Aoaoga a Peresitene
Mataupu 33: O Meaalofa Faaleagaga o le Faamalologa, Gagana Eseese, Valoaga, ma le Iloatino o Agaga


Mataupu 33

O Meaalofa Faaleagaga o le Faamalologa, Gagana Eseese, Valoaga, ma le Iloatino o Agaga.

“E le mafai e se tagata ona avea ma avefeau a Iesu Keriso vagana le o i ai le molimau ia Iesu; ma o le agaga lea o valoaga.”

Mai le Soifuaga o Iosefa Samita

Ina ua mavae se taimi puupuu o le sulufaiga i Quincy, Ilinoi, i uluai masina o le 1839, sa amata ona masii atu le Au Paia pe tusa ma le 50 maila i matu i le nofoaga ua faato’aina i Commerce, Ilinoi. Ina ua mavae lona sola ese mai le falepuipui i Misuri, sa amata e le Perofeta ona ia faatauina ni laueleele e lei faato’aina i totonu ma tuaoi o Commerce, e fai ma nofoaga e faapotopoto i ai le faitau afe o i latou na sosola mai i Misuri ma o lea ua manaomia nei se nofoaga e toe atiina ae ai o latou olaga. Ia Iulai 1839, na tolauapi ai i faleie ma taavale solofanua le selau, ma selau o le Au Paia i le itu i sasae o le Vaitafe o Misisipi, a o isi na maua ni o latou malutaga i fale ua tuufua o le militeli i le isi ituala o le vaitafe i Montrose, Iowa. I lenei nofoaga fou, sa galulue le Au Paia e faamama ma faaalu ese le vai o le taufusi i tafatafa o le vaitafe. E toatele tagata o le Ekalesia na ‘ai e namu ma sa matua mama’i tigaina ai i le mumu, faapea foi ma isi faamai. O nisi o le Au Paia na maliliu, a o isi na toetoe lava a maliliu. E toatele naua i latou na aveina e Iosefa ma Ema Samita i lo la fale laau ina ia tausi ai ma na tuuina atu ai i ai e le Perofeta lona moega ae moe o ia i fafo i se faleie.

O le aso 22 o Iulai, i le totonugalemu o le faama’i na matua afaina ai le toatele, na molimauina ai e le Au Paia le mea na taua e Elder Uilifoti Uitilafi “o se aso o le mana o le Atua.”1 I lena taeao na tulai ai le Perofeta, valaau atu i le Alii i le tatalo, ma, i le faatu mulia ai o ia e le Agaga o le Alii, na ia faamanuia atu e na mamai i lona fale, i le malae i fafo, ma lalo i tafatafa o le vaitafe. Na ia kolosiina le vaitafe ma asia le fale o Polika Iaga i Montrose e tuuina atu ia te ia se faamanuiaga o le faamalologa. Ona o atu ai lea faatasi ma Sidney Rigdon, Polika Iaga, ma isi sui o le Toasefululua, ma faaauauina lana galuega alofa i isi o le Au Paia o Iowa. Na manatuaina e Elder Uitilafi, se tasi o faamalologa e le mafai ona galo o lena aso:

“Na matou savavali atu i le faatafafa o le aai, ma ulu atu i le fale o Uso [Elijah] Fordham. Na atoa le itula o faasolo lava ina a oti o ia, ma na matou manatu ai o minute uma lava o lona toe taimi lea. Na ou lagonaina le mana o le Atua lea na lofituina ai lana Perofeta. Ina ua matou ulufale atu i le fale, na savali atu Uso Iosefa ia Uso Fordham, ma uu lona lima taumatau. … Na ia iloa ai o mata o Uso Fordham ua sioa ma pei ni tioata, ma ua le mafai ona tautala o ia ma ua le iloa se mea.

“Ina ua ia uuina lona lima, na tilotilo atu [le Perofeta] i foliga o lea alii ma faapea atu: ‘Uso Fordham, e te le iloaina a’u?’ I le taimi muamua e lei tali o ia; ae na matou vaai uma lava i le aafiaga o le Agaga o le Atua ia te ia.

