Aoaoga a Peresitene
Mataupu 21: O Le Toe Afio Mai Faalua ma le Meleniuma


Mataupu 21

O Le Toe Afio Mai Faalua ma le Meleniuma

“E tatau … ona tatou iloatino faailoga o taimi ao tatou faagasolo, ina ia le maua i tatou i le aso o le Alii ‘e pei o le gaoi i le po.’”

Mai le Soifuaga o Iosefa Samita

Ia Setema 1832, o Iosefa ma Ema Samita ma lo la afafine e sefuluono masina le matua, o Iulia, sa siitia mai le faatoaga a Johnson i Hiram, Ohio, ma toe o atu i Katelani. O iina sa latou o atu ma nonofo ai i le faleoloa o Newel K. Whitney, lea sa latou nonofo ai mo le sili atu ma le tausaga. O le aiga o Samita sa nonofo i le fogafale i luga o le faleoloa ma se vaega o le fogafale i lalo e le o faaaogaina mo ni pisinisi. O le atalii o Iosefa ma Ema, o Iosefa Samita III, sa fanau ai ao nonofo ai le aiga i lea faleoloa. Sa mauaina ai foi e le perofeta le tele o faaaliga iina.

O se tasi o ia faaaliga sa maua i le Aso Kerisimasi i le 1832. O le Perofeta sa i ai o ia i lona aiga i lea aso, ma le loloto o ona mafaufauga e uiga i le faafitauli tele o loo feagai ma malo o le lalolagi i lea taimi. O foliga o faalavelave i le va o malo ua aliali mai ma le manino i lenei vaitaimi nai lo le taimi talu ona amataina le malaga ese atu a le Ekalesia mai le togavao,” sa saunoa mai ai le Perofeta.1 O mea tutupu i le Iunaite Setete ua agai atu i se taua faalotoifale, ma le alia’e mai o faamai matautia ua sosolo faasoloatoa i le lalolagi. Ao “tatalo ai ma le faatauanau i lenei mataupu,”2 sa mauaina e le Perofeta le faaaliga lea ua maua i le vaega 87 o le Mataupu Faavae ma Feagaiga. O le Alii sa faaali atu ia Iosefa ao lei oo mai le Afio Mai Faalua, o taua o le a sasaa atu i luga o malo ma o faalavelave tutupu faanatura o le a a’oa’ia ai tagata:

“E faapea foi ona faanoanoa e o nonofo i le lalolagi i le pelu ma le toto masaa atoa ma oge, ma faamai, ma mafuie, ma faititili o le lagi, ma uila pupula matautia, seia lagona e e o nonofo i le lalolagi le matautia, o le toasa, ma le aao aoai o le Atua Mamana, seia matua faaumatia atoatoa malo uma i le faaumatiaga ua poloaiina. … O lea ia outou tumau ai i mea paia ma aua le liliuese seia oo mai le aso o le Alii; aua faauta, e faataalise atu lava, o loo faapea mai ai le Alii” (MFF 87:6,8).

E lua aso na tuanai ai, ia Tesema 27, sa maua ai e le Perofeta se isi faaaliga o loo i ai le tele o faamatalaga e uiga i le Afio Mai Faalua. I lena aso, sa faatasi mai ai faitaulaga sili i se konafesi i le “potu faaliliu,” o le Perofeta, le potu i le faleoloa o Whitney lea sa faia ai e Iosefa le tele o ana galuega i le Faaliliuga a Iosefa Samita o le Tusi Paia. O minute o le konafesi o loo faamauina: “O Uso Iosefa sa tulai ma faapea mai, mo le mauaina o faaaliga ma faamanuiaga o le lagi sa manaomia le i ai o o tatou mafaufau i le Atua ma faagaoioi le faatuatua ma avea ma loto e tasi ma le manatu e tasi. O le mea lea sa ia fautuaina ai i latou uma sa auai ina ia tatalo taitoatasi ma le leo tele i le Alii mo [Ia] ina ia faaalia lona finagalo ia i latou e uiga i le atiina ae o Siona ma le manuia o le Au Paia.”

O faitaulaga sili taitoatasi sa “ifo i lalo i luma o le Alii” ma saunoa mai i ona lagona ma le naunautaiga ia tausia poloaiga a le Atua.3 I sina taimi puupuu ane ai, sa amata ona mauaina e le Perofeta le faaaliga mai le Atua lea na mulimuli ane avea ma vaega 88 o le Mataupu Faavae ma Feagaiga. O lenei faaaliga o loo i ai nisi o folafolaga patino a tusitusiga paia e uiga i le afio mai o le Alii ma le faatuina o le afe tausaga o le filemu (tagai MFF 88:86–116).

