Aoaoga a Peresitene
Mataupu 11: O Le Faatulagaga ma le Taunuuga o le Ekalesia Moni ma le Ola


Mataupu 11

O Le Faatulagaga ma le Taunuuga o le Ekalesia Moni ma le Ola

“E le sili atu so outou iloa e uiga i taunuuga o lenei Ekalesia ma le malo nai lo se pepe o loo sii i vae o lona tina. E tou te le malamalama i ai. … O lenei Ekalesia o le a faatumulia ai Amerika i Matu ma Saute—o le a faatumulia ai le lalolagi.”

Mai le Soifuaga o Iosefa Samita

OIuni 1829, na faamaeaina ai e le Perofeta o Iosefa Samita le faaliliuga o le Tusi a Mamona. “Ina ua taufaaiuiu le ma faaliliuga,” sa ta’ua e le Perofeta, “sa ma o atu loa i Palamaira, i le itumalo o Wayne, i Niu Ioka, ina ia faamautuina le puletaofia, ma malilie faatasi ai ma le Susuga a Egbert B. Grandin ina ia lolomiina ia kopi e lima afe i le totogi aofai e toluafe tala [Amerika].”1 O Egbert B. Grandin o se taulealea, e tasi le tausaga e laitiiti ai ia Iosefa Samita, ma e i ai sona fale lomitusi i Palamaira. Faatoa uma ona ia faatauina mai se masini lomitusi fou ua i ai tekinolosi e mafai ai ona matuai vave le lolomiga. E ofoofogia le maua e le Perofeta o se lomitusi i le taulaga itiiti i le nuu i tua o Palamaira, e mafai ona lolomiina ni kopi se tele o se tusi tele e pei o le Tusi a Mamona.Talu ai o le lolomiga o le Tusi a Mamona o se galuega tele ma le taugata, o lea na mokesi ai e Matini Harisi lana faatoaga i le Susuga a Grandin ina ia faamau ai le totogi o le lomiga.

I le faaiuiuga o le taumafanafana o le 1829, sa faapotopoto ai Iosefa Samita, Matini Harisi, ma le toatele o isi i le fale lomitusi e iloilo le faamaoniga o le itulau faaulutala o le Tusi a Mamona, le uluai itulau o le tusi o le a lolomiina. Ina ua tautino atu e le Perofeta ua fiafia o ia i le foliga mai o le itulau, sa lolomiina loa i le vave na mafai ai. Pe tusa ma le fitu masina na faia ai le galuega seia iu ina maea, ma sa maua ai e tagata lautele ia kopi o le Tusi a Mamona i le aso 26 o Mati, 1830.

O lenei la ua maea le galuega o le faaliliuga ma le lolomiga o le Tusi a Mamona, sa agai atu loa Iosefa Samita e faatulaga le Ekalesia. I le faaaliga o loo maua nei i le vaega e 20 o le Mataupu Faavae ma Feagaiga, na faailoa mai ai e le Alii i le Perofeta “le aso tonu e tusa ai ma Lona finagalo ma le poloaiga, e tatau ai ona ma faagasolo e toe faavaeina Lana Ekalesia iinei i luga o le fogaeleele.” 2 O le aso na faailoa mai o le aso 6 o Aperila, 1830.

“Sa ma … faailoa atu i o ma uso,” na saunoa ai le Perofeta, “e faapea ua ma mauaina se poloaiga ina ia faavaeina le Ekalesia; ma ona o lea tulaga ua matou feiloai ai mo lena faamoemoe, i le fale o Peteru Uitimera le Matua, (e toaono sa i ai,) i le Aso Lua, le aso ono o Aperila, t.a., afe valuselau tolusefulu.”3 E tusa ma le 60 tagata sa lolofi atu i le fale o Uitimera i Faiete, Niu Ioka, na matuai faatumulia ai potu e lua i totonu o le fale. O le toaono o alii sa auai sa faailoa aloaia o sui faavae ia o le Ekalesia ina ia faataunuuina ai le tulafono a Niu Ioka—o le Perofeta o Iosefa Samita, Oliva Kaotui, Ailama Samita, Peteru Uitimera le Itiiti., Samuelu Samita, ma Tavita Uitimera.4

