Seminare
Ioane 1:1–51


Ioane 1:1–51

Faalaniga ma Matafaioi o Iesu Keriso

Ata
Frontal head and shoulders portrait of Jesus Christ. Christ is depicted wearing red and white robes. In 1989, a correlation review committee evaluated the painting with regard to its suitability for Church use. The painting was rated a “5” on a scale of 1-5 (with “5” as the high).

Na faailoa e le Aposetolo o Ioane le tele o matafaioi ma faalaniga o le Faaola i le uluai mataupu o lana tala. O lenei lesona o le a fesoasoani ia te oe e iloa atili ai Iesu Keriso a o e faailoa ma aoao nisi o Ona faalaniga ma matafaioi.

O le taulai atu i faalaniga ma matafaioi o Iesu Keriso. Aoao tagata aoga ia faailoa faalaniga eseese o Iesu Keriso o loo maua i tusitusiga paia. Fesoasoani ia i latou e suesue le uiga o le faalaniga, aisea e faaaogaina ai i lena tulaga faapitoa, ma po o le a le fesoasoani o aumai e le faalaniga e tatou te aoao ai ia Iesu Keriso.

Tapenaga a le tagata aoga: Valaaulia tagata aoga e fesili i a latou uo ma aiga e faasoa mai po o a faalaniga ma matafaioi o Iesu Keriso e aupito anoa ia i latou ma pe aisea.

Gaoioiga e Mafai ona Aoao Mai Ai

Faalaniga ma matafaioi

I le 60 sekone, tusi i lalo faalaniga ma matafaioi uma e te mafaia mo oe lava ia, (mo se faataitaiga, tausoga, tagata aoga, failautusi i lau vasega o Tamaitai Talavou, ma isi faapena).

Filifili se faalaniga po o se matafaioi mai lau lisi, ma mafaufau e na o le pau na o mea e iloa e se tasi e faatatau ia te oe.

  • O a isi faamatalaga taua o le a latou misia pe afai ua na o le pau na o mea latou te iloa e uiga ia te oe?

  • Mata o le a se eseesega o le lua mafutaga ma se tasi ua malamalama i ou faalaniga ma mataifaioi eseese taitasi?

Mafaufau e valaaulia ni tagata aoga e avatu a latou lisi. Filifili se lisi e tasi, ma faitau leotele na o le tasi o matafaioi po o le faalaniga mai le itulau. Vaai pe mafai ona mate e tagata aoga po o ai le tagata aoga o loo faamatalaina mai. Ona faitau leotele lea o le lisi atoa. Vaai pe mananao tagata aoga e sui a latou tali i le maea ai ona latou iloa le tele o faalaniga ma matafaioi eseese o lenei tagata.

Ua silafia e Iesu Keriso mea uma e faatatau ia te oe ma alofa ia te oe. Aua e mafai e i tatou taitoatasi ona mauaina le meaalofa o le ola faavavau i le iloaina o Ia (tagai i le Ioane 17:3), ua Ia valaaulia ai oe ia e aoao foi ia te Ia. O faalaniga ma matafaioi taitasi o Iesu Keriso i tusitusiga paia o loo aoao mai ai se mea tulaga ese ma taua e faatatau ia te Ia. E amata e Ioane lana Evagelia i le faasoaina mai o faalaniga taua e ono fesoasoani ia te i tatou e iloa atili ai le Faaola.

Faitau le Ioane 1:29, ma saili mo se faalaniga o loo faaaogaina e faamatala ai le Faaola i lenei fuaiupu.

Mafaufau e amata se itulau i lau api talaaga o suesuega e faaigoaina “Faalaniga ma Matafaioi o Iesu Keriso” ma tusi ai “o le Tamai Mamoe a le Atua.” (Afai ua uma ona e faailogaina ni itulau faapitoa o lau api talaaga i se lesona talu ai mo mea ua e aoao ai e faatatau ia Iesu Keriso i lenei tausaga, mafaufau pe amatalia lenei lisi i luga o se tasi o na itulau.)

Mafafau e amata se lisi i luga o le laupapa mo faalaniga ma matafaioi o le Faaola, e talitutusa ma le lisi o loo fai e tagata aoga i totonu o latou api talaaga. Faaopoopo i le lisi i luga o le laupapa ao faailoa mai faalaniga ma matafaioi i le gasologa o le lesona.

  • O le a se mea o aoao atu e lenei faalaniga ia te oe e uiga ia Iesu Keriso? O le a se mea o aoao atu ia te oe e uiga i le Tama Faalelagi?