“Na toe faapea atu [Iosefa]: ‘Elijah, e te le iloaina a’u?’ I se leo maualalo, na tali mai Uso Fordham, ‘Ioe!’ Ona faapea atu lea o le Perofeta, ‘E leai ea sou faatuatua e te malolo ai?’

“O le tali, lea na tau manino atu nai lo le muamua, e faapea: ‘Ou te fefe ua tuai tele. Ana e vave teisi mai, semanu ua ou malolo ai.’ Na foliga mai o ia o se tagata o loo ala mai sa moe. O le moe o le oti. Na faapea atu lea o Iosefa. ‘E te le talitonu ea o Iesu o le Keriso?’ ‘Ou te talitonu, Uso Iosefa,’ o lana tali lea.

“Ona saunoa ai lea o le Perofeta a le Atua ma le leo tele, e pei o le mamalu o le Aiga Atua: ‘Elijah, ou te poloaiina oe, i le suafa o Iesu o Nasareta, e tulai ma ia e atoatoa!’

“O upu a le Perofeta e le pei o ni upu a tagata, ae pei o le siufofoga o le Atua. Na foliga mai ia te a’u na gatete le fale mai lona faavae. Na puna ese Elijah Fordham mai lona moega e pei se tagata ua faatuina mai le oti. Na oo mai se lanu maloloina i ona foliga, ma faaalia mai le ola i ana taga uma. Na fusifusi ona vae i se vai [e faia i le sana]. Na kiki ese e ia mai ona vae, ma salalau ai, ona ia valaau atu lea mo ona lavalava ma faamaulu loa. Na ia manao atu mo se ipu falaoa ma le susu, ma sa ai loa o ia; ona [ia] faamaulu loa lea o lona pulou ma mulimuli mai loa ia i matou i le auala, e o atu e asiasi i isi o e na mamai.”2

I se taimi o se tulaga o le matua manaomia, na aafia ai le Au Paia i se sasaaina mai o le meaalofa o le faamalologa mai lima o le Perofeta.

Aoaoga a Iosefa Samita

E mafai ona faamaloloina e mamai e ala i le faatuatua ma le faaaogaina o le mana o le perisitua, e tusa ai ma le finagalo o le Alii.

“O le a le faailoga o le faamaloloina o e mamai? O le faaeeina atu o lima o le faailoga po o le auala ua faailoa mai e Iakopo, ma le aganuu a le Au Paia anamua e pei ona faatonuina e le Alii, ma e le mafai ona tatou mauaina le faamanuiaga e ala i le mulimuli atu i se isi lava auala vagana ai le auala ua faailoa mai e le Alii [tagai i le Iakopo 5:14–15].”3

Ia Iulai 1839, ina ua faatoa maea lava ona siitia atu le Au Paia i Commerce, Ilinoi, ma na toatele ai e mamai o i latou, na tusi faamaumauina ai e Iosefa Samita: “E matua tele faamai na amata ona aliali mai i le usoga, faapea foi i e nonofo i le nuu, lea na alu ai le vaiaso lenei ma le vaiaso e sosoo ai i le asiasia o e mamai ma le faauuina o i latou; o nisi na lava lo latou faatuatua na manuia; o nisi e le i lava. …

“Aso Sa 28.—Na faia fonotaga e pei ona masani ai. … Na ou tautala, ma apoapoai i tagata o le Ekalesia taitoatasi e faatulagaina o latou fale, e faamamaina totonu o le ipu ma le tanoa, ma feiloai i le Sapati e sosoo ai e taumamafa i le Faamanatuga, ina ia ala mai i lo tatou usiusitai i sauniga, o le a mafai ai ona tatou manumalo faatasi ma le Atua e tetee i lē faaumatia faatautala, ma ina ia faamaloloina e mamai. I lenei vaiaso atoa na tele lava ina alu i le mafuta ma e mama’i, o e o loo tele lava ina toe mauaina le malosi, ma toe faafoisia mai i le malosi.”4