E ui sa laitiiti le Ekalesia i le amataga, ae sa i ai se lagona faaperofeta o Iosefa Samita i lona taunuuga tele e i ai. Na toe manatua e Uilifoti Uitilafi lena mea i se sauniga a le au perisitua i Katelani, Ohio, ia Aperila 1834, sa taumafai ai le Perofeta e fafagu le usoga ina ia iloa le lumanai o le a oo i ai le malo o le Atua i le lalolagi:

“Sa valaauina e le Perofeta i latou uma sa umiaina le Perisitua ina ia faapotopoto atu i se tamai faleaoga ogalaau sa i ai iina. O se fale e laitiiti naua, pe tusa ma le 14 futu faatafafa. Ae sa ofi uma ai le Au Perisitua O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai o e sa i ai i le nuu o Katelani. … Ina ua matou potopoto faatasi uma sa valaauina e le Perofeta ia Toeaina o Isaraelu ina ia latou molimau ma ia i lenei galuega. … Ina ua maea, sa saunoa atu loa le Perofeta e faapea, ‘Uso e, ua matuai faamalamalamaina lava ma aoaoina au i a outou molimau i lenei afiafi, ae ou te fia faapea atu ia te outou i luma o le Alii, e le sili atu so outou iloa e uiga i taunuuga o lenei Ekalesia ma le malo nai lo se pepe o loo sii i vae o lona tina. E tou te le malamalama i ai.’ Sa taufai si o’u ofo. Sa ia saunoa, ‘Ua na o sina luutaga o Perisitua o loo outou vaai i ai i lenei afiafi, ae o lenei Ekalesia o le a faatumulia ai Amerika i Matu ma Saute—o le a faatumulia ai le lalolagi.’ ”5

Aoaoga a Iosefa Samita

Na faavaeina le Ekalesia moni a Iesu Keriso e Iosefa Samita i le tisipenisione o le atoatoaga o taimi.

Na lipotia mai e Iosefa Samita ia mea na tutupu i le fonotaga na faia i le aso 6 o Aperila, 1830, ina ia faavaeina le Ekalesia: “Ina ua uma ona tatalaina le fonotaga i se tatalo faatauanau i lo tatou Tama Faalelagi, sa matou faagasolo loa, e tusa ai ma le poloaiga na aumaia muamua, ina ia valaauina o ma uso ina ia iloa pe latou te taliaina i maua e avea ma o latou faiaoga i mea o le Malo o le Atua, ma pe latou te malilie e tatau ona matou faaauau ona faavaeina e avea ma se Ekalesia e tusa ai ma le poloaiga na ma mauaina. O nei manatu uma sa latou malilie uma i ai e ala i se palota autasi.

“Ona ou faaee lea o o’u lima i luga o Oliva Kaotui ma faauuina o ia o se Toeaina ‘o le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai;’ ina ua mavae lena, sa ia faauuina foi au i le tofi o se Toeaina o le Ekalesia. Ona ma fetagofi lea i le areto, ua faamanuia, ma tofitofi atu ia i latou; sa faapena foi i le uaina, sa faamanuia, ma matou feinu faatasi ai ma i latou. Ona ma faaee lea o o ma lima i luga o tagata taitoatasi o le Ekalesia sa i ai, ina ia latou maua le meaalofa o le Agaga Paia, ma ia faamauina o ni tagata o le Ekalesia a Keriso. Sa matuai liligi ifo i o matou luga le Agaga Paia—sa perofeta ane ai nisi, a o matou taufai viia uma le Alii, ma matuai olioli tele ai. …

“Ua ma faagasolo nei e valaau ma faauuina nisi o uso i tofi eseese o le Perisitua, e tusa ai ma faaaliga a le Agaga ia i maua: ina ua mavae se taimi sa matou faaaluina e molimauina ma lagonaina ai mo i matou lava ia mana ma faamanuiaga o le Agaga Paia, e ala i le alofa tunoa o le Atua sa tuuina mai i o matou luga, sa matou taape loa ma le malamalama ua faamalieina e faapea o i matou o tagata taitoatasi, ma ua silafiaina e le Atua, ‘O Le Ekalesia a Iesu Keriso,’ ua faavaeina e tusa ai ma poloaiga ma faaaliga na tuuina mai e Ia ia i matou i nei aso amuli, e faapea foi ma le faatulagaga o le Ekalesia e pei ona tusia i le Feagaiga Fou.”6