O se tasi o auala e faateleina ai lo tatou malamalama i faalaniga ma matafaioi o le Faaola o le suesueina lea o isi tusitusiga paia po o lauga o konafesi o loo faamatala atili ai Ona faalaniga ma matafaioi. O le Taiala i Tusitusiga Paia, Taiala o Autu, Lomifefiloi o le Tusi Paia, ma auaunaga mo sailiiliga i luga o le ChurchofJesusChrist.org ma le polokalama faatekinolosi o le Gospel Library e mafai ona fesoasoani atu i au suesuega.

Saili le “Iesu Keriso, Tamai Mamoe a le Atua” i le Taiala i Tusitusiga Paia po o le Taiala i Autu, ma faitau isi fuaitau o tusitusiga paia o loo aoao atu e faatatau i le Faaola ma Lana misiona e ala i lenei faalaniga paia na faaaoga e Ioane.

  • O le a se malamalamaaga na e mauaina e uiga ia Iesu Keriso o se Tamai Mamoe a le Atua?

Pe a maea ona faalogologo i tali i le fesili lea faatoa maea atu, filifili pe ono maua e tagata aoga se fesoasoani mai le faamatalaga a Peresitene Nelson e uiga i lenei faalaniga, o loo maua i le vaega o “Tala ma Faamatalaga o Talaaga” o le lesona.

Mafaufau e valaaulia tagata aoga e faamaea le suega mau lenei ma se paga.

Faitau le Ioane 1:1–14, 41, 49, ma faaauau ona faaopoopo i le itulau o lau api talaaga ia faalaniga ma matafaioi o Iesu Keriso ua e mauaina i nei fuaitau. Atonu e te manao foi e faitau le Faaliliuga a Iosefa Samita, Ioane 1:1–14 (i le Faaopoopoga i le Tusi Paia).

Valaaulia volenitia e faasoa i le vasega mea ua latou mauaina, ma uunaia tagata aoga e faaopoopo i a latou lisi soo se faalaniga po o mataifaioi na latou misia.

  • O a nisi faalaniga po o matafaioi o le Faaola o loo e iloaina e lē o maua i le Ioane 1?

  • O le fea e faapitoa lona taua ia te oe? Aisea?

Aoao ia Keriso

O le faamatalaina o se manatu i au lava upu e mafai ona fesoasoani e te malamalama atili ai ma fesoasoani e te lagonaina ai le molimau a le Agaga Paia i upu moni o e faamatalaina.

Valaaulia tagata aoga e faamaea ona fai lenei gaoioiga i a latou api talaaga o suesuega. Mafaufau e faaali atu fesili nei e tolu mo tagata aoga e faatatau i ai.

Mai le lisi i lau api talaaga o suesuega, filifili se faalaniga po o se matafaioi o Iesu Keriso e tumatila ia te oe, pe filifili se isi faalaniga e ese ai atonu e te manao e aoao atili i ai. Vaai faalemafaufau ua e manao e faamatala i se tasi se mea e faatatau ia Iesu Keriso e faaaoga ai le faalaniga po o le matafaioi ua e filifiliia. Sauni po o le a lau faamatalaga e fai ia te ia i se palakalafa e lima fuaiupu pe sili atu. Ia aofia ai ia le itiiti ma le lua ni mau faasino i tusitusiga paia na fesoasoani i au suesuega. Mafaufau e faaaoga le Taiala i Tusitusiga Paia, le Taiala i Autu, ma isi punaoa faapea foi ma fesili nei e taialaina lau tali.

  • O le a se mea o aoao mai e lenei faalaniga po o le matafaioi ia te oe e uiga ia Iesu Keriso?

  • Aisea e taua ai lou malamalama lelei i le Faaola i lenei matafaioi?

  • O anafea na e vaai ai o galue le Faaola i lenei faalaniga po o le matafaioi i lou olaga po o le olaga o se isi?

Mafaufau e valaaulia tagata aoga e faaaoga le faalaniga po o le matafaioi na latou suesueina e aoao ai se paga e faatatau ia Iesu Keriso. Savali faatamilo i le potu ma faalogologo a o fefaasoaai tagata aoga.

Uunaia tagata aoga e faaauau le aoao e uiga i le Faaola e ala i Ona faalaniga ma matafaioi ma faasoa ma le vasega ni o latou malamalamaaga fou e faatatau ia te Ia i le gasologa o le tausaga.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

O le a le uiga o Iesu Keriso o le Upu?

