Seminare
Ioane 1:1–16


Ioane 1:1–16

“Ua Liu Tino Tagata le Lokou”

Ata
One oil on wood panel painting of the creation of the earth and the heavens. a large red orb is at left with Christ in white robes at left. His robes and hair are billowing around him as though in a great wind. He is barefoot and has both hands stretched out toward the orb.

Sa tusi e Ioane le Aposetolo lona Talalelei ina ia fesoasoani ia i tatou ia talitonu o Iesu o le Keriso (tagai i le Ioane 20:30-31). Sa a’oa’o mai e Ioane sa tuua e Iesu Keriso Lona aiga faalelagi ina ia nofo ai i le lalolagi ma avea mo tatou Togiola. O le faamoemoe o lenei lesona o le fesoasoani lea ia te oe ia malamalama po o ai Iesu Keriso ae le’i fanau mai o Ia i le tino ma atili loloto le agaga talisapaia o le alofa na Ia faaalia e ala i le faataunuuina o Lana misiona i le lalolagi.

Tapenaga mo tagata a’oga: Valaaulia tagata a’oga e mafaufau loloto pe o le a se mea latou te iloa po o ai Iesu Keriso ae le’i afio mai o Ia i le lalolagi. Uuna’ia latou e saili se mau e le itiiti ifo ma le tasi e faamatala mai ai o Ia a le’i fanau mai o Ia.

Galuega e Mafai Ona Faaaoga e Aoao Mai Ai

O le a lona taua?

Faaali le ata lenei pe aumai se polo i le vasega e faaaogaina i se taaloga lauiloa, ma fai atu fesili nei. E mafai ona faaaoga se isi mea pe afai o le a fesoasoani i tagata a’oga ma aoao atili ai e uiga i le aitema, latou te iloa ai e sili atu lona tau nai lo le mea sa latou mafaufau muamua i ai.

Ata
soccer ball
  • Tou te iloa e fia le tau o lenei polo?

  • Ae a pe ana faapea sa faaaoga lenei polo i se taaloga o le siamupini i le lalolagi pe na sainia e se tagata taalo lauiloa?

O le iloaina o le talaaga o se mea e mafai on faateleina ai lo tatou malamalama i lona taua. E mafai foi ona moni lenei mea i tagata.

Ae e te le’i fesiligia le fesili e sosoo ai, mafaufau e faaali se ata o Iesu Keriso, e pei o se ata i le amataga o lenei lesona.

  • Faapefea e le malamalama po’o ai Iesu Keriso a’o le’i fanau mai o Ia ona fesoasoani ia te oe e malamalama ai le taua o Lona soifuaga ma misiona i le lalolagi?

E mafai ona fesoasoani le Evagelia a Ioane ia i tatou e malamalama ai po o ai moni Iesu o Nasareta ma pe aisea e tatau ai ona tatou saili e a’oa’o mai Ana afioga ma faataitaiga. Sa tusia e Ioane ina ia faamalosia lou talitonu o Iesu o le Keriso, o le Mesia na Folafolaina (taga’i Ioane 20:30-31). E amata le Evagelia a Ioane i le faamatalaina o le mamalu ma le mana o Iesu Keriso a’o le’i fanau mai o Ia i le lalolagi.

A faapea e aoga i tagata aoga se faamatalaga auiliili o le faatomuaga o le Talalelei a Ioane, mafaufau lea i le faaogaina o le aitema muamua o le vaega o “Tala ma Faamatalaga o Talaaga” o lenei lesona.

O Iesu Keriso i le muai olaga

Mafaufau e faaluaina lenei gaoioiga i le laupapa ma valaaulia tagata a’oga ina ia tusitusi mea na latou maitauina i koluma e talafeagai ai i le taimi atoa o le lesona.