E ala mai i le Perofeta o Iosefa Samita, sa faaalia mai ai e le Alii le tele o folafolaga e uiga i le Afio Mai Faalua, le Meleniuma, ma taimi sousou o le a muamua mai i nei mea tutupu. O lenei masaa mai o faaaliga, o se molimau lea o Iosefa Samita o se tagatavaai moni ua faatuina a’e e le Atua. E pei ona molimau mai le Tusi a Mamona “O se tagatavaai, e mafai ona ia “iloa mea uma ua mavae atu atoa ma mea o le a oo mai, ma o [ia] e faaalia mai ai mea uma, po o le, a faaalitino mai foi mealilo, e oo mai foi i le malamalama mea sa natia, e faailoaina foi e i latou mea e le mafai ona iloa” (Mosaea 8:17).

Aoaoga a Iosefa Samita

O faailoga o le afio mai o le Faaola ua faataunuuina; o le au faatuatua o le a iloa nei faailoga ma o le a maua le filemu i taimi o faigata.

“E tatau … ona tatou iloatino faailoga o taimi ao tatou faagasolo, ina ia le maua i tatou i le aso o le Alii ‘e pei o le gaoi i le po.’ [Tagai MFF 106:4–5.]”4

“O le a ou folafola atu o faailoga o le afio mai o le Atalii o le Tagata lea ua uma ona amata. O lea faamai ma lea faamai o le a faapea ona matautia ai. O le a le pine ae oo mai taua ma le toto masaa. O le a liu toto le masina. Ou te molimau atu i nei mea, ma o le afio mai o le Atalii o le Tagata ua latalata mai, ua i ou faitotoa lava. Afai o o tatou agaga ma o tatou tino e le o tulimatai atu i le afio mai o le Atalii o le Tagata; ma pe a mavae ona tatou oti, pe afai tatou te le o tulimatai atu i ai, o le a avea i tatou ma nisi o loo valaauina mauga ia mafuli mai ia i latou [tagai Faaaliga 6:15–17].”5

“Le au uso pele ma le alofagia, ua matou vaaia taimi o faigata ua oo mai, e pei ona molimauina mai i le [tagai 2 Timoteo 3:1]. E mafai la ona tatou vaai i ai, ma le mautinoa atoatoa lelei, mo le faataunuuina o nei mea uma ua tusia, ma le faateleina o le mautinoa i lo se isi lava taimi, tepa ae o tatou mata i le la, ma faapea ifo i o tatou loto, O le a le pine ae punitia ou fofoga mumu. O le sa faapea mai ‘Ia malamalama,’ ona malamalama ai lea [tagai Kenese 1:3], ua saunoa mai ai i nei upu. Ma toe fai mai, O oe le masina, o oe le e mu itiiti, o oe le e faamalamalama i le po, o le a liu toto.

“Ua tatou vaai i mea uma o loo faataunuuina; ma o le a le pine se taimi ae oo mai pe a afio ifo le Atalii o le Tagata i ao o le lagi.”6

“O le fogaeleele o le a le pine ona seleseleina—o lona uiga, o e amioleaga o le a faaumatia loa mai luga o le fogaeleele, aua ua fetalai mai ai le Alii, ma o ai na te taofia le aao o le Alii, ao ai na te faataumatatao i le mana o le Silisili ese, aua i lana faatonuga o le a aveesea ai le lagi ma le lalolagi. Ua vave ona oo mai le aso o le a faataunuuina ai le toefuataiina o mea uma, lea na folafolaina mai e perofeta paia uma, e oo lava i le faapotopotoina faatasi o le fanauga a Isaraelu. Ona oo mai lea o le aso e taooto faatasi ai le leona ma le tamai mamoe, ma isi foi.

“Ae, uso e, aua tou te faavaivai pe a matou tau atu ia te outou taimi faigata, aua e le pine ona oo mai lea, aua o le pelu, oge, ma faamai ua latalata mai. O le a i ai le faaumatiaga tele i luga o lenei laueleele, aua tou te le manatu o se iota po o se mataitusi itiiti o folafolaga uma a perofeta paia o le a le faataunuuina, ma o loo tele pea o loo totoe e lei faataunuuina. O le Alii sa fetalai mai ua na o sina galuega itiiti e na te faia ai, ma o e amiotonu o le a faasaoina pe afai o lea, e pei o le afi [tagai Roma 9:28; 1 Nifae 22:17].”7

“O tusitusiga paia ua saunia mo le faataunuuina pe a faapea o taua tetele, oge, faamai, popolega tele, faamasinoga, ma isi, ua saunia e sasaaina atu i luga o e o loo nonofo i le lalolagi.”8