I le konafesi aoao muamua a le Ekalesia, na faia i Faiete, Niu Ioka, i le aso 9 o Iuni, 1830, sa faia ai le faamanatuga, e toatele nisi sa faamauina ai o ni tagata o le Ekalesia, o isi sa faauuina i tofi i le perisitua, ma sa liligi ifo ai foi le Agaga Paia i luga o le Au Paia. Sa tusia faamaumauina e le Perofeta o Iosefa Samita: “O vaaiga faapenei ua faia ina ia musuia ai o matou loto ma le fiafia e le mafaamatalaina, ma faatumuina ai i matou ma le maofa ma le faaaloalo mo le Silisili Ese, o le e ona le alofa tunoa ua valaauina ai i matou ia tausolomua i le aumaia mo le fanau a tagata, o le fiafia o na faamanuiaga paia e pei ona ua tuuina mai i o matou luga i lenei taimi. I lo matou i ai i le faatulagaga e pei ona sa i ai le Au Aposetolo paia anamua; i le iloa ai o le taua ma le mamalu o ia faagasologa; ma molimauina ma lagona i o matou lava lagona faanatura, e pei o faaaliga paia o le mana o le Perisitua, meaalofa ma faamanuiaga o le Agaga Paia, ma le agalelei ma le faamaualalo o se Atua agaalofa e pei o i latou e usitai i le Talalelei e faavavau a lo tatou Alii o Iesu Keriso, ua faatasia ina ia faatupuina i totonu ia i tatou lagona faaosofia fiafia o le faafetai, ma musuia i tatou i le naunautaiga faafouina ma le malosi i le faia o le mea moni.”7

O le Ekalesia a Keriso ua faatuina e tusa ai ma le faatulagaga a le Atua.

“O Keriso o le ao o le Ekalesia, o le maatulimanu autu, o le maa faaleagaga o loo ua faatuina ai le Ekalesia, ma e le mafaia e faitotoa o seoli ona manumalo i ai [tagai Mataia 16:18; Efeso 2:20]. Sa ia faatuina le Malo, filifilia Aposetolo ma faauuina i latou i le Perisitua Mekisateko, ma tuuina atu ia i latou le mana e taitai ai i sauniga o le talalelei.”8

“ ‘O Keriso … na ia tuuina mai foi nisi e fai ma Aposetolo, o isi foi e fai ma perofeta, o isi foi e Folafola le Talalelei, o isi foi e fai ma Leoleo ma Aoao’ [Efeso 4:11]. Ae e faapefea ona filifilia Aposetolo, Perofeta, Leoleo ma Aoao? O valoaga (faaaliga) ma le faaee atu o lima:— e ala i se fesootaiga paia, ma sauniga faapitoa paia—e auala mai i le Perisitua faatulagaina e tusa ai ma le faatulagaga a le Atua, e ala i le tofiga paia.”9

“[O le Tusi a Mamona] ua tauina mai ia i tatou sa faaali atu lo tatou Faaola i luga o lenei konetineta [o Amerika] ina ua mavae Lona toetu; ma sa ia faatuina iinei le Talalelei i lona atoatoa, lona tamaoaiga, ma le malosi, ma faamanuiaga; ma o i latou i lenei konetineta sa i ai ni Aposetolo, Perofeta, Leoleo, Aoao, ma e Folafola; o le faatulagaga lava e tasi, o le perisitua lava e tasi, o sauniga lava e tasi, meaalofa, mana, ma faamanuiaga e pei lava ona sa mauaina i le konetineta i sasae.”10

“O le e folafola o le Peteriaka. … Soo se mea lava e faatuina ai le Ekalesia a Keriso i le lalolagi, e tatau lava ona i ai se Peteriaka mo le manuia o fanau a le Au Paia, e pei ona i ai i le taimi o Iakopo i le tuuina atu o faamanuiaga faapeteriaka i ona atalii.”11

Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:6: “Matou te talitonu i le faatulagaga sa i ai i le Ekalesia Anamua, e i ai Aposetolo, Perofeta, Epikopo, Aoao, Peteriaka, ma isi tofiga faapena.”12

O le Ekalesia e taitaiina e le Au Peresitene Sili, o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, ma Korama a le Au Fitugafulu.

