Aoaoga a Peresitene
Mataupu 15: Faatuina Tuutuuga Fuafuaina o Siona


Mataupu 15

Faatuina Tuutuuga Fuafuaina o Siona

“O le atiina ae i luga o Siona o se mafuaaga ua fiafia i ai le nuu o le Atua i tupulaga uma; o se autu ua uiga ese le fiafia i ai o perofeta, ositaulaga ma tupu.”

Mai le Soifuaga o Iosefa Samita

I le amataga o Iuni 1831, i ni nai vaiaso talu ona maea le faapotopotoina mai Niu Ioka i Ohio, sa faatasitasi ai le Au Paia i Katelani mo se konafesi a le Ekalesia. I le aso 7 o Iuni, le aso faatoa uma ai le konafesi, sa mauaina ai e Iosefa Samita se faaaliga na liliu ai mafaufau o tagata o le Ekalesia agai atu i Siona: “O le konafesi a sau … o le a faia i Misuri, i luga o le laueleele o le a ou faapaiaina i lo’u nuu” MFF 52:2).

Sa matua fiafia le Au Paia i le faatuina o Siona—o se aai paia, o se nofoaga sulufai filemu mo e amiotonu ua sosola ese mai le amioleaga o le lalolagi. Ina ia saunia le Au Paia, sa lapataia faafia e le Alii le Au Paia ina ia “tausisi e aumaia ma faatuina tuutuuga fuafuaina o Siona” (MFF 6:6; 11:6; 12:6; tagai foi 14:6). O lea, o taitai o le Ekalesia o le a o atu vave loa e fuafua le nofoaga e faatu ai Siona. O Iosefa Samita, Sidney Rigdon, ma isi sa faapea ona amata le malaga mo le 900 maila i Jackson County, Misuri, i le aso 19 o Iuni, sa faimalaga atu i luga o vai, o taavale solofanua, ma le tele o maila sa savalia. O le malaga sa faigata ma tigaina, ae sa lagonaina e le Perofeta le puipuiga a le Alii: “E ui i le feagai ai ma amioga piopio ma le inosia o ia taimi, ma le agaga leaga ua faaali mai ia i matou ona o lo matou talitonuga i le Tusi a Mamona, i le tele o nofoaga ma tagata eseese, ae sa faaauau pea e le Alii Lana tausiga ma le alofa ia i matou i lea aso i lea aso, ma sa avea ma tulafono ia i matou po o fea lava o le a i ai se avanoa, e faitau ai se mataupu i le Tusi Paia, ma tatalo, ia avea ia taimi o tapuaiga e aumai ai ia i matou le faamafanafanaga.”1

I le taulotoaiga o Iulai, sa taunuu ai le Perofeta i le itu i sisifo o Misuri, o se eria matagofie i le lauusiusi o laufanua, ma le mafiafia i fugalaau. O iina, i le tali mai i lana olega ina ia iloa le vaega tonu mo Siona, sa faaalia mai ai e le Alii “o le aai ua taua nei o Independence o le laumua lea; o le tulaga mo le malumalu o loo i le itu i sisifo, o se vaega eleele e le mamao atu mai le fale faamasino” (MFF 57:3) ma o lena vaega fanua e tatau ona faatauina. I le aso 2 o Aokuso, sa feiloai ai Iosefa Samita ma isi e amata le fausiaina o Siona. Sa tusia e le Perofeta: “Sa ou fesoasoani i le paranesi a le Ekalesia o Colesville ina ia faataatia le ogalaau muamua, mo se fale, o se faavae o Siona i totonu o le taulaga o Kaw, e sefululua maila i sisifo o Independence. O lenei ogalaau sa siiina ma faatulagaina e ni alii se toasefululua, e faamanatu ai ituaiga e sefululua o Isaraelu. I lea lava foi taimi, e ala i talosaga, sa faamanuiaina ai ma faapaiaina le eleele o Siona e Elder Sidney Rigdon mo le faapotopotoina o le Au Paia. O se vaitaimi o le fiafia ia i latou sa auai, ma gafatia le vaai atu i sina vaega o le lumanai, o le a faaalia mai i se taimi i le olioli o e faatuatua.”2 I le aso na sosoo ai, sa faapaiaina ai e le Perofeta le vaega o le fanua mo le malumalu.