“O le toatele o e amiotonu o le a malaia i ma’i, i faama’i, ma isi, e ala i vaivaiga o le tino, ae peitai e faaolaina i le Malo o le Atua. Ina ia iloa ai o se mataupu faavae lē paia le faapea o lea tagata ma lea tagata ua agasala ua mafua ai ona malaia i mai ma le oti, aua o mea faaletino uma e tatau ona oti; ma ua fetalai mai le Faaola, ‘Aua tou te faamasino atu, ina nei faamasinoina outou.’ [Tagai i le Mataio 7:1.]”5

O le faamoemoega o le meaalofa o le tautala i gagana eseese o le aoaoina atu lea o le talalelei i isi.

Na saunoa le Perofeta i se konafesi a toeaiina i le 1834: “Na tuuina mai e Iosefa Samita se faamalamalamaga o le meaalofa o le tautala i gagana eseese, lea na faia faapitoa lava mo le talaiina o le Talalelei i isi nuu ma gagana, ae e le’i tuuina mai mo le pulega o le Ekalesia.”6

“E tusa ai ma le meaalofa o le tautala i gagana eseese, pau lava le tala e mafai ona tatou faia e faapea, i lenei nofoaga, ua tatou mauaina lea meaalofa e pei ona faia anamua: ae peitai, matou te moomoo mo outou ina ia outou faaeteete ina nei faaseseina outou. … E le taumateina o le a faalavelave Satani ia te outou e faatatau i le meaalofa o le tautala i gagana eseese, sei vagana ua outou faaeteete; e le mafai ona outou le faaeteete tele i le vaavaaia o ia, pe le tatalo tele foi. Ia tuuina atu e le Alii ia te outou le poto i mea uma.”7

“Na ou faitauina le mataupu 13 o le Korinito Muamua [i se fonotaga na faia ia Tesema 26, 1841], faapea foi ma se vaega o le mataupu 14, ma fai atu o le meaalofa o le tautala i gagana eseese e manaomia e le Ekalesia; … o le meaalofa o le tautala i gagana eseese e ala i le mana o le Agaga Paia i le Ekalesia, e mo le aoga o auauna a le Atua e aoao atu ai i le au le talitonu, e pei ona i ai i le aso o Penetekoso.”8

“O le tautala i gagana eseese na tuuina mai mo le faamoemoega o le talai atu i e o a latou gagana e le malamalama gofie; e pei ona i ai i le aso o Penetekoso, ma isi, ma e le manaomia ona aoaoina gagana eseese i le Ekalesia atoa, aua o soo se tagata lava e i ai le Agaga Paia, e mafai ona tautala i mea a le Atua i lana lava gagana faapea foi ma le tautala i se isi gagana; aua o le faatuatua e le oo mai e ala i faailoga, ae ala i le faalogo i afioga a le Atua.”9

“Aua le soona fia iloa e uiga i le tautala i gagana eseese, aua le tautala i gagana eseese vagana e i ai se faaliliu upu o i ai; o le fuafuaga autu o le tautala i gagana eseese o le tautala lea i tagata mai nuu ese, ma afai o loo matua naunau tele tagata e faailoa atu lo latou poto, ia latou tautala i na tagata i a latou lava gagana. O meaalofa a le Atua e aoga uma lava i o latou tulaga tatau, ae afai e faaaogaina i mea e lei faamoemoeina e le Atua, o le a avea ma se faaletonu, se mailei ma se fetuu ae le o se faamanuiaga.”10

“Na i ai foi ia i tatou uso ma tuafafine o e na i ai le meaalofa pepelo o le tautala i gagana eseese; na latou tautatala i upu memumemu, sui o latou leo i leo e ese mai le natura o le leo, ma fegauiai ma ese ai foliga o o latou tino … ; ae o le mea tonu, e leai lava se mea e ese mai le natura e uiga i le Agaga o le Atua.”11