“Ua matou vaai o taimi faigata ua oo mai lava, ma o mea ua leva ona matou iloa ua faapea ona amata ona oo mai i totonu, ma pe a e vaai i le laau o le mati ua amata ona matala mai ona lau, ona e iloa lea ua lata ona oo mai le tausaga vevela [tagai Mataio 24:32–33]. O le a puupuu se galuega e faia i luga o le fogaeleele. O lea ua amataina. Ou te manatu o le a i ai faafitauli i luga o le fogaeleele uma. Aua nei faatagaina o tatou loto e faavaivai pe a oo mai nei mea i o tatou luga, aua e tatau ona oo mai, po o le a le mafai ona faataunuuina le upu.”9

“Sa ou fesili atu i le Alii e uiga i Lona afio mai; ma ao fesili ai i le Alii, sa Ia tuuina mai ai se faailoga ma faapea mai, ‘I aso o Noa sa ou faatulagaina se nuanua i le lagi o se faailoga ma se faailo i soo se tausaga e vaaia ai le nuanua o le a le afio mai le Alii; ae e tatau ona i ai se taimi o le totoina ma le seleselega i lena tausaga: ae pe a e vaaia le nuanua ua aveesea, o se faailo lena o le a i ai le oge, faamai, ma le popolega tele i atunuu uma, ma o le afio mai o le Mesia ua le o toe mamao.’ ”10

“O Iuta e tatau ona toe foi mai, o Ierusalema e tatau ona toe fausia, ma le malumalu ia toe fausia, ma o vai e tafe mai i lalo o le malumalu, ma vai o le Sami Mate o le a maloloina [tagai Esekielu 47:1–9]. O le a faaalu sina taimi mo le toe fausia o pa o le aai ma le malumalu, ma isi mea; ma o nei mea uma e tatau ona faia ao lei faaalia mai le Atalii o le Tagata. O le a i ai taua ma tala i taua, faailoga i le lagi i luga ma le fogaeleele i lalo nei, o le la o le a liua i le pogisa ma le masina i le toto, o mafuie i nofoaga eseese (JS Matthew 1:29), o peau o le sami ua siitia; ona oo mai lea o le faailoga tele o le Atalii o le Tagata i le lagi. Ae o le a le mea o le a faia e le lalolagi? O le a latou fai mai o se paneta, o se kometi ma isi. Ae o le Atalii o le Tagata o le a afio mai o se faailoga o le afio mai o le Atalii o le Tagata, lea o le a avea e pei o le oo mai o le malamalama o le taeao mai le itu i sasae [tagai Iosefa Samita—Mataio 1:26].”11

“[Ou te] faamalamalama atu e uiga i le afio mai o le Atalii o le Tagata; e faapea foi ma le manatu sese e faapea o le Au Paia o le a sosola ese mai faamasinoga uma, ae o le amioleaga o le a tigaina; aua o tino uma ua i ai ina ia tigaina, ma o e amiotonu o le a faigata ona sosola ese [tagai MFF 63:34]; ae o le toatele o le Au Paia o le a sosola, aua o e amiotonu e tatau ona ola i le faatuatua Hapakuka 2:4]; ae peitai o le toatele o e amiotonu o le a pauu atu i tulaga o faamai, ma faamai pipisi, ma isi, e mafua ona o le vaivai o le tino, ae peitai e faasaoina i le Malo o le Atua. O le mea lea o se mataupu faavae ua lå paia i le faapea mai o lea ma lea ua agasala ona ua osofaia e faamai po o le maliu, aua o tino uma e oo i ai le oti; ma o le Faaola sa fetalai mai, “Aua nei faamasino atu, ina nei faamasinoina outou.’ [tagai Mataio 7:1.]”12

O le a le afio mai le Alii seia faataunuuina mea uma e sauniuni ai mo Lona afio mai.

“O le afio mai o le Atalii o le Tagata o le a le i ai—e le mafai ona i ai seia oo ina sasaa mai le faamasinoga o loo ua taua mo lenei itula: o lea faamasinoga ua amataina. Sa faapea mai Paulo, ‘O tagata o le malamalama outou, ae le o le pouliuli, ma o lena aso o le a aveina ai oe e pei o le gaoi i le po.’ [tagai 1 Tesalonia 5:4–5.] E le o se fuafuaga a le Silisiliese le sau i luga o le fogaeleele ma faaleagaina ma faaliliuina i se pauta, ae o le a ia faaalia Lona afio mai i Ana auauna o perofeta [tagai Amosa 3:7].”13