Na faamalamalama mai e Peresitene Russell M. Nelson:

Ata
Official portrait of President Russell M. Nelson taken January 2018

I lalo o le taitaiga a le Tama, na tauave ai e Iesu le tiutetauave o le Foafoa. O Lona faalaniga o “le Upu.” … I le gagana Eleni o le Feagaiga Fou, o lena Upu o le Logos, po o le “faaupuga.” O se isi suafa mo le Matai. E foliga ese lena faaupuga, ae e talafeagai. Tatou te faaaogaina upu e momoli atu ai pe faaoo atu ai a tatou faaupuga i isi. O lea la o Iesu o le Upu, po o le faaupuga, a Lona Tama i le lalolagi.

(Russel M. Nelson, “Jesus the Christ: Our Master and More,” Ensign, Ape. 2000, 4)

Aisea ua faaigoaina ai Iesu Keriso o le Tamai Mamoe a le Atua?

Na aoao mai Peresitene Russell M. Nelson:

Ata
Official portrait of President Russell M. Nelson taken January 2018

E tele mau faasino o le Feagaiga Tuai i le togiola, e manaomia ai se taulaga e osia i manu. E le faaaogaina soo se manu. O tulaga faapitoa e manatulia e aofia ai:

  • le filifiliga o se uluai manu o le lafu, e aunoa ma se pona [tagai i le Levitiko 5:18 ; 27:26 ],

  • le taulagaina o le ola o le manu e ala i le faamaligiina o lona toto [tagai i le Levitiko 9:18 ],

  • le fasimateina o le manu e aunoa ma le gauia o se ponaivi [tagai i le Esoto 12:46 ; Numera 9:12 ], ma le

  • tasi le manu e mafai ona taulagaina e fai ma faatinoga e sui ai se tasi [tagai i le Levitiko 16:10 ].

O le Togiola a Keriso na faataunuu ai nei muaitala o le Feagaiga Tuai. O Ia o le uluai Tamai Mamoe a le Atua, e aunoa ma se pona. O Lana taulaga na faatino i le faamaligiina o le toto. E leai ni ponaivi o Lona tino na gauia—manatua foi o e na faasala ma faasatauroina faatasi ma le Alii sa gauia o laua vae [tagai i le Ioane 19:31–33 ]. Ma o Lana taualaga na fai ma faatinoga e sui ai isi.

(Russell M. Nelson, “The Atonement,” Ensign, Nov. 1996, 34–35)

Ioane 1:14 . Talu ai ona o i tatou uma o fanau a le Atua, aisea e faaigoa ai Iesu o le Alo e Toatasi o le Tama?

E ui e moni lava o o tatou agaga taitasi uma o se atalii po o afafine o le Atua, o Iesu Keriso o le alo toatasi o le Atua na fanau mai i le tino, o lona uiga i le olaga faitino. Na aoao mai Elder James E. Talmage (1862–1933) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Portrait of James E. Talmage.

O lena Tamaitiiti o le a fanau mai ia Maria o le alo pele o Elohima, le Tama e Faavavau. … O le Tamaitiiti o Iesu e tatau ona ia mauaina uiga faaletino, faalemafaufau, ma faaleagaga, faanaunauga, ma mana na iloa ai Ona matua—o le tasi e faavavau ma faamamaluina—le Atua, o le isi o le tagata soifua—le fafine.

(James E. Talmage, Jesus the Christ [1916], 81)

Ioane 1:18 . Pe o le uiga o le faamatalaga i lenei fuaiupu e lē mafai ona vaaia le Atua?

I le Faaliliuga a Iosefa Samita o le Ioane 1:18 (tagai i le vaefaamatalaga i) o loo faamanino mai ai o taimi e faailoa mai ai le Tama Faalelagi i Lana fanau, Na te molimau mai i Lona Alo, o Iesu Keriso. O le tasi o faataitaiga o lenei mea o loo maua i le Iosefa Samita–Talafaasolopito 1:17 .

Gaoioiga Faaopoopo e Aoao Mai Ai

O isi faalaniga ma matafaioi o Iesu Keriso

Valaaulia tagata aoga ina ia saili “Iesu Keriso” i le Taiala i Tusitusiga Paia po o le Taiala i Autu po o le sue “Christ, names of” i le Bible Dictionary, ma vaavaai mo ni faalanigai ma matafaioi faaopoopo o Iesu Keriso. Afai e muai faailoa mai e tagata aoga mea patino i o latou olaga latou te manaomia ai le fesoasoani a le Faaola, ona mafai lea ona uunaia i latou e saili mo Ona faalaniga ma matafaioi o loo faaalia ai Lona gafatia e taulima manaoga patino. Mo se faataitaiga, afai o tauivi se tagata aoga ia iloa le auala e faamagaloina ai a latou agasala, o le malamalama i le matafaioi a Keriso o e Tamai Mamoe a le Atua o le a fesoasoani lea ia te i latou e iloa ai e mafai ona faamagaloina.