“Aua le tautala ma le meaalofa o le tautala i gagana eseese e aunoa ma le malamalama i ai, pe e aunoa ma se faaliliuga. E mafai e le tiapolo ona tautala i gagana eseese; o le a sau le fili ma lana galuega; e mafai ona ia faaosoosoina vaega o tagata uma; e mafai ona tautala faaPeretania po o le faaHolani. Aua nei tautala se tasi i gagana eseese vagana na te faaliliuina, vagana e faatagaina e le ua pulefaamalumalu; ona mafai lea ona ia iloa pe faaliliu, pe faaliliu foi e se isi.”12

“Afai e i ai se mataupu e faaali, ia faia i lau oe lava gagana; aua le soona fiafia tele i le faaaogaina o le meaalofa o le tautala i gagana eseese, a leai o le a pule ai le tiapolo i e mamā ma le i nofoilo i ai. E mafai ona e tautala i gagana eseese mo lo oe lava fiafia, ae ou te faataatia atu lenei tulaga o se tulafono, faapea afai e i ai se mea e aoaoina e ala i le meaalofa o le tautala i gagana eseese, e le tatau ona taliaina o se aoaoga faavae.”13

E ui lava e toatasi le tagata e tautala o le perofeta o le Ekalesia, o le agaga o valoaga e mafai ai e tagata uma lava ona molimau ia Iesu Keriso.

“E leai lava se tagata o se avefeau a Iesu Keriso e aunoa ma le avea o se Perofeta. E leai lava se tagata o se avefeau a Iesu Keriso vagana ai e ia te ia le molimau ia Iesu; ma o le agaga lea o valoaga [tagai i le Faaaliga 19:10].”14

“Ua faapea mai Ioane le Tali Faaaliga o le molimau ia Iesu o le agaga lea o valoaga [tagai i le Faaaliga 19:10]. O lenei afai e i ai i se tagata le molimau ia Iesu, e le ia te ia ea le agaga o valoaga? Ma afai e ia te ia le agaga o valoaga, ou te fesili atu, e le o ia ea o se perofeta? Ma afai o se perofeta, o le a na ia le maua ea faaaliga? Ma o soo se tagata lava e le taliaina ni faaaliga mo ia lava e tatau ona faamalaiaina, aua o le molimau ia Iesu o le agaga lea o valoaga. Aua ua fetalai mai Iesu, ole atu ma o le a outou maua ai; ma afai la na te mauaina se mea, ou te fesili, e le o le mauaina ea lena o se faaaliga? Ma afai e leai i se tagata le molimau ia Iesu po o le agaga o le Atua, e le a Ia, o Keriso lea. Ma afai e le a Ia, ona malaia ai lea o ia.”15

Na tusi faamaumau e se tagata asiasi atu i Navu faapea na aoao atu e Iosefa Samita mea nei i se la talanoaga: “[Na faapea mai] le Perofeta o Iosefa … ina ia avea o se avefeau a Iesu, e tatau i se tagata ona molimau atu ia Iesu, ma e tatau i se tagata ona i ai le agaga o valoaga; aua, e pei ona fai mai Ioane, o le molimau ia Iesu o le agaga lea o valoaga.

“Afai e molimau mai se tagata o ia o se avefeau a Iesu ae e le i ai ia te ia le agaga o valoaga, o ia lava o se molimau pepelo, aua e le ia te ia lena meaalofa lea e faaagavaaina o ia mo lena tofi; ma o le eseesega i le va o [Iosefa Samita] ma faifeau uma o lenei tupulaga, fai mai o ia o loo ia te ia lena agaga o valoaga lea e faaagavaaina o ia e molimau ia Iesu ma le Talalelei o le faaolataga; ae e faafitia e faifeau uma lena agaga, o le agaga lava o valoaga, semanu e lava lava lena e avea ai i latou ma molimau moni po o nisi e tauto mo le Alii o Iesu, ae ua latou fai mai o i latou o faifeau moni o le faaolataga.”16

“E oo mai le faatuatua e ala i le faalogo i le afioga a le Atua, e ala i le molimau a auauna a le Atua; o lena molimau e auai i taimi uma lava le Agaga o valoaga ma faaaliga.”17

O le meaalofa o le iloa o le eseesega o agaga e mafai ai e e faamaoni ona iloa le eseesega o agaga lelei ma agaga leaga.