“O Iesu Keriso e lei faaalia lava i se tagata le taimi tonu o le a Ia afio mai ai [tagai Mataio 24:36; MFF 49:7]. O atu ma faitau nei mau, ma e te le mauaina se mea o loo tau mai ai le itula patino o le a Ia afio mai ai; ma o i latou uma o loo fai mai i lea tulaga o ni faiaoga sese.”14

E uiga i se tagata sa faapea mai sa vaai i le faailoga o le Atalii o le Tagata, sa faapea mai ai le Perofeta o Iosefa Samita: “E na te lei vaai i le faailoga o le Atalii o le Tagata, e pei ona muai tauina mai e Iesu; e le i faapea lava i se tagata, pe o le a faapea foi i soo se tagata, seia maea ona faapouliuliina le la ma le masina ua lilofia i le toto; aua o le Alii e le i faaalia mai ia te au nei faailoga; ma e pei ona fai mai ai le perofeta, ma o le mea lea e tatau ona i ai—‘E le faia lava se mea e le Alii o Ieova, a e faaalia lona finagalo i ana auauna perofeta.’ (Tagai Amosa 3:7.) O le mea lea faalogo mai i le mea lenei, le lalolagi e. O le Alii o le a le sau e nofotupu i e amiotonu, i lenei lalolagi, i le 1843, ma e le faapea foi ua saunia mea uma mo le Faatoafaiava.”15

O i latou o e atamamai ma faatuatua o le a saunia pe a toe afio mai le Alii.

“Ao ou manatunatu i le televave o loo ua sau ai le aso tele ma le mamalu o le oo mai o le Atalii o le Tagata, pe a sau o Ia e faafeiloai Lana Au Paia mo Ia lava, lea latou te nonofo ai i ona luma, ma faapaleina i le mamalu ma le tino ola pea; pe a ou manatu o le a vave le lulueseina o le lagi, e gatete foi le lalolagi ma fetaavaleai; ma o le lagi o le a tatalaina e pei o se tusi taai ua tatala ina ua uma ona taataai; ma o mauga uma ma motu ua sosola, sa ou tagi i lou loto, O le a le ituaiga o tagata ua tatau ona tatou i ai i a tatou talanoaga paia ma le faaleatua! [tagai 2 Peteru 3:11.]”16

O loo oi le lalolagi i faiga piopio, faapologa, faasauaga, ma le toto masaa; ma ua afio ese mai le Atua mai Lona lafitaga, e pei ona Ia fetalai mai ai o le a Ia faia, ina ia faatigaina ai malo o le lalolagi. O Tanielu, i lana faaaliga, sa vaai i lea faalavelave i luga o le isi faalavelave; ma sa ia vaavaai i nofoalii ua tiai atu i lalo, o Le o Aso Anamua sa nofo;’ ma ua toatasi ua aumaia i ona luma ua pei o le Atalii o le Tagata; ma o atunuu uma, ituaiga, gagana, ma tagata ua auauna ma usitai ia te Ia [tagai Tanielu 7:9–14]. E mo i tatou e tatau ona amiotonu, ina ia tatou atamamai ma malamalama; aua e leai se e amioleaga e tatau ona malamalama; ae o e atamamai o le a malamalama, ma o i latou e liliu mai ai le toatele o tuaoi i le amiotonu o le a pupula e pei o fetu i le faavavau faavavau lava [tagai Tanielu 12:3].”17

“Ia tuu pea i le mauoa ma le aoaoina, le atamai ma le faaaloalogia, le vaivai ma le mativa, le e saisaitia ma le saoloto, le uliuli ma le paepae, ia faaeteete i ala latou te ola ai, ma pipii i le poto o le Atua, ma faatinoina le faamasinoga tonu ma le faamasinoina i luga o le fogaeleele i le amiotonu, ma saunia e feiloai ma le faamasino i e o ola ma e ua oti, aua ua lata mai le ituaso o Lona oo mai.”18

“Ia tatou atamamai i mea uma, ma tausia poloaiga uma a le Atua, ina ia mautinoa lo tatou faaolataga. Ia sauniuni o tatou ofutau ma saunia mo le taimi faatulagaina ma oofu i le ofutau atoatoa o le amiotonu, o le a tatou mafai ona tutu i lena aso vale [tagai Efeso 6:13].”19

Ia Tesema 1830, sa ta’uina mai e le Perofeta o Iosefa Samita lenei mea i se tusi i le Au Paia o le Ekalesia i Colesville, Niu Ioka: “Ia outou faatuatua ma faatalitali mo le taimi o lo tatou Alii, aua ua latalata lona afio mai.