“Ou te talitonu maumautu i perofeta ma aposetolo, o Iesu Keriso o le maatulimanu autu, ma saunoa o se tasi ua i ai le pule ia te i latou, ae le o se tusiupu.”13

“O Peresitene po o le [Au] Peresitene e vaaia le Ekalesia; ma o faaaliga o le mafaufau ma le finagalo o le Atua i le Ekalesia, e ala mai i le Au Peresitene. O le faatulagaga lena a le lagi, ma le mana ma le faamanuiaga o le Perisitua [Mekisateko].”14

“O le a se taua o loo i ai i le valaauga o nei Aposetolo e Toasefululua e ese mai i isi valaauga po o tofiga o le Ekalesia? … O i latou o Aposetolo e Toasefululua, ua valaauina i le tofiga o Fautua Maualuga Femalagaai, o e e pulefaamalumalu i ekalesia o le Au Paia. … Latou te umia ki o le talaiga, e tatalaina faitotoa o le Malo o le lagi i atunuu uma, ma folafola atu le Talalelei i tagata uma. O le mana lea, pule, ma le paia o lo latou valaauga faaaposetolo.”15

Sa lipotia mai e Orson Pratt o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea: “Sa faatonuina e le Alii … ina ia faatuina le Korama a Aposetolo e Toasefululua, ma le latou matafaioi o le folafolaina atu lea o le Talalelei i atunuu uma e muamua i Nuu Ese ona mulimuli lea i tagata Iutaia. O le Perisitua sa valaauina faatasi ina ua maea le fausiaina o le Malumalu i Katelani, ma, i le talanoa ai e uiga i Aposetolo e Toasefululua, sa faapea mai ai le Perofeta o Iosefa Samita o i latou ua mauaina lo latou valaauga faa-Aposetolo faatasi ai ma le mana uma e o faatasi ma lea valaauga, e pei lava ona i ai i Aposetolo anamua.”16

O Uilifoti Uitilafi, le Peresitene lona fa o le Ekalesia sa ia lipotia mai: “Sa valaauina e Iosefa ia Aposetolo e Toasefululua. O ai i latou? Sa fetalai atu le Alii ia te ia: ‘O le Toasefulu ma le Toalua o le a latou mananao e ave i o latou luga lo’u igoa ma le loto faamaoni atoa, ma afai latou te mananao e ave i o latou luga lo’u igoa ma le loto faamaoni atoa, ua valaauina i latou e o atu i le lalolagi atoa ma talai atu la’u talalelei i tagata uma.’ [MFF 18:27–28.] … Ina ua faatulagaina e le Perofeta o Iosefa le Korama a Aposetolo e Toasefululua, sa ia aoao atu ia te i latou [le] mataupu faavae o le lotogatasi. Sa ia tuuina atu ia i latou ia malamalama e tatau ona tasi i latou i le loto ma le mafaufau, ma e tatau ona ave i o latou luga ma le atoatoa le suafa o Keriso, ma afai e poloaiina i latou e le Atua e faia soo se mea, e tatau ona latou o atu ma faia.”17

“O Fitugafulu e i ai se korama femalagaai, e o atu i le lalolagi uma, po o fea lava e valaauina i ai i latou e Aposetolo e Toasefululua.” 18

“O Fitugafulu e lei valaauina e galulue faaofisa [e avea ai galuega faaofisa e faamuamua i o latou valaauga faaletalaiga; tagai Galuega 6:1–2], … ae o atu e folafola le Talalelei ma atiina ae [le ekalesia] i luga, ma faatulaga isi e le i ai i nei korama e pulefaamalumalu [i le ekalesia], o ni Faitaulaga Sili. O le Toasefulu ma le Toalua foi e le tatau ona galulue faaofisa, ae e tauaveina ki o le Malo i atunuu uma, ma tatalaina faitotoa o le Talalelei ia i latou, ma valaau atu i Fitugafulu e mulimuli atu ia i latou, ma fesoasoani ia i latou.”19

E ui ina taumafai ‘au a le tiapolo e saili e faaleaga i le Ekalesia, “ae e le mafai e ni lima eleelea ona taofia le galuega mai le alualu i luma.”