I uluai aso o le Ekalesia toefuataiina, o tagata o le Ekalesia, faapea foi ma tagata o isi ekalesia, na faatinoina ni gaoioiga i lalo o le uunaiga mai agaga leaga po o agaga pepelo, ma lo latou talitonuga na i ai i latou i lalo o le uunaiga a le Agaga Paia. Na aoao mai le Perofeta o Iosefa Samita: “O ni mea na tutupu lata mai nei i lo tatou lotolotoi ua matua tatau ai ia te a’u ona faia lo’u tiute e fai atu ai se faamatalaga e faatatau i agaga ia e uunaiina tagata.

“O loo faamaonia mai i tusitusiga a Aposetolo [i le Feagaiga Fou], o le tele o agaga leaga na i ai i o latou aso, ma na ‘o atu i le lalolagi,’ ma na manaomia le poto lea e na o le Atua e mafai ona tuuina mai e iloa ai agaga leaga, ma faamaonia ai po o a agaga e mai i le Atua [tagai i le 1 Ioane 4:1–4]. Na matua tele lava ina le iloa e le lauaitele o le lalolagi se mea e uiga i lenei mea, ma aisea e tatau ai ona latou le iloa—‘aua e le iloa e se tasi mea a le Atua, ua na o le Agaga o le Atua.’ [Tagai i le 1 Korinito 2:11.] …

“Na foliga mai lava i taimi uma, ma tupuaga uma, e leai se malamalamaaga e faatatau i lenei mataupu. A ua faaalia i tupuaga uma ma toeitiiti lava i le lotolotoi o tagata uma. … E tofu uma lava ma o latou agaga, e tofu uma ma se saolotoga e i luga atu o le tulaga masani, ma e finau uma foi o o latou agaga e a le Atua. O ai e tatau ona maua ai le tali o le nei mealilo? ‘Tofotofo i agaga,’ ua fai mai ai Ioane [1 Ioane 4:1], a o ai e faia? O le au aoaoina, o failauga popoto, o le au popoto faalemafaufau, le au atamamai, le au faaleatua—ua le iloa uma e i latou. … O ai e mafai ona tosoina mai i le malamalama ma faatupuina mealilo natia e faatatau i agaga pepelo ia e masani ona faaaliali mai i le lotolotoi o le Au Paia o Aso e Gata Ai? Matou te tali atu e leai lava se tasi e mafai ona faia lenei mea e aunoa ma le Perisitua, ma i ai sona malamalamaaga o tulafono e pulea ai agaga; aua e pei ona ‘leai se tasi e iloa mea a le Atua, vagana e ala mai le Agaga o le Atua,’ o lea e leai foi se tasi e iloa le agaga o le tiapolo, ma lona mana ma lona malosi, ae ala i le mauaina lea o le malamalamaaga lea e sili atu nai lo le faaletagata, ma tatalaina mai ia i latou e ala mai i le Perisitua ia faagaoioiga o fuafuaga faalilolilo a le tiapolo. …

“E tatau i se tagata ona i ai le iloa o le eseesega o agaga a o lei ona toso maia i le malamalama o le ao lenei uunaiga faaseoli ma tatalaina mai i le lalolagi i ona uiga faaumatia-agaga, amioleaga, ma mea mataga; aua e leai se mea e sili atu ona faatupu leaga i le fanau a tagata nai lo le i ai lea i lalo o le uunaiga a se agaga leaga a o loo faapea latou o loo ia i latou le Agaga o le Atua. E afe ma afe ua lagonaina le uunaiga o lona mana matautia ma aafiaga oona faatama’i. …