“ ‘A o le taimi ma le vaitau, e le aoga ia te outou, le au uso e, ona ou tusi atu ia te outou, aua ua outou iloa lelei lava, o le aso o le Alii e pei o le gaoi i le po, e faapea ona oo mai ai; aua pe a latou fai ane, O loo filemu, ma le afaina, ona oo lea ia te i latou o le fano faafuasei, faapei o le faatiga o le fafine to a fanau mai, latou te le sosola ai lava.

“ ‘A o outou, le au uso e, tou te le o i le pouliuli. O lea, aua nei o tatou momoe ai faapei o isi, a ia tatou mataala, ma ia faautauta. Aua o e momoe, e momoe i latou i le po; o e inu ina ia ona, e ona i latou i le po.

“ ‘A o i tatou nei o e o le ao, ia faautauta i tatou, ia tatou oofu i le ufifatafata o le faatuatua ma le alofa, ma le puloutau o le faamoemoe i le ola. Aua e lei tofia i tatou e le Atua i le toasa, a ia maua le ola ona o lo tatou Alii o Iesu Keriso.’ [1 Tesalonia 5:1–4, 6–9.]

“O le mea lea, ia faamafanafana e le tasi i le isi, e pei ona outou faia foi, aua ua oo mai taimi faigata. … O le filemu ua aveesea mai le lalolagi i ni vaega, ae ua le o toe umi ona aveesea atoatoa lea, ioe, o le faaumatiaga ua i o tatou faitotoa, ma o le a le toe umi ae i totonu o fale o e amioleaga, ma i latou e le iloa le Atua.

“Ioe, ia siitia o outou ao ma fiafia, aua o lo outou faaolataga ua latalata mai. O i tatou o tagata sili ona faasilisiliina ua i ai talu le faavaeina o le lalolagi, pe afai tatou te tumau i le faatuatua i le tausiaina o poloaiga a lo tatou Atua. Ioe, e pei o Enoka, o le toafitu lea talu mai Atamu, sa vaai i o tatou aso ma fiafia [tagai Mose 7: 65–67], ma o perofeta mai lena aso ua folafola mai le Afio Mai Faalua o lo tatou Alii ma le Faaola, o Iesu Keriso, ma fiafia i le aso malolo o le Au Paia; ioe, ma le Aposetolo o lo tatou Faaola o loo latou fiafia foi i lona afio mai i le ao ma au o le lagi, ina ia faatasi ma tagata i luga o le fogaeleele mo le afe tausaga [tagai Faaaliga 1:7]. O le mea lea ua i ai le mafuaaga tatou te fiafia ai.

“Faauta o folafolaga a le Tusi a Mamona o loo faataunuuina vave i le vave e aumai e le taimi. O le Agaga o le Atua soifua ua i ou luga; o le mea lea, o ai e fai mai e le tatau ona ou perofeta atu. O le taimi ua lata ona oo mai tatou te sosola ai po o fea lava e finagalo ai le Alii, mo le saogalemu. Aua le fefefe ia i latou ua faasalaina outou i lana upu [tagai Isaia 29:20–21], ae ia faatuatua i le molimauina i lenei tupulaga faapiopio ma le finauvale o le aso o le afio mai o lo tatou Alii ma le Faaola ua oo mai. Ioe, ina teuteu ia e outou le ala o le Alii [tagai Mataio 3:3].

“O ai o le a faaitiitiina ona o le tausuai, aua e oo mai lava mea e tausuai ai, ae talofa ia i latou ua oo mai ai, aua o le a pau i ai i luga le maa o le a nutipalaina [tagai Mataio 18:7; 21:43–44]. Aua o le atoatoaga o Nuuese o le a oo mai, ae o puapuaga o le a i ai ia i latou pe afai latou te le salamo ma papatisoina i le suafa o lo tatou Alii ma le Faaola, o Iesu Keriso, mo le faamagaloina o a latou agasala, ma o mai ai i le faitotoa sao ma faitaulia faatasi ai ma le aiga o Isaraelu. Aua o le Atua e le ulagia pea, ma o le a le tuuina atu foi lona toasa i luga o i latou o e upuleaga i lona suafa paia, aua o le pelu, oge, ma le faaumatiaina o le a vave ona oo atu ia i latou i o latou olaga agasala, aua o le Atua o le a ia toe taui atu, ma sasaa atu lona toasa, ma faasaoina e filifilia [tagai Faaaliga 16:1].