O le Au Paia mai Colesville, Niu Ioka, o nisi o uluai tagata o le Ekalesia sa nofoia Misuri. Sa o latou faia se malaga faigata tele mai Niu Ioka agai i Katelani, Ohio, ma sa nonofo i Ohio mo na o sina taimi puupuu ao lei faatonuina e malaga atu i Misuri. O Polly Knight, o se tasi o le paranesi a Colesville, sa malaga atu i le laueleele o Siona, ma maliu ai i le vaiaso mulimuli ane. E ui lava ina sa fai ifo lona soifua maloloina, ae sa ia naunautai e soifua pea seia taunuu i Siona. Sa tusia e lona alo tama: “Sa moe filemu o ia i le maliu ma le fiafia i le feagaiga fou e faavavau o le talalelei ma viia le Atua ua ia ola ma vaai i le eleele o Siona. … Sa auai Uso Iosefa Samita i le sauniga o le maliu o lo’u tina ma sa lauga mai ia i matou i se tulaga mamana ma le mafanafana.”3 E ui sa toe foi atu Iosefa Samita i Katelani ma faaauau ona ia taitaiina mai ai le Ekalesia seia oo i le 1838, sa toatele lava le Au Paia sa faaauau pea ona malaga atu i Misuri.

O le Au Paia sa galulue punouai e atiina ae Siona, ae i le tau faaiuga o le 1833, sa tutulieseina i latou mai o latou aiga i Jackson County e ni sauaga matautia, ma tuua ai a latou miti i le faatuina o Siona ma le atiina ae o se malumalu iina. E ala i le Perofeta o Iosefa Samita, sa faaalia mai ai e le Alii o le tulaga mo le togiolaina o Siona i lena eleele e lei faataunuuina ma o le faatuina o Siona e tatau ona “faatali mo ni nai aso” (MFF 105:9).

Aoaoga a Iosefa Samita

Sa faaigoa e le Alii Jackson County, Misuri, o le laueleele o Siona—o se nofoaga mo le Au Paia i le taimi o Iosefa Samita e faapotopoto ai ma o le nofoaga e oo lava ina faatuina ai le aai paia o Siona.

“Sa ou mauaina i se faaaliga mai le lagi, se poloaiga ia Iuni [1831], ina ia ou malaga atu i tuaoi o le itu i sisifo o le Setete o Misuri, ma faapea ona faasino le vaega tonu lea o le a avea ma nofoaga tutotonu mo le amataina o le faapotopotoina faatasi o i latou o e ua ola ai i le atoatoaga o le Talalelei e faavavau. Ma o lea sa ou faataunuuina le malaga, faatasi ai ma nisi faapitoa o la matou usoga, ma i le maea ai o se malaga umi ma le faigata, i le tigaina ona o le utituti o mea e manaomia mo le tausiga o le soifua, sa taunuu ai i Jackson County, Misuri, ma i le maea ai ona iloilo le laufanua, ma saili atu ma le naunautai i le aao o le Atua, sa Ia faaali mai ai o Ia ia te i matou, ma faasino mai ia te au ma isi, le vaega tonu ua Ia fuafuaina e amata ai le galuega o le faapotopotoina, ma le atiina ae o le ‘aai paia’ o le a ta’ua o Siona—o Siona, aua o le nofoaga o le amiotonu, ma o i latou uma e fausia ai o latou aiga iina ina ia tapuai atu ai i le Atua soifua, ma talitonu uma i le mataupu faavae e tasi, o mataupu faavae lava a lo tatou Alii ma le Faaola o Iesu Keriso. ‘O le leo o ou tagatavaai, ua latou leo tetele, ua latou alalaga faatasi, aua latou te iloa e faafesagai lava, pe a faafoisia Siona’ [Isaia 52:8].”4