“E pei ona tatou matauina muamua, o le tulaga sili ona faigata o loo taatia lea i le le iloaina o le natura o agaga, o tulafono ia e pulea ai i latou, ma faailoga ia e mafai ai ona iloaina latou; afai e manaomia le Agaga o le Atua e iloa ai mea a le Atua; o le agaga foi la o le tiapolo faatoa mafai lava ona iloaina e ala i lena lava auala, ona mulimuli mai ai lea o se taunuuga faanatura le faapea vagana lava e maua e se tagata po o ni tagata se fesootaiga, po o se faaaliga mai le Atua, e faaali mai ai ia i latou le faagaoioiga o le agaga, o le a latou tumau e faavavau i le le iloa o nei mataupu faavae; aua ou te fai atu a faapea e le mafai e le tagata e toatasi ona malamalama i nei mea vagana e ala mai le Agaga o le Atua, o lona uiga e le mafai foi e le sefulu afe o tagata ona iloa; e tutusa lava le le mafai ona au i ai o le malamalama o le aoaoina, le gagana a le failauga poto, po o le mana o le malosi. Ma e tatau ai ona tatou oo mai i le faaiuga, po o le a lava so tatou manatu e faatatau i faaaliga, faapea a aunoa ma faaaliga e le mafai ona tatou iloa pe tatou te malamalama i soo se mea a le Atua, po o le tiapolo; ma e tusa lava po o le a le le mananao o le lalolagi e talia ma faailoa lenei mataupu faavae, o loo faamaonia mai le tele naua o talitonuga ma manatu faatatau i lenei mataupu e latou te le malamalama i se mea e tasi o lenei mataupu faavae, ma e faapena foi ona manino a aunoa ma se fesootaiga faalelagi o le a latou tumau lava i le le iloa o se mea. …

“E tatau i se tagata ona i ai le iloa o le eseesega o agaga, e pei ona fai atu muamua, ina ia mafai ai ona malamalama i nei mea, ma pe faapefea ona ia mauaina lenei meaalofa pe afai e leai ni meaalofa o le Agaga? Ma e faapefea ona maua nei meaalofa e aunoa ma faaaliga? ‘Na afio a’e Keriso i le lagi, ma na foaiina foi meaalofa i tagata; ma Ia tuuina mai foi nisi e fai ma Aposetolo, o isi foi e fai ma Perofeta, o isi foi e Folafola le talalelei, o isi foi e fai ma Leoleo atoa ma Aoao’ [tagai i le Efeso 4:8, 11]. Ma e faapefea ona filifilia Aposetolo, Perofeta, Leoleo, Aoao ma e Folafola le talalelei? E ala i valoaga (faaaliga) ma ala i le faaee atu o lima:—e ala mai i fesootaiga faalelagi, ma se sauniga na tofia mai le lagi—e ui mai i le auala o le Perisitua, ua faatulagaina e tusa ai ma le faatulagaga a le Atua, e ala i le tofiga faalelagi. Na umia e Aposetolo anamua ki o lenei Perisitua—o mea lilo o le malo o le Atua, ma na mafai ai ona latou tatalaina ma faamaninoina mea uma lava e faatatau i le puleaina o le Ekalesia, le lelei o tagata, le taunuuga i le lumanai o tagata, ma le saolotoga, mana ma le uunaiga a agaga; aua e mafai ona latou puleaina i agaga i lo latou lava manao, faatonuina i latou e tuumuli ese i le suafa o Iesu, ma iloa a latou fuafuaga leaga ma faalilolilo pe a taumafai i le pepelo e faafoliga faale-ekalesia i latou lava ina ia faalataina ai le Ekalesia, ae tau ai e tetee i fuafuaga a le Ekalesia ma le folafolaina o le upu moni. …

“… O lo tatou Faaola, o Aposetolo, e oo lava i tagata o le Ekalesia na faaeeina i ai lenei meaalofa, aua ua fai mai Paulo, ‘E i le tasi ua tuuina atu i ai le meaalofa o le faamatalaga o gagana, e i le tasi le faia o vavega, e i le tasi le perofeta, e i le tasi le suega o agaga.’ [Tagai i le 1 Korinito 12:10.] O nei mea uma lava na auina mai mai le Agaga lava e tasi o le Atua, ma o meaalofa a le Atua. … E leai se tagata po o se vaega o tagata e aunoa ma pule faatulagaina masani, o le Perisitua ma le iloa o le eseesega o agaga, e mafai ona iloaina le eseesega o agaga moni mai agaga pepelo.”18

