Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé
Vahe 1: Ko e Taumuʻa ʻo e Ngāue Fakatemipalé mo e Hisitōlia Fakafāmilí


Vahe 1

Ko e Taumuʻa ʻo e Ngāue Fakatemipalé mo e Hisitōlia Fakafāmilí

Ko e Palani Lahi ʻo e Fiefiá

Kimuʻa pea fanauʻi mai koé, naʻá ke nofo mo e Tamai Hēvaní. Naʻá Ne finangalo ke ke fiefia pea hoko ʻo hangē ko Iá. Naʻá Ne ʻomai ha palani maʻau mo e kotoa ʻo ʻEne fānaú ke haʻu ki māmani pea toe foki hake ki Hono ʻaó. Naʻe fakataumuʻa hoʻo moʻuí ko ha fononga ki ʻapi ki he ʻao ʻo e ʻOtuá ʻi Hono puleʻanga fakasilesitialé.

Naʻe ʻikai ke mei malava ʻa e fononga ko ʻení ka ne taʻe ʻoua e Fakalelei ʻa e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí. Naʻe malava ʻe he Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí ʻo ʻai ke tau fakatomala kotoa ʻo fakamolemoleʻi ai ʻetau ngaahi angahalá pea toetuʻu. ʻOku tau maʻu hono kakato e ngaahi tāpuaki ʻo e Fakaleleí ʻi hono tali e ngaahi ouau ʻo e ongoongoleleí pea fakahoko mo tauhi e ngaahi fuakava toputapu mo e ʻOtuá.

Ko e ouaú ko ha ngāue toputapu pe kātoanga ʻoku fakahokoʻaki e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. ʻOku mahuʻinga ʻa e ngaahi ouau ʻe niʻihi ki he hakeakiʻí. ʻOku kau heni ʻa e papitaisó, hilifakinimá, fakanofo ʻo e kakai tangatá ki he Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí, mo e ngaahi ouau ʻo e temipalé. ʻOku totonu ke taumuʻa ʻaki ʻe he Kāingalotú kotoa hono maʻu ʻo e ngaahi ouaú ni. ʻOku kau ʻi he ngaahi ouau mahuʻinga ko ʻení ʻa e ngaahi fuakava pe ngaahi talaʻofa naʻe fai mo e ʻOtuá.

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e fatongia ʻo e ngaahi ouaú mo e ngaahi fuakavá:

“ʻOku hoko ʻa e ngaahi ouaú mo e ngaahi fuakavá ko ʻetau tohi fakamoʻoni ia ke hū ki he ʻao ʻo e [ʻOtuá]. ʻA ia, ke tau taau ke maʻu ʻa e tohi fakamoʻoni hū ko iá, kuo pau ke tau fekumi ki ai ʻi he toenga ʻo ʻetau moʻuí; pea ke tau tauhi maʻu ʻa e ngaahi ouau mo e ngaahi fuakavá, ko e pole ia ʻo e moʻui fakamatelié. Ko ʻetau maʻu pē ko ia ʻa e ngaahi ouaú mo e ngaahi fuakavá maʻatautolu pea mo hotau fāmilí, ko hotau fatongia ia ke tau fakahoko e ngaahi ouaú ʻo fakafofongaʻi ʻa hotau kāinga kuo pekiá, kae ʻumaʻā foki ʻa hono kotoa ʻo e fāmili ʻo e tangatá” (ʻi he Conference Report, Apr. 1987, 27; pe Tūhulu, Siulai 1987, 28).

Ko e Konga ʻo e Palaní ʻa e Ngaahi Fāmili Taʻengatá

ʻOku mahuʻinga ʻa e ngaahi fāmilí ʻi he palani ʻa e Tamai Hēvaní ki he fiefiá. Ko ha konga koe ʻo e fāmili fakalangí mo e fāmili fakaemāmaní. Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī:

[“Naʻe fokotuʻu ʻe he ʻOtuá ʻa e fāmilí. Naʻá Ne fakataumuʻa ke maʻu ʻa e fiefia lahi tahá, fiemālie lahi taha he ngaahi tapa ʻo e moʻuí, nēkeneka māʻolunga tahá ʻi heʻetau feohi fakatahá mo fetauhiʻaki ko e ngaahi tamai mo e faʻē mo e fānaú”] (ʻi he Conference Report, Apr. 1991, 98; pe Ensign, Mē 1991, 74).