I tausaga amata mai le 1830, sa taumafai ai le Au Paia e faataatia le faavae o Siona i Jackson County, Misuri, e pei ona faatonuina mai e le Alii, ae sa latou le mafai ona faia ona sa latou lei saunia faaleagaga. O le Perofeta o Iosefa Samita sa faapea mai e uiga i le taimi o le a faatuina ai Siona: “E le mafai ona ou aoaoina mai se isi lava fesootaiga mai le Agaga ia te au, ua le faaaogaina e Siona lona avanoa mo le mauaina o se palealii faaselesitila, e ui lava o le Alii ua mafua ai ona aafiaga, sei vagana o ni tagata taitoatasi, ua savavali ma le le usiusitai, ma o ese mai le feagaiga fou; ma o i latou ia o le a faailoa mai ia latou galuega i le taimi e tatau ai. Sa ou iloaina lava o le a feagai Siona ma ni puapuaga, mai i mea e mafai ona ou aoaoina mai tulafono ua uma ona tuuina mai. Ae ou te toe faamanatu atu ia te outou i nisi o vaega patino i se tasi o ia tulafono o loo faapea mai, e oo mai faamanuiaga pe a mavae atu puapuaga e tele [tagai MFF 58:4]. E ala mai i lenei mea ma isi, ma le isi foi sa mauaina talu ai nei, ou te iloa ai o Siona, i le aso tatau a le Alii, o le a toe faaolaina; ae e fia ni aso o le a feagai ai Siona ma lona faamamaina, tiga, ma aafiaga, ae o le Alii ua ia pupuniina mai i ou mata; ma pe a ou fesili e uiga i lenei mataupu, sa faapea mai le leo o le Alii: Ia filemu, ma iloa o au o le Atua! O i latou uma ua tigaina ona o lou igoa o le a nofotupu faatasi ma au, ma o le na te faamaumau lona ola ona o au o le a ia toe mauaina. … Ia faamanuia atu e le Atua e tusa lava po o a [o] tatou aafiaga e tele ma puapuaga, e le mafaia e se mea ona faateaeseina i tatou [mai] i le alofa o Keriso [tagai Roma 8:35–39].”5

Tatou te fausiaina le mafuaaga o Siona i le avea ai ma ni tagata ua mama i le loto ma galulue ma le filiga ma le loto ma le manatu e tasi.

“O le fausiaina o Siona o se mafuaaga ua fiafia i ai tagata o le Atua i tupulaga uma; o se mataupu ua uiga ese le fiafia i ai o perofeta, ositaulaga ma tupu; ua latou tulimatai atu ma le naunautaiga fiafia i aso o loo tatou ola ai; ma le musuia i le fiafia ma le naunautaiga faalelagi ua latou pepese ai ma tusia ai ma valoia ai lo tatou taimi lenei, ae ua latou maliliu e aunoa ma le vaai i mea ua tutupu i o tatou aso; o i tatou o tagata filifilia e le Atua ina ia aumaia le mamalu i Aso e Gata ai; ua tuuina mo i tatou ia iloa, ma galulue ai ma fesoasoani ina ia alualu i luma le mamalu i Aso e Gata ai.”6

“O soo se mea lava e faatasi ai le Au Paia o Siona, lea o le a atiina ae e alii amiotonu uma taitasi o se nofoaga o le saogalemu mo a latou fanau.”7

“O le a i ai i vaega eseese o Siteki [o Siona] mo le faapotopotoina o le Au Paia. … O iina o le a faamanuiaina ai a outou fanau, ma outou faatasi ai ma uo o le a faamanuiaina ai outou. O le upega o le Talalelei e maua ai ituaiga eseese.

