefea ona avea i latou ma faaola i luga o le Mauga o Siona? E ala i le fausiaina o malumalu, faatuina o vai papatisoga, ma o agai atu i luma ma mauaina uma lava sauniga, papatisoga, faamauga, mulumuluga, faauuga, faaeega ma mana o faamauga i luga o o latou ulu, e fai ai ma sui o latou tuaa uma lava o e ua maliliu, ma faaolaina i latou ina ia mafai ona latou o mai i le uluai toetutu ma ia faaeaina i nofoalii o mamalu faatasi ma i latou; ma o i ua i ai le filifili e fusia faatasi ai loto o matua i fanau, ma fanau i o latou matua, lea e faataunuuina ai le misiona a Elia. …

“E le o lava tele se taimi o le Au Paia e faasao ai ma faaola ai o latou tagata oti, ma faapotopoto faatasi o latou aiga o loo ola, ina ia mafai foi ona faaolaina i latou, a o lei taiaina le lalolagi, ma oo mai le faaumatiaga ua uma ona folafolaina mai o le a oo mai i le lalolagi.

“Ou te fautuaina le Au Paia uma ina ia o atu ma lo latou malosi ma faapotopoto mai uma o latou aiga o loo ola i [le malumalu], ina ia mafai ona faamauina i latou ma faasaoina, ina ia mafai ona saunia i latou mo le aso o le a oo mai ai le agelu o le faafanoga; ma afai o le a o atu uma le Ekalesia atoa ma lo latou malosi atoa e faaolaina o latou tagata oti, faamau a latou fanau, ma faapotopoto mai a latou uo o loo ola, ma aua nei toe faaaluina se taimi i mea o le lalolagi, o le a le pine ona maea a o lei oo mai le po, pe a oo ina le mafaia e se tasi ona galue ai.”9

“O loo i ai le papatisoga, ma isi mea faapena, mo i latou o ola e faatinoina, ma papatisoga mo e ua oti, o e oti e aunoa ma le malamalamaaga o le Talalelei. … E le na ona manaomia tou te papatiso mo o outou tagata ua oti, ae o le a tatau foi ona outou faia sauniga uma mo i latou, e pei lava foi ona outou ui atu ai e faasaoina outou lava. …

“… E tatau ona i ai se nofoaga lea e mafai ona o mai i ai nuu uma mai lea taimi i lea taimi e maua ai o latou faaeega paia; ma ua fetalai mai le Alii o le a avea lea ma nofoaga mo papatisoga mo e ua oti. O tagata uma lava taitoatasi ua papatisoina ma avea o se tasi o le malo ua i ai lana aia e papatisoina ai mo i latou o e ua mavae; ma o le taimi lava e usitaia ai le tulafono o le Talalelei iinei e a latou uo o e e fai ma sui mo i latou, o loo i ai iina sui o le Alii o e o le a faasaolotoina i latou. E mafai e se tagata ona fai ma sui o lona lava aiga; o sauniga o le Talalelei ua maea ona faataatia a o lei faavaeina le lalolagi ia ua faataunuuina e i latou, ma e mafai ona tatou papatisoina mo i latou o e ua tatou faauo tele atu i ai.”10

“O i latou uma o e oti i le faatuatua e o atu i le falepuipui o agaga e talai atu i e ua oti i la le tino, ae o loo ola ai i le agaga; ma o na agaga na oti i le faatuatua e talai atu i agaga [o e oi le falepuipui] ina ia mafai ona latou ola e tusa ai ma fuafuaga a le Atua i le agaga, ma e faia e tagata galuega mo i latou i la le tino; … ma e faafiafiaina i latou e ala i nei auala [tagai 1 Peteru 4:6]. O le mea lea, o i latou o e e papatisoina mo o latou tagata oti o faaola i luga o Mauga o Siona, ma e tatau ona latou mauaina o latou mulumuluga ma o latou faauuga mo o latou tagata oti faapei lava ona faia mo i latou lava.”11

Ua tuuina mai e le Atua i o tatou luga se tiutetauave maoae e saili atu mo o tatou tagata oti.