Kopi le siata i lau api talaaga mo suesuega:

O Iesu i le muai olaga

O le soifuaga o Iesu i le lalolagi

Faaaoga lou malamalama o iai nei ia Iesu Keriso, ma tusi i le koluma agavale upu ma fasifuaitau e faamatala mai ai poo ai Iesu Keriso, ma pe faape’i o Ia, ma po o a mea sa faia e ia a o le’i fanau mai o Ia.

Faitau i nei mau ma le saunoaga a Elder Robert E. Wells o le Korama o le Au Fitugafulu, ma faamaumauina ni faamatalaga faaopoopo o Iesu Keriso i le koluma e tasi. (O le fasifuaitau “i le amataga” e pei ona faaaogaina i nei fuaitau e faasino i le mua’i olaga.)

Mafaufau e tusi nei mau faasino i le itu agavale o le laupapa. Afai e tatau ai, fesoasoani i tagata aoga e sue le Faaliliuga a Iosefa Samita i le faamatalaga faaopoopo po o le “Fesoasoani mo Suesuega” i le Gospel Library app.

Faaliliuga Iosefa Samita, Ioane 1:1–5 (i le faaopoopoga i le Tusi Paia poo le GospelLibrary app)

Mataupu Faavae ma Feagaiga 93:21

Aperaamo 3:22–24

Ata
Portrait of Elder Robert E. Wells. He received emeritus status on 4 October 1997

Na filifilia foi Iesu ma auina mai e le Tama e faatulaga ma foafoa lenei lalolagi, lo tatou la ma paneta uma, lo tatou aniva, ma lalolagi e le mafaitaulia.

O Iesu Keriso o le Ieova o le Feagaiga Tuai, o le Atua o Atamu ma Noa, o le Atua o Aperaamo, Isaako, ma Iakopo. Sa faaali Ieova ma fetautalatalaa’i ma perofeta anamua. Ina ua fetalai o Ia sa Ia faia e avea ma sui o le Tama, ma sa Ia fetalai i mea semanu e tulei i ai le Tama. O Ieova o le Feagaiga Tuai na avea ma Iesu Keriso o le Feagaiga Fou ina ua fanau mai i le tino.

(Robert E. Wells, “Our Message to the World,” Ensign, Novema 1995, 65)

Iloilo le lisi sa e faia i le itu agavale o le itulai a lau api talaaga, ma tusi ai se aotelega i se fuaiupu e tasi po’o ai Iesu i le mua’i olaga.

Valaaulia i latou e ofo mai e faasoa mai a latou aotelega.

O le soifuaaga a Iesu i le lalolagi

Vaavaai i ata nei. I le koluma taumatau o lau siata, tusi ni faamatalaga o tulaga maualalo na siomia ai le fanau mai o le Faaola.

Ata
Art depicting the Baby Jesus in a manger. There are animals in the background.

Nai lo le faaalia o le ata, mafaufau e faaali atu le vitio “O Le Fanau Mai o le Faaola” (5:52) mai le faailoga taimi 2:30 i le 5:31. O loo maua lenei vitio i le ChurchofJesusChrist.org.

O se tasi uiga o le upu faamaualalo o le “alu ifo i.” O lea, o le afio mai o le Faaola e nofo i le lalolagi ma i tatou e ta’u i isi taimi o le “faamaulalo o le Atua” ( 1 Nephi 11:26). Na tuua ma le lotomalie e Iesu Lona nofoalii faalelagi ma na afio mai i se lalolagi pa’u o le a Ia oo ai i tofotofoga ma puapuaga sili.

Faitau i nei mau, vaavaai mo mea faigata na onosaia e le Faaola i le lalolagi ma pe aisea. Faaopoopo nei faamatalaga i le itu tau matau a lau itulau i lau api talaaga mo suesuega.

Ioane 1:10-11

1 Nifae 11:26, 32-33

1 Nifae 19:7-10

Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:6

Iloilo le lisi sa e faia i le koluma taumatau ma tusi se aotelega i se fuaiupu e tasi po’o a mea sa onosaia e Iesu Keriso i le lalolagi.

