Faifekau Ngāue Tokoní
6. Ko e Kakato Hoʻo Ngāue Fakafaifekaú


“6. Ko e Kakato Hoʻo Ngāue Fakafaifekaú,” Ngaahi Tuʻunga Moʻui Fakafaifekau maʻá e Kau Ākonga ʻa Sīsū Kalaisí—Ngāue Fakafaifekau Tokoní (2021)

“6. Ko e Kakato Hoʻo Ngāue Fakafaifekaú,” Ngaahi Tuʻunga Moʻui Fakafaifekau maʻá e Kau Ākonga ʻa Sīsū Kalaisí—Ngāue Fakafaifekau Tokoní

ʻĪmisi
Ko e Hala ki ‘Emeasí, tā ’e J. Kirk Richards

6

Ko e Kakato Hoʻo Ngāue Fakafaifekaú

6.0

Talateu

Teuteu he taimí ni ke hokohoko atu hoʻo moʻuí ko ha ākonga ʻa Sīsū Kalaisi pea mo ha mēmipa faivelenga ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻi he hili ho tukuangé. Neongo kuo ‘osi hoʻo ngāue fakafaifekau tokoní, te ke kei hoko atu pē ke fakahoko e misiona hoʻo moʻuí.

6.1

Ko e kei Hokohoko Atu ʻo e Fetuʻutakí

Hokohoko atu hoʻo fetuʻutaki mo kinautolu ne ke tokoni mo ngāue fakataha ʻi hoʻo ngāue fakafaifekaú, kau ai ho kau taki ngāue fakafaifekau tokoní. Poupou‘i mo fakaivia kinautolu ʻi hoʻo ngaahi leá mo e tōʻongá. Fakafiefia‘i ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga ʻi heʻenau moʻuí.

6.2

Ko e Kakato Hoʻo Ngāue Fakafaifekaú

Koeʻuhí ʻokú ke kei hoko pē ko ha faifekau kae ʻoua kuo tukuange koe ʻe hoʻo palesiteni fakasiteikí, ʻoku fie maʻu ke ke muimui ki he ngaahi tuʻunga moʻui fakafaifekaú kātoa kae ʻoua kuo hoko e taimi ko iá.

6.3

Ko e Ngāue mo e Tupulaki ʻi he Hili Hoʻo Ngāue Fakafaifekaú

Ko e taimi ʻe ʻosi ai hoʻo ngāue fakafaifekaú, hoko atu hoʻo moʻui ʻaki e ngaahi tuʻunga moʻui ʻo e ongoongoleleí. Fakapapauʻi ke:

  • Lotu mo ako fakaʻaho ʻa e ongoongoleleí.

  • Maʻu lotu pea kau atu ki ho uooti totonú pe uooti taautaha kei talavoú.

  • Kumi ha ngaahi faingamālie ke ngāue ʻi he temipalé.

  • Hokohoko atu hono kumi ha ngaahi faingamālie ke tokoniʻi ha niʻihi kehe.

  • Kau ʻi he ngaahi kalasi ʻinisititiutí pe ha ngaahi kalasi fakalotu kehe.

  • Kumi ha ngaahi faingamālie ako fakaʻatamai, ako ngāue, mo ha ngāue maʻuʻanga moʻui.

Moʻui ke ke lava ʻo aʻusia ʻa e faʻahinga fiefia ʻoku fakamatalaʻi ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻi he taimi naʻe feʻiloaki kimui ange ai ʻa ʻAlamā ko e Siʻí mo hono kaungā faifekaú, ʻi heʻenau moʻuí:

“Pea ko ʻeni, naʻe hoko ʻo pehē ʻi he lolotonga fononga atu ʻa ʻAlamā mei he fonua ko Kitioné ki he feituʻu fakatongá, ki he feituʻu ʻo e fonua ko Manataí, ʻiloange, naʻá ne ʻohovale, ʻi heʻene fetaulaki mo e ngaahi foha ʻo Mōsaiá ʻoku nau fononga ki he fonua ko Seilahemalá. …

“Ko ia naʻe fuʻu fiefia lahi ai ʻa ʻAlamā ke mamata ki hono kāingá; pea ko e meʻa naʻe fakalahi ai ʻo lahi ange ki heʻene fiefiá ko ʻenau kei tui mo kaungā-ngāue maʻá e ʻEikí; ʻio, pea kuo nau tupulaki ʻo mālohi ʻi he ʻiloʻi ʻo e moʻoní; he ko e kau tangata faʻa fakakaukau lelei ʻa kinautolu pea kuo nau fakatotolo faivelenga ʻi he ngaahi folofolá, koeʻuhí ke nau ʻiloʻi ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá.

“Ka ʻoku ʻikai ko ia pē; ka kuo nau faʻa lotu, mo ʻaukai lahi; ko ia naʻa nau maʻu ʻa e mālohi ʻo e kikité, pea mo e laumālie ʻo e fakahaá, pea ʻo ka nau ka akonaki ʻoku nau akonaki ʻi he mālohi mo e mafai mei he ʻOtuá” (ʻAlamā 17:1–3).