“Ma o i latou uma o le a usitai i ana poloaiga o i latou ua filifilia e ia, ma o le a ia faapotopotoina i latou i se taimi vave mai matamatagi e fa o le lagi, mai le tasi kuata o le fogaeleele i le isi itu [tagai Mataio 24:31], i soo se nofoaga e pule ai o ia; o le mea lea, i lo outou onosai ua maua ai e outou o outou agaga [tagai Luka 21:19].20

O le Meleniuma o le a avea ma taimi o le filemu pe a nofo tupu le Faaola i le lalolagi.

Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:10 “Matou te talitonu. … o le a nofo tupu lava Keriso i le lalolagi; ma o le a faafouina le lalolagi ma maua lona mamalu faa-Parataiso.”21

“O le faatulagaga a le Atua. … sa i ai. …ina ia faatumauina le filemu ma le agaga lelei i tagata, ina ia faalauiloaina mataupu faavae o mea moni faavavau; ina ia aumai ai le tulaga o loo i ai mea lea e faatasia ai le tagata i ona uso a tagata; ma faia ai e le lalolagi ona ‘latou tui ai lea ia latou pelu e fai ma uamea o le suotosina, o latou tao foi e fai ma polo e teu ai vine’ [Isaia 2:4], ma faia malo o le lalolagi ia nonofo i le filemu, ma aumaia le mamalu faameleniuma, pe a ‘fua mai foi le laueleele lona fua, faaauauina lona mamalu [faaparataiso], ma avea o se faatoaga a le Alii.’. …

“Sa avea pea ma faatulagaga a Ieova, mai le amataga o le lalolagi, ma o lona faamoemoega lea, ia faavasega mataupu o le lalolagi i Lana lava taimi, ia tulai o le taitai o le atulaulau, ma ave le taitaiga o malo i Ona lava aao. Pe a maea ona faia lea mea, ona tuuina mai lea o le faamasinoga i le amiotonu; o le le mautonu ma le feeseeseai o le a faaleagaina, ma o ‘malo latou te le toe aoao foi i taua.’ [tagai Isaia 2:4] …

“ … O Mose sa mauaina le upu a le Alii mai le Atua lava Ia; sa avea o ia ma fofoga o le Atua ia Arona, ma o Arona sa aoaoina tagata, i mataupu faalelalolagi ma le faaleagaga; sa tasi lava i laua, sa leai se eseesega; o le a faapena pe a faataunuuina le faamoemoega o le Atua: pe a ‘fai foi le Alii ma Tupu i le lalolagi uma,’ ma o ‘Ierusalema Lona nofoalii.’ O le ‘tulafono e alu atu mai Siona, o le afioga foi a le Alii mai Ierusalema.’ [tagai Sakaria 14:9; Ieremia 3:17; Mika 4:2.]

“ … ‘O ia ua i ai le tonu, o le a mauaina le malo, ma nofo tupu seia Ona tuuina mea uma i lalo o Ona vae’ [tagai Esekielu 21:27; 1 Korinito 15:27]; o le agasala o le a le i ai i luga o le fogaeleele, o Satani o le a saisaitia, ma galuega a le pouliuli o le a faaleagaina, o le amiotonu ma le faamasinoga o le a avea ma mea faatulagaina, ma ‘o le e matau i le Alii o le a faaeaina toatasi i lena aso.’ [Tagai Isaia 2:11; 28;17.]”22

“E le moni o Iesu o le a avea ma se tasi e mau faatasi ma le Au Paia i luga o le fogaeleele mo le afe tausaga, ae o le a nofo tupu i le Au Paia ma afio mai i lalo ma faatonu, e pei ona Ia faia i le au uso e toa limaselau [tagai 1 Korinito 15:6], ma i latou o le uluai toe tutu o le a nofo tupu foi faatasi ma Ia i le Au Paia.”23

A maea le Meleniuma, o le a liua le lalolagi i se tulaga selesitila faapaiaina.

“Ao faia le taumafataga o le afiafi, sa ou fai atu i lou aiga ma uo sa i ai, pe a faapaiaina le lalolagi ma avea o se sami tioata, o le a avea o se tasi o urima ma tumema maoae, ma o le Au Paia o le a latou vaai i ai i totonu e pei ona vaaia i latou.”24

“O lenei lalolagi o le a toe faafoi i tua i le silafaga a le Atua ma faapaleina i le mamalu selesitila.”25

“Pe a mavae se vaitaimi laitiiti [o le tetee mulimuli a Satani] ua faamutaina ma o le lalolagi ua i ai i lona suiga mulimuli ma ua faamamaluina, ona avea lea o i latou uma o e agamalu e fai mo latou tofi le nuu, o loo nonofo ai e amiotonu.”26