“Talu mai le faatulagaga o le Ekalesia a Keriso, … i le Aso 6 Aperila, 1830, ua ia i tatou le fiafia i le molimauina o le salalau atu o le upumoni i vaega eseese o le fogaeleele, e ui lava ina taumafai ma le filiga ona fili e taofia taumafaiga ma lona alualu i luma; e ui ua galulue faatasi le tiapolo ma faiga taufaasese a tagata e faataumaoi ai tagata ta’umamaina, … ae o le Talalelei i lona mamalu e faaauauina pea, ma e faaopopoina le numera o i latou e liliu mai i aso taitasi; ma o la tatou tatalo i le Atua, ia maua pea e le Ekalesia ni tagata liliu mai i aso taitasi, ma o i latou foi e auai mai, ia avea ma tagata e faaolaina e faavavau.”20

“O le Faavae o le Upu Moni ua uma ona faatuina; e le mafai e se lima e le paia ona taofia le galuega mai lona alualu i luma; e mafai ona malosi mai sauaga, e mafai ona faatasia tagata faatupu faalavelave, e mafai ona faapotopoto autau, e mafai ona faia faaupuga sese ma le taufaamatau e ono tauleagaina ai, ae o le upumoni a le Atua o le a agai pea i luma ma le toa, mamalu, ma le tutoatasi, seia oo atu i konetineta uma, asia nuu uma o le lalolagi, sopoia atunuu uma, ma faalogo i ai taliga uma seia faataunuuina faamoemoega o le Atua, ma faapea mai Ieova o Au ua maea le galuega.”21

“Ma toe faapea atu, o se isi faataoto sa tuuina atu [e le Faaola] ia i latou, ma ua faatusaina i le Malo ua faatoa faatuina i le taimi ua tuanai po o le taimi o le seleselega, ua faitauina faapenei— “E tusa le malo o le lagi ma le fua o le sinapi, na ave e le tasi tagata ma toto i lona fanua: e itiiti lava ia i fua o laau uma; pe a uma ona tupu, e sili ia i laau afu, e iu ina fai ma laau tele, e o mai ai manu felelei ma latou momoe i ona la.’ [Mataio 13:31–32.] O lenei e mafai ona tatou iloa manino o lenei faatusa ua tuuina mai e faatatau i le Ekalesia o le a oo mai i aso e gata ai. Faauta, o le Malo o le Lagi ua pei lava o lea. O lenei, o le a le mea ua pei lava o lea?

“Ia sei o tatou aveina la le Tusi a Mamona, lea na aveina e se tagata ma nana i le faatoaga, puipuiina i lona faatuatua ina ia toe aumaia i aso e gata ai, po o le taimi e tatau ai; ma se i o tatou vaai ua aumaia mai le eleele, ma ua faapea ona avea ma fatu sili ona itiiti, ae faauta ua sosolo atu ona la, ioe, ma ua tupu maualuluga ona la ua pei o le mamalu o le Atua, seia pei lava o le fatu o le sinapi ua avea ma laau sili i laau afu uma. Ma o le mea moni, ma ua tupu ae ma aumaia mai le eleele, ma o le amiotonu ua amata ona vaavaai ifo mai le lagi [tagai Salamo 85:11; Mose 7:62], ma o le Atua ua ia auina ifo i lalo Ona mana, meaalofa, ma agelu e momoe ai i ona la.

“O le Malo o le Lagi ua faapei o le fatu o le sinapi. Faauta, pe le o le Malo ea lenei o le Lagi ua tupu ae lona ulu i aso e gata ai i le mamalu o lona Atua, o le Ekalesia lava lea o le Au Paia o Aso e Gata Ai, ua pei o se maa e le mafai ona aveeseina pe fulieseina mai le ogatotonu o le loloto, i le feagai ai ma afa ma matagi malolosi a Satani, ma ua i ai, e oo mai i lenei taimi, ua tumau pea ma le mausali, ma o loo feagai pea ma galu maualuluga o sauaga o loo faatupuina e matagi malolosi o togafiti taufaasese, sa feto’ai ma o loo feto’ai pea lava ma le malosi tele o le au, i le faamalosiau atu pea ma le faateleina o le inoino mai fili o le amiotonu?”22