Faaalu sina minute e faatusatusa ai mea na tuua e Iesu i le mea sa ia onosaia ma le naunautai i le lalolagi.

Mafaufau e tuu atu i tagata aoga se taimi e tali ai fesili nei i a latou apitalaaga o suesuega. Ona valaaulia lea o ni volenitia e faasoa leotele vaega o a latou tali.

  • O le a se mea na e a’oa’oina pe lagonaina e uiga i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso a’o suesueina nei mau?

  • Aisea e te manatu ai o le a naunau Iesu Keriso e afio ifo “i lalo o mea uma” ( Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:6)?

  • E faapefea ona fesoasoani le malamalama i le afio maualalo o Iesu Keriso i ou lagona ia te Ia?

Molimau atu i le alofa o Iesu Keriso, ma faamatala atu lou loto faafetai mo Lona naunautai e faamaulalo i mea uma ina ia faaolaina i tatou.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

O le a se mea e tumatila i le Evagelia a Ioane?

Pe tusa o le 92 pasene o le anomea o le Evagelia a Ioane e le o maua i tala a isi Evagelia. Atonu ona o lea sa tusia e Ioane mo tagata o le Ekalesia ua iai sina malamalama ia Iesu Keriso—o se aofia o tagata e tele le eseesega mai aofia a e Mataio, Mareko, ma Luka. O le Evagelia a Ioane e tamaoaiga i aoaoga faavae autu, o nisi o ona autu taua o le paia o Iesu o le Alo o le Atua, o le Togiola a Keriso, ola e faavavau, o le Agaga Paia, o le manaomia ona toe fanauina, o le taua o le alolofa atu i isi, ma le taua o le talitonu i le Faaola. O se tasi o saofaga taua a Ioane o faamaumauga o aoaoga a le Faaola i Ona soo i nai itula a o loma Lona puefaapagotaina, e aofia ai le Tatalo Faatoga maoae.

1 Nifae 11:26.

I tusitusiga paia, pe o faasino uma le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso o Le Atua?

E tolu peresona mavaevae i le Aigaatua: Le Atua le Tama Faavavau; o Lona Alo o Iesu Keriso; ma le Agaga Paia.

O le Atua ua lauiloa o Ieova o le Alo, Iesu Keriso ( Isa. 12:2 ; 43:11 ; 49:26 ; 1 Korinito. 10:1–4 ; 1 Timo. 1:1 ; Faaa. 1:8 ; 2 Nee. 22:2). E galue Iesu i lalo o le taitaiga a le Tama ma e ogatasi atoatoa ma Ia. O tagata ola uma o Ona uso ma tuafafine, aua o Ia o le ulumatua o fanau agaga a Elohima. O nisi mau fesoota’i e faaigoa o Ia o le upu Atua. Mo se faataitaiga, o le mau e faapea “Na faia e le Atua le lagi ma le lalolagi” ( Ken. 1:1), a’o le mea moni lava o Iesu o le na foafoaina e ala i le ta’ita’iga a le Atua le Tama ( Ioane 1:1-3, 10, 14 ; Eperu 1:1-2).

(Taiala i Tusitusiga Paia, “ Atua, Aiga Atua,” scriptures.ChurchofJesusChrist.org)

Mosaea 15:1 ma le Ioane 20:26—28 faamaumauina ni isi o faata’ita’iga i le faailoaina o Iesu o le Atua.

O a ni auala faapitoa na filifili ai Iesu e faamaulalo?

Sa a’oa’o mai e Epikopo Richard C. Edgley, lea sa fai ma fesoasoani i le Au Epikopo sili faapea:

Ata
FInal official portrait of Elder Richard C. Edgley of the Presiding Bishopric 2000. Released at the April 2012 general conference.

Na faamaulalo e fanau mai i se fafine faitino. …

Na faamaulalo o Ia e papatisoina e le tagata, e ui ina atoatoa o Ia ma aunoa ma se agasala.

Na faamaulalo o Ia e auauna i le ua sili ona lotomaulalo.