Sa aoao mai lenei mea e le Perofeta i le aso 2 o Aperila, 1834, mulimuli ane ua tusi faamauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 130:9: “O lenei lalolagi, i lona tulaga faapaiaina ma faaolaina, o le a faia e pei o le maa tioata ma avea o se Urima ma se Tumema ma ia i latou o e nonofo ai, o le mea lea o mea iina e uiga i se malo faatauvaa, po o malo uma o se tulaga maualalo ifo i lo lenei, o le a faaalia ia te i latou o e nonofo ai; ma o lenei lalolagi o le a avea mo Keriso.”27

Fautuaga mo Suesuega ma le Aoaoina Atu

Mafaufau i manatu nei a o e suesueina le mataupu po o lou sauniuni foi e aoao atu. Mo fesoasoaniga faaopoopo, tagai itulau vii–xii.

  • Faitau parakalafa atoa muamua e lua i le itulau 266, ma matau sauniuniga a le faitaulaga sili mo le mauaina o le faaaliga lea ua avea nei ma vaega 88 o le Mataupu Faavae ma Feagaiga. Mafaufau i ai pe faapefea ona avea lenei mea e faatatau ia te oe i au taumafaiga e malamalama i le folafolaga o le Afio Mai Faalua.

  • Faitau le folafolaga a le Perofeta o Iosefa Samita i taimi faigata ao lei afio mai le Alii (itulau 267–68). E faapefea ona tatou tumau i le filemu e oo lava i taimi o ia tofotofoga? Aisea e te manatu ai e manaomia lo tatou iloa ma malamalama i faailoga o le Afio Mai Faalua? O a ni faailoga o le Afio Mai Faalua ua taunuu pe o loo faataunuuina?

  • Faitau le parakalafa atoa lona lua i le itulau 267 ma le parakalafa tolu i le itulau 271. O le a le mea o loo fautuaina mai i le fuaitau “e pei o le gaoi i le po” e uiga i le afio mai o le Alii? Aisea e te manatu ai o le aso o le Alii o le a le afaina tamaiti o le malamalama e pei o se gaoi i le po?

  • E faapefea ona tatou sauniuni mo le Afio Mai Faalua o le Faaola? (Mo ni faataitaiga, tagai i itulau 270–72.) Mafaufau pe o a ni ou lagona i le vaai atu i le Faaola pe afai ua e saunia mo Lona afio mai. Ao tatou sauni mo le Afio Mai Faalua, e faapefea ona tatou aveese lagona o le fefe po o le popole?

  • Toe iloilo le folafolaga a Iosefa Samita e uiga i le Meleniuma (itulau 274–75). O a ni ou manatu ma lagona ao e tomanatu i lena vaitau o taimi?

Mau E Faatatau I Ai: Mika 4:1–7; MFF 29:9–25; 45:36–71; 88:95–98, 110–15; Iosefa Samita—Mataio 1:21–55

Faamatalaga

  1. History of the Church, 1:301; mai le “History of the Church” (manuscript), book A-1, i. 244, Church Archives, O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, Aai o Sate Leki, Iuta.

  2. Mataupu Faavae ma Feagaiga 130:13; faatonuga na tuuina mai e Iosefa Samita ia Ape. 2, 1843, i Ramus, Ilinoi.

  3. Minute o le Fono a le Au Fautua Maualuga i Katelani Tes. 1832–Nov. 1837, faamaumauga mo Tes. 27, 1832, i. 3–4, lipotia mai e Frederick G. Williams, Church Archives.

  4. History of the Church, 3:331; mai le “Extract, from the Private Journal of Joseph Smith Jr.,” Times and Seasons, Nov. 1839, i. 9.

  5. History of the Church, 3:390; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita pe tusa o Iulai 1839 i Commerce, Ilinoi; lipotia mai e Uiliata Risati.

  6. History of the Church, 3:291; ua faaonaponei faailoga, mai se tusi mai ia Iosefa Samita ma isi ia Edward Partridge ma le Ekalesia, Mat. 20, 1839, Falepuipui o Liperate, Liperate, Misuri.

  7. Tusi mai ia Iosefa Samita ma John Whitmer i le Au Paia i Colesville, Niu Ioka, Aok. 20, 1830, Heremoni, Penisilevania; i le Newel Knight, Autobiography and Journal, pe tusa o le 1846–47, i. 133–36, Church Archives.

  8. History of the Church, 6:364; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Me 12, 1844, i Navu, Ilinoi; lipotia mai e Thomas Bullock.

  9. History of the Church, 3:286; mai se tusi mai ia Iosefa Samita ia Presendia Huntington Buell, Mat. 15, 1839, Falepuipui o Liperate, Liperate, Misuri; o le igoa faaiu o Sister Buell’s o loo sese ona sipelaina “Bull” in History of the Church.