“… E tatau ona tatou avea le atiina ae o Siona ma o tatou faamoemoega sili. … O le a vave ona oo mai le taimi, o le a le toe maua ai e tagata le filemu sei vagana i Siona ma ona siteki.”8

“I le tulaga i le atiina ae o Siona, e tatau ona faia e ala i fautuaga a Ieova, e ala i faaaliga a le lagi.”9

“Afai o le a le faamamaina e Siona o ia lava, ina ia talia ai i mea uma, i Lana silafaga, o le a Ia saili atu i se isi nuu; ona o Lana galuega e alu pea seia faapotopotoina Isaraelu, ma o i latou o le a le faalogo i Lona siufofoga, e tatau ona lagonaina Lona toasa. Ou te fai atu ia te outou, ia saili e faamamaina outou lava, ma i latou uma o loo i ai i Siona, ao lei oo le toasa o le Alii ma tupu ai le matau. Ia salamo, ia salamo, o le siufofoga lea o le Atua ia Siona; ma e ui ina foliga ese, ae e moni lava, o tagata o le a faatauanau i le faafia amiotonu seia oo ina faailoa uma a latou agasala, ma o o latou uiga ua matua leaga ua le mafai ona togiolaina, ma o mea o loo teuina i o latou loto ua faaalia i le vaai a tagata. Ou te fai atu ia te outou (o le mea ou te fai atu ai ia te oe ua ou fai atu ai ia te outou uma,) ia faalogo i le leo o le lapataiga mai le Atua, a leai o le a pau Siona, ma o le Alii ua tauto i lona ita o e o i Siona o le a le ulufale atu i Lona malologa.”10

“Afai o le a faatagaina pea amioletonu i le Ekalesia, o le a le mafai ona faapaiaina, ma le mafai foi ona togiolaina Siona.”11

“Ia taitoatasi le tagata ma galue ia saunia o ia lava mo le tovine, i le faaaluina o sina taimi itiiti e faamafanafana ai i e ua faanoanoa; faamaopoopoina le loto ua mafatia; ia toe aumaia le ua tuumuli i lona loto, toe faafoi mai le ua se, toe valaaulia i le malo i latou o e sa aveeseina, e ala i le faamalosiau ia i latou ia latou taumafai ao i ai ni aso, ma galueaiina le amiotonu, ma, i le loto e tasi ma le manatu e tasi, e saunia ai e fesoasoani e togiolaina Siona, lena aai lelei o le folafolaga, e faamanuiaina ai le ua naunau ma le usiusitai. …

“[Matou] te tatalo i le Tama oi Le Lagi ina ia outou maua le agaga tatalo, lotomaulalo tele, ma ia matuai agaalofa; galue ma le naunautai, i le faaleagaga ma le faaletino mo le togiolaina o Siona, ina ia toe foi atu e ua loto mama faatasi ma le pese o le olioli faavavau e atiina ae mea le aina, ma faafeiloai le Alii pe a afio mai o Ia i lona mamalu [tagai MFF 101:18].”12

O Siona, o le Ierusalema Fou, o le a faatuina i luga o le konetineta o Amerika.

Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:10: “Matou te talitonu i le matua faapotopotoina o Isaraelu ma le toe foi mai o Ituaiga e Sefulu; ma o le a faatuina Siona i lenei konetineta (o Amerika).”13

“O le aai o Siona o loo taua e Tavita, i le Salamo e selau ma le lua, o le a faatuina i luga o eleele o Amerika, ‘E foi mai e ua togiolaina e Ieova, latou te o mai foi i Siona ma le alaga ma le olioli e faavavau i luga i o latou ulu’ [Isaia 35:10]; ma o le a aveeseina i latou mai le faateleina o le sasa e lofia ai o le a oo atu i le laueleele. Ae o Iuta o le a maua le faaolataga i Ierusalema. [Tagai Ioelu 2:32; Isaia 26:20–21; Ieremia 31:12; Salamo 1:5; Esekielu 34:11–13.] O nei molimau o le a tuuina atu e le Leoleo Mamoe Lelei mo Ana lava mamoe, ma taitaiina ese atu i latou mai malo uma ua faataapeapeina ai i latou i le aso puaoa ma le pouliuli, agai i Siona, ma Ierusalema.”14