“O agaga pepelo o loo o atu i le lalolagi uma. O le a i ai le faaaliga tele o agaga, o e pepelo ma e moni. … E le o agaga uma, po o faaaliga, po o pesega uma, e a le Atua. … O le meaalofa o le iloa o le eseesega o agaga o le a tuuina mai i le Toeaina Pulefaamalumalu. Tatalo mo ia ina ia ia te ia lenei meaalofa.”19

Fautuaga mo Suesuega ma le Aoaoina Atu

Mafaufau i manatu nei a o e suesueina le mataupu po o lou sauniuni foi e aoao atu. Mo fesoasoaniga faaopoopo, tagai i itulau vii–xii.

  • Toe iloilo le tala i itulau 405–08. E faapefea e lenei tala ona fesoasoani e saunia ai i latou e umia le Perisitua Mekisateko e faamalolo e mama’i? E faapefea ona fesoasoani ia i tatou pe a tatou manaomia se faamanuiaga faaleperisitua? Aisea e te manatu ai na taua ia Uso Fordham le faailoa mai o lona faatuatua ia Iesu Keriso i lena taimi?

  • Toe iloilo aoaoga a le Perofeta o Iosefa i le itulau 408–09. O a ni aafiaga ua fesoasoani ia te oe e malamalama ai i le mana o le perisitua i le faamaloloina o ma’i? O a aoaoga faavae e tatau ona taitaiina i tatou i le faasoaina atu o o tatou aafiaga e faatatau i le faamaloloina o ma’i? Aisea e le malolo ai nisi tagata, e ui lava ina latou faaalia lo latou faatuatua ma mauaina faamanuiaga faaleperisitua?

  • Na faapea mai Iosefa Samita o meaalofa o le tautala i gagana eseese “na faia faapitoa lava mo le talaiina o le Talalelei i isi nuu ma gagana” (itualu 409–11). Ua faapefea ona fesoasoani lenei meaalofa i le faasalalauina atu o le talalelei i le lalolagi atoa lava? E faapefea ona mauaina e oe po o se isi e te iloa le meaalofa o le tautala i gagana eseese ina ia fesoasoani i le talaiina o le talalelei?

  • Toe iloilo aoaoga a le Perofeta e faatatau i le agaga o valoaga (itulau 411–12). O le a le uiga ia te oe o le iloa o tagata taitoatasi o le Ekalesia e mafai ona maua le agaga o valoaga?

  • Toe iloilo aoaoga a le Perofeta e faatatau i le meaalofa o le iloa o le eseesega o agaga (itulau 412–15). O le a le meaalofa o le iloa o le eseesega o agaga? E faapefea ona tatou aloese mai le faaseseina e uunaiga leaga faatiapolo? E faapefea e lo tatou perofeta soifua ma isi taitai o le Ekalesia ona fesoasoani ia i tatou e iloa uunaiga leaga faatiapolo?

Mau E Faatatau I Ai: 1 Korinito 12:1–31, 22–28; Iakopo 5:14–15; Moronae 10:8–17; MFF 46:1–33; 50:1–36, 40–44; 52:14–19

Faamatalaga

  1. Uilifoti Uitilafi, Tusi Faamaumau, 1833–98, faamaumauga mo Iulai 22, 1839, Church Archives, O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, Aai o Sate Leki, Iuta.

  2. Uilifoti Uitilafi, “Leaves from My Journal,” Millennial Star, Oke. 17, 1881, i. 670; ua faaonaponei mataitusi tetele ; ua suia le vavaega o parakalafa.

  3. History of the Church, 4:555; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Mati 20, 1842, i Navu, Ilinoi; lipotia mai e Uilifoti Uitilafi.