I le avea ai o se vaega o lana tatalo i le faapaiaina o le Malumalu i Katelani, ma ua mulimuli ane ona faamauina lea i le MFF 109:72–76, sa saunoa mai ai le Perofeta o Iosefa Samita: “Ia manatua lau ekalesia atoa, le Alii e, ma o latou aiga uma, atoa ma e fesootai felatai ma i latou, faatasi ma o latou tagata mamai ma puapuagatia uma, atoa ma tagata matitiva ma agamalu uma o le lalolagi; ina ia avea ma mauga tele lava ma faatumuina ai le lalolagi atoa, le malo ua e faatuina a e lei faatuina i lima; ina ia oo mai nai le vaomatua o le pouliuli lau ekalesia, ma susulu mai e pei o le matagofie o le masina, ae manino mai e pei o le la, ma matautia e pei o le au fitafita ma tagavai; ma teuteuina e pei o se faatoanofotane mo lena aso e te aveesea ai le puipui o le lagi, ma faia mauga ia soloi i lalo i ou luma, ma faamaualugaina vanu, ae faalaugatasia mea gaoa, ina ia faatumuina le lalolagi i lou mamalu; pe a ilia le pu mo e ua oti, ina ia matou faatasi atu pea ma le Alii ina ia siitia ae i matou i le ao e faafetaiai ma oe; ina ia mama o matou ofu, ma faaofuina i matou i ofu o le amiotonu, ao i ai lau pama i o matou lima, ma pale o le mamalu i o matou ulu ma selesele le olioli faavavau ona o o matou puapuaga uma.”23

Ua taitasi i tatou ma le matafaioi e faamalosi le Ekalesia ma faia la tatou vaega i le atiina ae lea i luga o le malo o le Atua.

“‘O le faamoemoega o le Atua o le faamoemoega tutusa lea o loo faananau uma i ai le Au Paia; o i tatou uma o tagata o le tino e tasi, ma tatou te faatasi ai i le agaga e tasi, ma papatiso i le papatisoga e tasi ma maua faatasi le faamoemoega paia e tasi. O le faaalualuina i luma o le faamoemoega o le Atua ma le atiina ae i luga o Siona o le galuega lena e popole i ai tagata uma. Ona pau le eseesega, e valaauina se tasi ia faataunuuina se tasi o tiute, ao le isi i le isi tiute; ‘ae afai e afaina se tasi o le a afaina uma atu ai foi ma isi, ae afai e faamanuiaina se tasi o le a fiafia faatasi uma ai foi ma isi, ma e le mafai ona fai atu le mata i le taliga, E leai sou aoga ia te au, e faapea foi i le ulu ona fai ifo i le vae, Lua te le aoga ia te au, o lagona ese, eseese o mea e fiafia i ai, ma fuafuaga patino e tatau ona aveesea ona o le faamoemoega autu e tasi, mo le lelei o le mea atoa [tagai 1 Korinito 12:21, 26].”24

“Uso e ma tuafafine, ia faatuatua, ia faamalolosi, finau mo le faatuatua na tuuina mai faatasi i le Au Paia [tagai Iuta 1:3]; ia iloa e alii uma, o tamaitai ma tamaiti le taua o le galuega, ma galulue ia faapei o le manuia o loo faalagolago i lana taumafaiga toatasi; ia lagona uma e tagata o loo i ai la latou matafaioi i le galuega a le Alii, ma ia latou iloa o loo ola i latou i le aso e vaavaai ai i le faatupuina o lagona loloto o tupu, Perofeta, ma alii amiotonu i le afe o tausaga ua mavae—o le lumanai o le aso ua musuia ai nota leo malie, ma pese sili ona faaeaina, ma mafua ai ona o latou saunoa mai i saunoaga e pei ona faamauina i Tusitusiga Paia; mai i lea taimi i lea taimi tatou te folafola atu ai, i le gagana o musumusuga—

“ ‘Ua toe aumaia e le Alii Siona,

Ua togiolaina e le Alii Lona nuu o Isaraelu.’ [MFF 84:99.]”25

E pei ona toe manatua ai e Uilifoti Uitilafi, sa tuuina atu e Iosefa Samita lenei folafolaga ia i latou o le Toasefululua o e o le a o atu mo misiona i Peretania i le 1839: “Po o le a lava se mea e oo mai i o outou luga, faamalolosi o outou tauau ma tauave, ma ia lagolago ma puipuia e le aunoa tulaga mo le lelei o le Ekalesia ma le Malo o le Atua.”26

Fautuaga mo Suesuega ma le Aoaoina Atu

Mafaufau i manatu nei a o e suesueina le mataupu po o lou sauniuni foi e aoao atu. Mo fesoasoaniga faaopoopo, tagai itulau vii–xii.