“O le a ou amata i le faailoaina atu mai le folafolaga a Enoka, sa ia talanoa ai i aso mulimuli: ‘O le a ou auina atu foi mai le lagi le amiotonu; ae o le a ou auina atu le upumoni mai le lalolagi, e molimau i le Toatasi na ou Fanaua; i lona toe tu mai le oti [o lenei toe tutu ou te talitonu o le faatasia o le tino]; ioe, faapea foi ma le toe tutu mai o tagata uma; ma o le a ou faia ia oo atu i le lalolagi atoa faapei o se lolo le amiotonu ma le upumoni, e faapotopoto mai ai e ua ou filifilia mai i itu e fa o le lalolagi, i se nofoaga o le a ou saunia, o se Aai Paia lea, ina ia fusia e lou nuu o latou sulugatiti, ma tulimatai atu mo le aso ou te alu atu ai; aua o iina o le a i ai lou fale fetafai, ma o le a taua o Siona, o se Ierusalema Fou’ [Mose 7:62].

“O lenei ua ou malamalama i lenei upusii, o le … amiotonu ma le upumoni o le a ufitia ai le lalolagi e pei o se lolo. O lea, ou te fesili ai, e faapefea ona avea le amiotonu ma le upumoni e ufitia ai le lalolagi e pei o se lolo? O le a ou tali atu i ai. O tagata ma agelu o le a galulue faatasi i le aumaia o le faataunuuina o lenei galuega taua, ma o le a saunia Siona, o le Ierusalema fou lava, mo e filifilia o le a faapotopoto mai i itu e fa o le lalolagi, ma o le a faatuina se aai paia, aua o le fale fetafai o le Alii o le a i ai faatasi ma i latou. …

“… ‘Faauta foi, ou te faatumauina lenei nuu i lenei laueleele, e oo i le faataunuuina o le feagaiga na ou faia ma lo outou tama o Iakopo, e fai ai foi ma Ierusalema Fou.’ [3 Nifae 20:22.] O lea ua tatou aoao mai i le Tusi a Mamona le konetineta tutusa ma le vaega tonu o le fanua o le a tu ai le Ierusalema Fou, ma e tatau ona faatasia e tusa ai ma le faaaliga a Ioane ao i ai i le motu o Patamo.

“O le a toatele nisi o le a faapea mai, o lenei Ierusalema Fou o loo taua mai, o le Ierusalema lea sa fausia e Iutaia i le itu i sasae o le konetineta. Ae o le a outou iloa mai le Faaaliga 21:2, sa i ai se Ierusalema Fou sa aumai e le Atua mai le lagi, i le matagofie e pei o se tamaitai faaipoipo mo lana tane, ma i le maea ai o lenei, na aveese atu le Tali Faaaliga e le Agaga, i se mauga maoae ma le maualuga, ma vaaia ai le aai paia sili ua alu ifo mai le lagi mai le Atua. O lea e lua aai o loo taua mai iinei. Talu ai e le mafai ona tusia uma mea i lenei autu i se tusi, o lea ou te faapea atu ai ma le manino, o loo i ai se Ierusalema Fou o le a faatuina i luga o lenei konetineta, ma faapea foi ona toe faatuina Ierusalema i le konetineta i sasae [tagai Eteru 13:1–12]. ‘Faauta na iloa e Eteru ona po o Keriso, na ia tautala atu foi e uiga i le aiga o Isaraelu ma le Ierusalema e sau ai Liae; pe a uma ona faaumatia, e toe atiina ae e fai ma aai paia mo le Atua, o lea e le mafai ai ona fai ma Ierusalema Fou, aua sa i ai anamua.’ [Eteru 13:4–5.]”15