  4. History of the Church, 4:3–5; ua suia le vavaega o parakalafa; ua aveese le faatusilima; mai faamaumauga i le tusi faamaumau a Iosefa Samita, Iulai 8–10, 28, 1839, Commerce, Ilinoi.

  5. History of the Church, 4:11; mai faatonuga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Set. 29, 1839, i Commerce, Ilinoi; lipotia mai e James Mulholland.

  6. History of the Church, 2:162; mai minute o le konafesi a toeaina na faia ia Set. 8, 1834, i New Portage, Ohio; lipotia mai e Oliva Kaotui.

  7. History of the Church, 1:369; mai se tusi mai ia Iosefa ma ona fesoasoani i le Au Peresitene Sili i le usoga i Misuri, Iulai 2, 1833, Katelani, Ohio.

  8. History of the Church, 4:485; mai se aoaoga na tuuina mai e Iosefa Samita ia Tes. 26, 1841, i Navu, Ilinoi; lipotia mai e Uiliata Risati.

  9. History of the Church, 3:379; mai se lauga na tuuina mai e Iosefa Samita ia Iuni 27, 1839, i Commerce, Ilinoi; lipotia mai e Uiliata Risati.

  10. History of the Church, 5:31–32; mai le “Gift of the Holy Ghost,” o se tusi mai le faatonu na lomia i le Times and Seasons, Iuni 15, 1842, i. 825–26; o Iosefa Samita o le faatonu o le lomiga.

  11. History of the Church, 4:580; ua faaonaponei faailoga; mai le “Try the Spirits,” o se tusi mai le faatonu na lomia i le Times and Seasons, Ape. 1, 1842, i. 747; o Iosefa Samita o le faatonu o le lomiga.

  12. History of the Church, 3:392; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita tusa o Iulai 1839 i Commerce, Ilinoi; lipotia mai e Uiliata Risati.

  13. History of the Church, 4:607; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Ape. 28, 1842, i Navu, Ilinoi; lipotia mai e Eliza R. Snow.

  14. History of the Church, 3:389; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita tusa o Iulai 1839 i Commerce, Ilinoi; lipotia mai e Uiliata Risati.

  15. Upusii mai e James Burgess, i le tuufaatasia o vaega eseese mai lauga a Iosefa Samita; James Burgess, Journals, 1841–48, vol. 2, Church Archives.

  16. History of the Church, 5:407–8; ua faaonaponei faailoga; ua suia le vavaega o parakalafa; mai faatonuga na tuuina mai e Iosefa Samita tusa o Ian. 1843 i Navu, Ilinoi; lipotia i se tusi mai se tusitala o le Boston Bee e lei faailoa maia, Mati 24, 1843, Navu, Ilinoi, lomia i le Times and Seasons, Me 15, 1843, i. 200.

  17. History of the Church, 3:379; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Iuni 27, 1839, i Commerce, Ilinoi; lipotia mai e Uiliata Risati.

  18. History of the Church, 4:571–75, 580; ua faaonaponei faailoga ma le kalama; ua suia le vavaega o parakalafa; mai le “Try the Spirits,” o se tusi mai le faatonu lomia i le Times and Seasons, Ape. 1, 1842, i. 743–45, 747; o Iosefa Samita o le faatonu o le lomiga.

  19. History of the Church, 3:391–92; ua suia le vavaega o parakalafa; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita tusa o Iulai 1839 i Commerce, Ilinoi; lipotia mai e Uiliata Risati.

Ata
Joseph healing Elijah Fordham

I le aso 22 o Iulai, 1839, sa tulai mai ai Elijah Fordham mai le “moe o le oti” ina ua mavae le ulufale atu o Iosefa Samita i lona fale ma fai atu, “Elijah, ou te poloaiina oe, i le suafa o Iesu le Nasareta, ia e tulai mai ma ia e toe malosi atoatoa!”

Ata
missionaries teaching

“O le mea foaifua o gagana i le mana o le Agaga Paia i le Ekalesia, e mo le manuia o auauna a le Atua e talai atu ai i e le talitonu.”