“O le a ou tatalaina o outou mata e faatatau i e ua oti. O mea uma lava po o le a lava ua silasila mai le Atua i lona poto faavavau ua talafeagai ma tatau e faaali mai ia i tatou, a o tatou ola ai i le faaletino, e tusa ai ma o tatou tino faaletino, o loo faaalia mai ia i tatou i le manatu, ma tutoatasi mai faatusatusaga o lenei tino faaletino, ae o loo faaalia patino mai lava i o tatou agaga e faapei e matua leai lava ni o tatou tino; ma o na faaaliga o le a faaolaina o tatou agaga o le a faaolaina foi o tatou tino. E faaalia mai i latou e le Atua ia i tatou ma lona silafia e le faaumatiaina e faavavau le tino, po o le malumalu. O le mea lea ua i ai le tiutetauave, le tiutetauave matautia, lea o loo taatia mai i o tatou luga e faatatau i o tatou tagata oti; aua o agaga uma o e e le usiusitai i le Talalelei i la le tino e tatau ona usiusitai i la le agaga pe o le a faamalaiaina. Oka se mamafa o lenei manatu!—oka se matautia o lenei manatu! Pe le i ai ea se mea e mafai ona fai?—leai se sauniuniga— leai se faaolataga mo o tatou tama ma uo o e ua maliliu e aunoa ma le mauaina o le avanoa e usitai ai i folafolaga a le Atalii o le Tagata? …

“O a ni folafolaga ua faia e faatatau i le mataupu o le faaolataga o e ua oti? ma o a ituaiga o tagata e mafai ona faaolaina, e ui lava o o latou tino o loo pala ma liu efuefu i le tuugamau? Pe a aoaoina i tatou e Ana poloaiga, e faia i le vaaiga o le faavavau; aua ua silasila mai le Atua i luga ia i tatou e faapei o i ai i tatou i le faavavau; e afio le Atua i le faavavau, ma e le silasila i mea e pei ona tatou vaai i ai.

“O le tiutetauave silisili i lenei lalolagi ua faataatiaina mai e le Atua i o tatou luga o le sailia lea o o tatou tagata oti. Na fai mai le aposetolo, ‘Ina ia le faaatoatoaina i latou pe a le i ai i tatou’ [tagai Eperu 11:40]; aua e manaomia le i ai o le mana o faamauga i o tatou lima e faamauina ai a tatou fanau ma o tatou tagata oti mo le atoatoaga o le augatupulaga o taimi—o se augatupulaga e fetaiai ai ma folafolaga na faia e Iesu Keriso a o lei faavaeina le lalolagi mo le faaolataga o le tagata.

“… E manaomia mo i latou o e ua o atu i luma atu ma i latou o e mulimuli mai ia i tatou e tatau ona maua le faaolataga faatasi e pei lava o i tatou; ma o le mea lea ua faia ai e le Atua ina ia fusifusia ai le tagata [o se tulaga e matua tatau ona faataunuuina]. O le mea lea na fetalai mai ai le Atua, ‘Ou te auina atu ia te outou o Elia le perofeta a o lei oo mai le aso o Ieova e sili, ma le matautia: na te faaliliuina loto o matua i fanau, ma loto o fanau i o latou matua, nei ou alu atu, ma ou taia le nuu i le faafanoga.’ [Malaki 4:5–6.]”12

Na tusia e le Perofeta o Iosefa Samita mea nei i se tusi i le Au Paia, na mulimuli ane tusi faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 128:15–18, 22, 24: “O lenei foi, ou uso e ma tuafafine pele e, sei ou faamaonia atu lava ia te outou o nei mataupu faavae e uiga i e ua oti ma e ola e le mafai lava ona tau faatauvaaina, e tusa ma lo tatou faaolataga. Aua o lo latou faaolataga e tatau ma aoga i lo tatou faaolataga, e pei ona fai mai Paulo e uiga i tama—a aunoa ma i tatou e le mafai ona faaatoatoaina lelei i latou—e faapea foi i tatou pe a aunoa ma o tatou tagata oti e le faaatoatoaina.