  10. History of the Church, 6:254; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Mat. 10, 1844, i Navu, Ilinoi; lipotia mai e Uilifoti Uitilafi; tagai foi i le faaopoopoga, itulau 562), vaega 3.

  11. History of the Church, 5:337; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Ape. 6, 1843, i Navu, Ilinoi; lipotia mai e Uiliata Risati.

  12. History of the Church, 4:11; ua faaonaponei faailoga; mai faatonuga sa tuuina atu e Iosefa Samita ia Set. 29, 1839, i Commerce, Ilinoi; lipotia mai e James Mulholland.

  13. History of the Church, 5:336–37; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Ape. 6, 1843, i Navu, Ilinoi; lipotia mai e Uiliata Risati.

  14. History of the Church, 6:254; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Mat. 10, 1844, i Navu, Ilinoi; lipotia mai e Uilifoti Uitilafi.

  15. History of the Church, 5:291; mai se tusi mai ia Iosefa Samita i le faatonu o le Times and Seasons, Fep. 28, 1843, Navu, Ilinoi, lomia i le Times and Seasons, Mat. 1, 1843, i. 113.

  16. History of the Church, 1:442; mai se tusi a Iosefa Samita ia Moses Nickerson, Nov. 19, 1833, Kirtland, Ohio.

  17. History of the Church, 5:65; mai le “The Government of God,” se faamatalaga lomia i le Times and Seasons, Iulai 15, 1842, i. 857; o Iosefa Samita o le faatonu o le lomiga.

  18. History of the Church, 6:93; mai se apili a Iosefa Samita i le setete o Veremona, Nov. 29, 1843, Navu, Ilinoi, lomiga o le General Joseph Smith’s Appeal to the Green Mountain Boys (1843), i. 7.

  19. Tusi mai ia Iosefa Samita ma isi ia Hezekiah Peck, Aok. 31, 1835, Kirtland, Ohio; i le “The Book of John Whitmer,” i. 80, Faamaumauga a le Faapotopotoga a Keriso, Independence, Misuri; kopi o le “The Book of John Whitmer” i Church Archives.

  20. Tusi mai ia Iosefa Samita ma Ioane Uitimera i le Au Paia i Colesville, Niu Ioka, Tes. 2, 1830, Faiete, Niu Ioka; i le Newel Knight, Autobiography and Journal, ca. 1846–47, i. 198–206, Church Archives.

  21. Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:10.

  22. History of the Church, 5:61, 63–65; ua faaonaponei faailoga; mai le “The Government of God,” o se faamatalaga sa lomia i le Times and Seasons, Iulai 15, 1842, i. 855–57; o Iosefa Samita o le faatonu o le lomiga.

  23. Sii mai e William I. McIntire, lipotia mai o le lauga sa tuuina atu e Iosefa Samita i le amataga o le 1841 i Navu, Ilinoi; William Patterson McIntire, Notebook 1840–45, Church Archives.

  24. History of the Church, 5:279; mai le tusi faamaumau a Iosefa Samita, Fep. 18, 1843, Navu, Ilinoi.

  25. Sii mai e William Clayton, lipotia mai o le lauga e lei maua le aso sa tuuina atu ai e Iosefa Samita i Navu, Ilinoi; in L. John Nuttall, “Extracts from William Clayton’s Private Book,” i. 8, Journals of L. John Nuttall, 1857–1904, L. Tom Perry Special Collections, Brigham Young University, Provo, Utah; kopi i Church Archives.

  26. Sii mai e William I. McIntire, lipotia mai o le lauga sa tuuina atu e Iosefa Samita i le amataga o le 1841 i Navu, Ilinoi; William Patterson McIntire, Notebook 1840–45, Church Archives.

  27. Mataupu Faavae ma Feagaiga 130: 9; faatonuga na tuuina mai e Iosefa Samita ia Ape. 2, 1843, i Ramus, Ilinoi.

Ata
Newel K. Whitney store

O se potu i le falealuga o le faleoloa na toefaatuina o Newel K. Whitney. Sa nonofo ai Iosefa ma Ema Samita i lenei faleoloa mo le silia i se tausaga, ma sa maua ai iinei e le Perofeta ni faaaliga se tele, e aofia ai faaaliga e uiga i le afio mai o le Alii.

Ata
lamb and lion

“Ua vave ona oo mai le aso o le a faataunuuina ai le toefuataiina mai o mea uma. … Ona oo mai ai lea o le aso e taooto faatasi ai le leona ma le tamai mamoe”