Na faamaulalo o Ia e gaua’i o Ia lava i le finagalo o le Tama, faatagaina o Ia lava e faaosoosoina, tauemuina, sasaina, tuli’esea, ma faafitia, e ui lava ina malosi uma ia te Ia.

Na faamaulalo o Ia e faamasinoina e le lalolagi, e ui ina o Ia o le Faamasino o le Lalolagi.

Na faamaulalo o Ia ina ia siitia o Ia i luga o le satauro ma fasiotia mo agasala a le lalolagi, e ui lava ina leai se tagata e mafai ona aveeseina Lona soifua.

(Richard C. Edgley, “O Le Faamaulalo o le Atua,” Ensign, Tes. 2001, 20)

Aisea na loto ai Iesu Keriso e faamaulalo i le loloto na Ia faia?

Sa faamatala e Epikopo Richard C. Edgley, lea sa fai ma fesoasoani i le Au Epikopo e faapea:

Ata
FInal official portrait of Elder Richard C. Edgley of the Presiding Bishopric 2000. Released at the April 2012 general conference.

Na afio ifo o Ia e le ona o se matafaioi, pe mo se mamalu, ae na o le alofa lava. O Lona faamaualalo ina ia faaolaina i tatou e ala i le Togiola o le tau lena sa totogiina e Ia ina ia aumaia ai le faaolataga ma le faaeaga.

(Richard C. Edgley, “O le Faamaulalo a le Atua,” Ensign, Tes. 2001, 19)

Galuega Faaopoopo e Aoao Mai Ai

Manatu mo le A’oa’oina i Meafaitino

A mae’a ona faatumu e tagata a’oga le siata e faatusatusa ai le mua’i soifuaga o Iesu ma Lona soifuaga i le lalolagi, mafaufau e faaali ni ata e fesoasoani ai i tagata e a’oa’o i meafaitino ina ia malamalama i le faamaualalo o Iesu Keriso. Mo se faataitaiga, o le ata i le amataga o le lesona lenei o Iesu Keriso o le Foafoa e mafai ai ona faaali i le itu agavale o le laupapa. O ata e pei o nei ata e mafai ona faaali i le itu tau matau o le laupapa. Vala’aulia tagata a’oga e faatusatusa mea latou te vaaia i nei ata ma fesili pe aisea latou te talitonu ai o le a faamaulalo ma le loto iai Iesu mai mea latou te va’aia i le itu agavale i mea latou te va’aia i le itu tau matau.

Ata
Actors depicting the Nativity.
Ata
Jesus standing bound before Caiaphas and the Sanhedrin. Outtakes include the false witnesses next to Jesus, Caiaphas rending his clothing, Jesus with a rope around his neck and his clothing is blood stained, Caiaphas alone, a soldier bringing Jesus through a doorway and just the saviors bound hands.
Ata
Jesus hangs on the cross between two thieves.

O le mamalu pe a mavae le olaga nei o Iesu Keriso

Fesoasoani i tagata a’oga ia malamalama i le mana ma le mamalu na toe afio iai Iesu Keriso ina ua uma Lana soifuaga i le lalolagi ma o le a toe afio ifo ma Ia i Lona Afio Mai Faalua. Mafaufau e faaali se ata e pei o nei ata ma valaaulia i tagata a’oga e faitau ni fuaitau o mau e pei o le Mataio 25:31 ma Mataupu Faavae ma le Feagaiga 29:11 . E mafai foi e tagata a’oga ona faitau pe usu le “Sa Fanau Maulalo Iesu” (Viiga, numera 196).

Ata
The resurrected Jesus Christ (wearing white robes with a magenta sash) standing above a large gathering of clouds. Christ has His arms partially extended. The wounds in the hands of Christ are visible. Numerous angels (each blowing a trumpet) are gathered on both sides of Christ. A desert landscape is visible below the clouds. The painting depicts the Second coming of Christ. (Acts 1:11)