“Ma lenei, e faatatau i le papatisoga mo e ua oti, ou te tuuina atu ia te outou se isi upusii a Paulo, 1 Korinito 15:29: A faapea, pe faapefea e ua papatisoina ma sui o e ua oti, afai e moni e le toe tutu e ua oti? Ona o le a ea ua papatisoina ai i latou ma sui o e ua oti?

“Ma faapea foi, i le fesootai ai ma lenei upusii o le a ou tuuina atu ia te outou se upusii mai se tasi o perofeta, o le na tulimatai lana vaai i le toefuataiina mai o le perisitua, o mamalu e faaalia mai i aso e gata ai, ma i se auala faapitoa lava [o le a faaalia mai ai] lenei mataupu silisili ona mamalu o mataupu uma o se vaega o le talalelei e faavavau, o le, papatisoga mo e ua oti; aua ua faapea mai Malaki, i le mataupu faaiu, fuaiupu e 5 ma le 6: Faauta, ou te auina atu ia te outou o Elia le perofeta a o lei oo mai le aso o Ieova e sili ma le matautia: Na te faaliliuina loto o matua i fanau, ma loto o fanau i o latou matua, nei ou alu atu ma ou taia le nuu i le faafanoga.

“Atonu ua ou tuuina atu se faaliliuga manino i lenei mataupu, ae ua matua lava le manino e talafeagai ma lo’u faamoemoega e pei ona i ai. Ua lava lava le iloa, i le tulaga lenei, o le a taiaina le lalolagi sei vagana ua i ai se sootaga ua ueloina o le tasi ituaiga po o se isi i le va o tama ma fanau, e faatatau i se mataupu po o se isi lava—ma faauta o le a lena mataupu? O le papatisoga lea mo e ua oti. Aua e le mafai lava ona faaatoatoaina i tatou e aunoa ma i latou; po o i latou foi e aunoa ma i tatou e le mafai lava ona faaatoatoaina. …

“… Ia olioli o outou loto, ma ia sili ona fiafia. Ia alalaga le lalolagi i pesega. Ia tautala mai e ua oti i pese o viiga faavavau i le Tupu o Emanuelu, le na faatonuina a o lei i ai le lalolagi, ina ia tatou togiolaina i latou mai lo latou falepuipui; aua o le a saoloto e pagota. …

“… O le mea lea, sei tatou, o le ekalesia ma le nuu, ma le Au Paia o Aso e Gata Ai, avatu ai i le Alii le taulaga i le amiotonu; ma ia tatou tuuina atu i lona malumalu paia, pe a uma ona faia, se tusi o i ai tala tusia faamauina o o tatou tagata oti, o le a tatau mo le talia atoa.”13

Fautuaga mo Suesuega ma le Aoaoina Atu

Mafaufau i manatu nei a o e suesueina le mataupu po o lou sauniuni foi e aoao atu. Mo fesoasoaniga faaopoopo, tagai i itulau vii–xii.

  • Toe iloilo itulau 499–502, matau pe faapefea e Iosefa Samita ma le uluai Au Paia ona tupu lo latou malamalamaaga i le mataupu faavae o le papatisoga mo e ua maliliu. Mafaufau pe faamata e faapefea lagona o le Au Paia ina ua latou faatoa malamalama lava i le faaolataga o e ua maliliu. O a ou lagona ina ua e faatoa auai lava i sauniga mo e ua maliliu?

  • Faitau parakalafa tolu ma le fa i le itulau 502–03. E faapefea e le mataupu faavae o le faaolataga o e ua oti ona faaalia mai le alofa mutimutivale ma le alofa tunoa o le Atua? O a ni auala e mafai ai e lenei mataupu faavae ona “faalauteleina le malamalamaaga” ma “lagolagoina le agaga”?

  • O le a le uiga o le avea ma faaola i luga o le Mauga o Siona? (Mo ni faataitaiga, tagai i itulau 504–06). Aisea e te manatu ai e faigata i o tatou tuaa ua maliliu ona faaatoatoaina e aunoa ma i tatou? Aisea e te manatu ai e faigata ia i tatou ona faatoatoaina e aunoa ma i latou?