  • Sei tomanatu pe faapei i le auai atu ai i le sauniga perisitua o loo faamatalaina i le itulau 145. O le a sou manatu i se lagona e te lagonaina pe ana e faalogo ia Iosefa Samita o loo valoia o le Ekalesia o le a i ai se aso e faatumuina ai le lalolagi? I le toe tepa i ai i lena valoaga, o a ni ou mafaufauga po o ni ou lagona?

  • Toe iloilo itulau 146–47, ma matau mea sa faatinoina i le faavaeina o le Ekalesia ma le uluai konafesi aoao. Sa faapea mai Iosefa Samita, “O vaaiga faapenei ua faia ina ia musuia ai o matou loto ma le fiafia e le mafaamatalaina, ma faatumuina ai i matou ma le maofa ma le faaaloalo mo le Silisili Ese.” (itulau 147). O anafea na e maua ai se lagona e pei ona faamatala mai e Iosefa Samita?

  • Toe iloilo aoaoga a Iosefa Samita e uiga i le Ekalesia i aso o Iesu ma le taimi o le Tusi a Mamona (itulau 147–48). E faapefea ona mulimuli le Ekalesia i lenei lava faatulagaga i aso nei?

  • Aisea e te manatu ai tatou te manaomia taitai o loo pulefaamalumalu i le Ekalesia i le lalolagi? (Mo ni faataitaiga, tagai itulau 149–50.) Ua faapefea ona faamanuiaina oe e ala i le auaunaga a le Au Peresitene Sili, le Korama a Aposetolo e Toasefululua, o Korama a Fitugafulu, ma le Au Epikopo Pulefaamalumalu?

  • O a ni ou mafaufauga po o ni lagona ao e faitauina folafolaga a Iosefa Samita e uiga i le taunuuga o le Ekalesia? (Tagai itulau 150–52.) O a ni auala e mafai ona tatou auai i le faatinoga o lenei galuega? (Mo ni nai faataitaiga, tagai itulau 152–54.)

  • Sa aoao mai e Iosefa Samita, “ia iloa e alii uma, o tamaitai ma tamaiti le taua o le galuega, ma galulue ia faapei o loo faalagolago le manuia i lana taumafaiga toatasi” (itulau 153). Mafaufau i auala patino e mafai ai ona e faaaogaina lenei fautuaga i lou olaga.

  • Afai e fesili atu se isi ia te oe pe aisea ua avea ai oe ma se tasi O Le Ekalesia A Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, o le a sau tali atu i ai?

Mau E Faatatau I Ai: Tanielu 2:31–45; Mosaea 18:17–29; MFF 20:1–4; 65:1–6; 115:4–5

Faamatalaga

  1. History of the Church, 1:71; mai le “History of the Church” (manuscript), book A-1, i. 34, Church Archives, O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, Aai o Sate Leki, Iuta.

  2. History of the Church, 1:64; mai le “History of the Church” (manuscript), book A-1, i. 37, Church Archives.

  3. History of the Church, 1:64; mai le “History of the Church” (manuscript), book A-1, i. 37, Church Archives.

  4. O le tulafono a Niu Ioka e manaomia ai le toatolu i le toaiva tagata ina ia faatuina pe faagaoioia se pisinisi o se ekalesia. O le Perofeta sa ia filifilia e faaaoga tagata e toaono

  5. Uilifoti Uitilafi, i le Conference Report, Ape. 1898, i. 57; ua faaonaponei faailoga ma mataitusi tetele.

  6. History of the Church, 1:77–79; ua faaonaponei le vavaega o parakalafa; mai le “History of the Church” (manuscript), book A-1, i. 42, Church Archives.

  7. History of the Church, 1:85–86; from “History of the church” (manuscript), book A-1, i. 42, Church Archives.

  8. Aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Iulai 23, 1843, i Navu, Ilinoi.

  9. History of the Church, 574; mai le “Try the Spirits,” o se tusiga a le faatonu na lomia i le Times and Seasons, Ape. 1, 1842, i. 744–45; o Iosefa Samita o le faatonu o le lomiga.

  10. History of the Church, 4:538; mai se tusi mai ia Iosefa Samita na tusia ona o se talosaga a John Wentworth ma George Barstow, Navu, Ilinoi, lomia i le Times and Seasons, Mat. 1, 1842, i. 707–8.