“O Perofeta sa faapea mai e uiga ia Siona i aso mulimuli; le oo mai o le mamalu o Lepanona i ona luga; o le perosi, ma le titara, ma le tasura e faatasi, e faamatagofie ai le mea e i ai Lo’u malumalu, ou te faalaleleia foi le mea e tu ai o’u vae [tagai Isaia 60:13]. E aumaia le auro e sui ai le apa memea; mo le uamea, o le a Ia aumaia le ario, e mo laau, o le apa memea, ma o maa, o uamea [tagai Isaia 60:17]; ma o le mea o le a fai ai faigaai o mea lelei o le a aveina atu i e amiotonu [tagai Isaia 25:6]; o lea, pe a aumai le matagofie o le Alii mo se iloiloga mo le lelei o Ona tagata, o fuafuaga a tagata ma mea faaviivii o le lalolagi o le a mou atu, ma o le a tatou alalaga, ‘O loo pupula mai le Atua mai Siona, o le mea e silisili ese ona matagofie,’ [Salamo 50:2.]”16

Fautuaga mo Suesuega ma le Aoaoina Atu

Mafaufau i manatu nei a o e suesueina le mataupu po o lou sauniuni foi e aoao atu. Mo fesoasoaniga faaopoopo, tagai itulau vii–xii.

  • I lenei mataupu, ia matau le faaaogaina e le Perofeta o Iosefa Samita o le upu Siona e faailoa ai nofoaga patino ma tagata o le Alii. E faapefea ona avea le faaaogaina o lenei upu e fesoasoani ia te oe ia e malamalama ai po o le a le uiga o le atiina ae o Siona? (Ao e mafaufau i ai po o le talanoaina o lenei fesili, manatu e faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 97:21.)

  • I le parakalafa o loo amata i le faaiuga o le itulau 196, o loo taua ai e Iosefa Samita lona naunautaiga e fia iloa po o afea e faatu ai le aai o Siona i Jackson County, Misuri. O le a se mea tatou te aoaoina mai le tali a le Alii i tatalo a Iosefa Samita?

  • Faitau le parakalafa atoa lona lua i le itulau 197, ma faailoa nisi o nofoaga e faapotopoto ai le Au Paia. E faapefea ona tatou atiina ae Siona i nei nofoaga?

  • Toe iloilo parakalafa atoa e tolu ma le fa i le itulau 198, ma iloilo pe na faapefea ona avea siteki i totonu o le Ekalesia e maua ai le saogalemu ma le filemu. O a ni auala ua faamanuiaina ai oe i lo outou faatasi ai ma isi tagata o la outou siteki?

  • O a ni auala ua fautua mai ai le Perofea e uiga i le atiina ae o Siona e faatatau i o tatou aiga?

  • O le Perofeta o Iosefa sa aoao mai o se vaega o le taumafaiga e atiina ae Siona, e tatau ona faamamaina i tatou lava taitoatasi. O a ni auala e tatou te mulimuli ai i lenei fautuaga? (Mo ni faataitaiga, tagai i itulau 198–99.) Aisea e te manatu ai o tagata taitoatasi e tatau ona mama a o lei togiolaina Siona?

  • Toe iloilo le valoaga a Iosefa Samita e uiga i aai paia e lua (itulau 200–201). O le a la tatou vaega e fai i le faataunuuina o lenei valoaga?

Mau E Faatatau I Ai: Faaaliga 21:1–27; D&C 45:65–71; 97:18–25; 103:1–7; Mose 7:16–21, 62–69

Faamatalaga

  1. History of the Church, 1:188–89; mai le “History of the Church” (manuscript), book A-1, i. 126–27, Church Archives, O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, Aai o Sate Leki, Iuta.