  • Toe iloilo nisi o aoaoga a le Perofeta o Iosefa Samita e faatatau i lo tatou tiutetauave silisili o le “saili o o tatou tagata ua oti” (itulau 506–08). O a ni aafiaga ua e maua a o e aoaoina e faatatau i ou tuaa? E faapefea e le alofa mo lou aiga ma lou faatuatua i le Atua ona faamalosia ao e aoaoina e faatatau i ou tuaa? E faapefea e le faatinoina o sauniga faalemalumalu mo ou tuaa ona uunaia ou lagona e faatatau ia i latou?

  • O a ni mea e mafai ona tatou faia e fesoasoani ia tatou fanau e talisapaia lo latou tupuaga faaleaiga? O a ni mea e mafai ona tatou faia e fesoasoani ai ia tatou fanau e auai i galuega faalemalumalu ma talafaasolopito o aiga?

Mau E Faatatau I Ai: Roma 14:9; MFF 128:8–11

Faamatalaga

  1. History of the Church, 4:426; mai minute o se konafesi a le Ekalesia na faia ia Oke. 3, 1841, i Navu, Ilinoi, lomia i le Times and Seasons, Oke. 15, 1841, i. 578.

  2. History of the Church, 4:446–47; mai le “History of the Church” (manuscript), book C-1, faaopoopoga, i. 44, Church Archives, O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, Aai i Sate Leki, Iuta.

  3. History of the Church, 5:141; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Aok. 31, 1842, i Navu, Ilinoi; lipotia mai e Eliza R. Snow; tagai foi i le faaopoopoga, itulau 562, aitema 3.

  4. George A. Smith, aoaoga na tuuina atu ia Tes. 25, 1874, i St. George, Utah; i St. George Stake, General Minutes, vol. 4, Church Archives.

  5. History of the Church, 3:29; mai se tusiga a le faatonu lomia i le Elders’ Journal, Iulai 1838, itu. 43; o Iosefa Samita o le faatonu o le lomiga.

  6. History of the Church, 4:425–26; mai minute o le konafesi a le Ekalesia na faia ia Oke. 3, 1841, i Navu, Ilinoi, lomia i le Times and Seasons, Oke. 15, 1841, i. 577–78.

  7. History of the Church, 4:231; ua suia le vavaega o parakalafa; mai se tusi mai ia Iosefa Samita i le Toasefululua, Tes. 15, 1840, Navu, Ilinoi; o lenei tusi o loo sese le aso o Oke. 19, 1840, i le History of the Church.

  8. History of the Church, 4:569; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Mati 27, 1842, i Navu, Ilinoi; lipotia mai e Uilifoti Uitilafi; tagai foi i le faaopoopoga, itulau 562, aitema 3.

  9. History of the Church, 6:183–84; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Ian. 21, 1844, i Navu, Ilinoi; lipotia mai e Uilifoti Uitilafi.

  10. History of the Church, 6:365–66; ua suia le vavaega o parakalafa; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Me 12, 1844, i Navu, Ilinoi; lipotia mai e Thomas Bullock.

  11. Upusii mai e George Laub, i le tuufaatasia o faamatalaga eseese mai aoaoga a Iosefa Samita, tusa o le 1845; George Laub, Reminiscences and Journal Ian. 1845–Ape. 1857, i. 21, Church Archives.

  12. History of the Church, 6:312–13; ua faaonaponei le sipelaga; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Ape. 7, 1844, i Navu, Ilinoi; lipotia mai e Uilifoti Uitilafi, Uiliata Risati, Thomas Bullock, ma William Clayton.

  13. Mataupu Faavae ma Feagaiga 128:15–18, 22, 24; o se tusi mai ia Iosefa Samita i le Au Paia, Set. 6, 1842, Navu, Ilinoi.

Ata
Nauvoo Temple baptistry

O le vai papatisoga i le Malumalu o Navu lea na toe fausia. I vai papatisoga e pei o lenei, e faia ai e le Au Paia sauniga o le papatisoga mo i latou ua maliliu.

Ata
family doing genealogy

“O le tiutetauave aupito maoae i lenei lalolagi ua tuuina mai e le Atua i o tatou luga, o le sailia lea o o tatou aiga ua maliliu.”