  11. History of the Church, 3:381; mai se Aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Iuni 27, 1839, i Commerce, Ilinoi; lipotia mai e Uiliata Risati.

  12. Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:6.

  13. Tusi mai ia Iosefa Samita ia Isaac Galland, Mat. 22, 1839, Falepuipui o Liperate, Liperate, Misuri, lomia i le Times and Seasons, Fep. 1840, i. 53; ua faaonaponei faailoga ma mataitusi tetele.

  14. History of the Church, 2:477; mai se Aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Ape. 6, 1837, i Katelani, Ohio; lipotia mai e Messenger and Advocate, Ape. 1837, i. 487.

  15. History of the Church, 2:200; ua suia le vavaega o parakalafa; from the minutes of a Church council meeting held on Feb. 27, 1835, i Katelani, Ohio; lipotia mai e Oliver Cowdery.

  16. Orson Pratt, Millennial Star, Nov. 10, 1869, i. 732.

  17. Uilifoti Uitilafi, Deseret Weekly, Aok. 30. 1890, i. 306; ua faaonaponei mataitusi tetele.

  18. History of the Church, 2:202; mai le “History of the Church” (manuscript), book B-1, i. 577, Church Archives.

  19. History of the Church, 2:431–32; mai aoaoga na tuuina atu e Iosefa Samita ia Mat. 30, 1836, i Katelani, Ohio.

  20. History of the Church, 2:22; mai le “The Elders of the Church i Katelani, to Their Brethren Abroad,” Ian. 22, 1834, lomia i le Evening and Morning Star, Ape. 1834, i. 152.

  21. History of the Church, 4:540; mai se tusi mai ia Iosefa Samita na tusia ona o se talosaga a John Wentworth ma George Barstow, Navu, Ilinoi, lomia i le Times and Seasons, Mat. 1, 1842, i. 709.

  22. History of the Church, 2:268; upu mulimuli o loo faapuipui o loo tusia lava i le mea na muai tusia ai; ua faaonaponei faailoga, mataitusi tetele, ma le kalama; mai se Tusi mai ia Iosefa Samita i toeaina o le Ekalesia, Tes. 1835, Katelani, Ohio, lomia i le Messenger and Advocate, Tes. 1835, i. 227.

  23. Mataupu Faavae ma Feagaiga 109:72–76; tatalo na fofogaina e Iosefa Samita ia Mat. 27, 1836, i le faapaiaga o le malumalu i Katelani, Ohio.

  24. History of the Church, 4:609; mai le “The Temple,” o se tusiga a le faatonu na lomia i le Times and Seasons, Me 2, 1842, i. 776; o Iosefa Samita o le faatonu o le lomiga.

  25. History of the Church, 4:214; mai se lipoti mai ia Iosefa Samita ma ona fesoasoani i le au Peresitene Sili, Oke. 4, 1840, Navu, Ilinoi, lomia i le Times and Seasons, Oke. 1840, i. 188.

  26. Sii mai e Uilifoti Uitilafi, Deseret News: Semi-Weekly, Mat. 20, 1883, i. 1.

Ata
printing press

I le faaiuiuga o le taumafanafana o le 1829, sa faapotopoto ai Iosefa Samita, Matini Harisi, ma le toatele o isi faatasi ma le e lolomiina le Tusi a Mamona, o Egbert B. Grandin, e iloilo le faamaoniga o le itulau autu o le Tusi a Mamona, le uluai itulau o le tusi o le a lolomiina.

Ata
organization of Church

O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai na faatulagaina aloaia e le Perofeta o Iosefa Samita i le aso 6 o Aperila, 1830, i le fale o Peteru Uitimera Matua, i Faiete, Niu Ioka. O le Ekalesia i aso e gata ai, o loo faatulaga i le ala lava e tasi e pei o le Ekalesia i ona po o le Faaola, o i ai “aposetolo, perofeta, epikopo, aoao, peteriaka, ma isi tofiga faapena.”

Ata
Sunday School

“O le faaalualuina i luma o le faamoemoega o le Atua ma le atiina ae i luga o Siona o le galuega lena e popole i ai tagata uma. Ona pau le eseesega, e valaauina se tasi ia faataunuuina se tasi o tiute, ao le isi i le isi tiute.”