  2. History of the Church, 1:196; mai le “History of the Church” (manuscript), book A-1, i. 137, Church Archives.

  3. Newel Knight, Autobiography and Journal, ca. 1846, i. 32, 34, Church Archives.

  4. History of the Church, 2:254; mai se tusi a Iosefa Samita i toeaiina o le Ekialesia, Set. 1835, Katelani, Ohio, lomia i le Messenger and Advocate, Set. 1835, i. 179–80.

  5. History of the Church, 1:453–54; ua suia le vavaega o parakalafa; mai se tusi a Iosefa Samita ia Edward Partridge ma isi, Tes. 10, 1833, Katelani, Ohio.

  6. History of the Church, 4:609–10; mai le “The Temple,” o se faamatalaga sa lomia i le Times and Seasons, Me 2, 1842, i. 776; o Iosefa Samita le faatonu o le lomiga.

  7. Sa taua e Martha Jane Knowlton Coray, lipotia mai o le aoaoga sa tuuina atu e Iosefa Samita i Navu, Ilinoi; Martha Jane Knowlton Coray, Notebook, Church Archives; o lenei lauga ua faamauina ia Iulai 19, 1840, i le api a Sister Coray’s, ae o le lauga masalo sa tuuina atu i se aso mulimuli ane.

  8. History of the Church, 3:390–91; o upu o loo faapuipui i lona uluai tusiaina; ua suia le vavaega o parakalafa; mai se aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Iulai 1839 i Commerce, Ilinoi; lipotia mai e Uiliata Risati.

  9. History of the Church, 5:65; mai le “The Government of God,” o se faamatalaga sa lomia i le Times and Seasons, Iulai 15, 1842, i. 858; o Iosefa Samita le faatonu o le lomiga.

  10. History of the Church, 1:316; ua faaonaponei le sipelaga; mai se tusi a Iosefa Samita ia William W. Phelps, Ian. 11, 1833, Katelani, Ohio; o lenei tusi o loo sese lona aso Ian. 14, 1833, i le History of the Church.

  11. History of the Church, 2:146; mai se tusi a Iosefa Samita ia Lyman Wight ma isi, Aok. 16, 1834, Katelani, Ohio.

  12. History of the Church, 2:229–30, faamatalaga lagolago; ua faaonaponei faailoga; ua suia le vavaega o parakalafa; mai le “To the Saints Scattered Abroad,” Messenger and Advocate, Iuni 1835, i. 138.

  13. Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:10.

  14. History of the Church, 1:315; mai se tusi a Iosefa Samita ia N. C. Saxton, Ian. 4, 1833, Katelani, Ohio; o le igoa o Mr. Saxton’s o loo sese ona aumaia o “N. E. Seaton” History of the Church.

  15. History of the Church, 2:260–62; ua faaonaponei faailoga; o le seti muamua o upu o loo faapuipui i le parakalafa muamua o le uluai tusiga lava lena; mai se tusi a Iosefa Samita i toeaiina o le Ekalesia, Nov. 1835, Katelani, Ohio, lomia i le Messenger and Advocate, Nov. 1835, i. 209–10.

  16. History of the Church, 1:198; ua faaonaponei faailoga; mai le “History of the Church” (manuscript), book A-1, i. 139, Church Archives.

Ata
map of Zion

I le 1833, sa saunia ai e Iosefa Samita ma Frederick G. Williams lenei faafanua mo le aai o Siona, e fausia i Jackson County, Misuri. O vaega faitele i le ogatotonu o loo siomia i le 10-eka o vaiaai faatasi ai ma le afa-eka o fale. E lei fausiaina lava le aai, ae o le tele lava o manatu faavae o le ata, na faaaoga mulimuli ane i nofoaga faato’a o le Au Paia o Aso e Gata Ai.

Ata
ward members

“Soo se nofoaga lava e faapotopoto ai le Au Paia o Siona lea, o le a fausia ai e tagata amiotonu uma e avea o se nofoaga o le saogalemu mo ana fanau.”