ʻOkú ke maʻu ha ʻilo ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí pea maʻu ha niʻihi ʻo e ngaahi ouau ʻo e ongoongoleleí. ʻOku ʻikai ke maʻu ʻe he taha kotoa ʻi ho fāmilí ʻa e faingamālie tatau. ʻOku tokolahi ha niʻihi hoʻo ngaahi kuí—mahalo mo ha niʻihi e kau mēmipa ho fāmili ofí—kuo nau mālōlō teʻeki ke fanongo ki he ongoongoleleí pe maʻu e ngaahi ouau fakahaofí. ʻOku angatonu pea manavaʻofa ʻa e Tamai Hēvaní, peá Ne ʻomi ha founga ke nau maʻu ai e ngaahi tāpuakí ni.

ʻOku nofo hoʻo ngaahi kui kuo pekiá ʻi ha feituʻu ʻoku ui ko e maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié. ʻOku nau maʻu ai e faingamālie ke fanongo pea tali e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Ka neongo iá, he ʻikai ke nau lava ʻo fakahoko e ngaahi ouau ʻo e ongoongoleleí maʻanautolu, pea he ʻikai ke nau fakalakalaka kae ʻoua kuo ʻi ai ha niʻihi kehe ke nau fai ʻa e ngaahi ouau ko ʻení maʻanautolu.

Ko ho faingamālie mo e fatongia ke foaki ange ʻa e meʻaʻofa ko ʻení ki hoʻo ngaahi kuí ʻaki hoʻo ʻiloʻi kinautolu pea fakapapauʻi ʻoku fakahoko e ngaahi ouau fakafofonga ʻi he temipalé maʻanautolu. Te nau toki fili leva pe te nau tali ʻa e ngāue kuo faí.

ʻOku fakataipe hoʻo ngāue ʻo fakafofongaʻi hoʻo ngaahi kuí ki he ngāue ʻa e Fakamoʻuí, ka ʻi ha tuʻunga siʻisiʻi ange. ʻOku malava ke fakafoki kotoa kitautolu ki he ʻao ʻo e Tamai Hēvaní ʻe he Fakamoʻuí ʻo fakafou ʻi he Fakaleleí, pea ʻokú ke tokoni ki hoʻo ngaahi kuí ke nau maʻu e ngaahi tāpuaki ʻo e Fakaleleí ʻaki hono ʻai ke nau malava ʻo maʻu e ngaahi ouaú. ʻOkú ke fai ha ngāue fakahaofi maʻanautolu ʻa ia he ʻikai ke nau lava ʻo fai maʻanautolu.

Naʻe akoʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻoku hoko ʻa e Kāingalotú ko ha kau fai fakamoʻui ʻi he Moʻunga ko Saioné. Naʻá ne fakamatala ʻo pehē:

[“Te nau hoko fēfē ko ha kau fai fakamoʻui ʻi he Moʻunga ʻo Saioné? ʻI hono langa honau ngaahi temipalé, fokotuʻu ʻenau vai faiʻanga papitaisó, pea ʻalu atu ke maʻu kotoa e ngaahi ouaú … ʻi honau ʻulú, ʻo fakafofongaʻi honau kāinga kuo pekiá, pea huhuʻi kinautolu ke nau tuʻu ʻi he ʻuluaki toetuʻú ʻo maʻu ʻa e hakeakiʻi fakataha mo kinautolu ki he ngaahi nofoʻanga nāunauʻiá”] (History of the Church, 6:184; vakai foki, ʻOpataia 1:21).

ʻOku fakatahaʻi ʻe he ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí ʻa e ngaahi fāmilí. ʻE lava ke silaʻi ʻa e husepānití mo e uaifí, mātuʻá mo e fānaú ʻe he ngaahi ouau toputapu ʻo e temipalé. Ko e taumuʻa ʻo e foungá ni ke “hokohoko fakataha ʻa e seini kakato ʻo e fāmili ʻo e ʻOtuá ke hoko ko ha seini pē ʻe taha, pea te nau hoko kotoa pē ko ha fāmili ʻo e ʻOtuá pea mo Hono Kalaisí” (Joseph F. Smith, Millennial Star, Oct. 4, 1906, 629).

Ko e Misiona ʻo ʻIlaisiaá

Naʻe foaki kia ʻIlaisiā ko ha palōfita ʻi he Fuakava Motuʻá, ʻa e ngaahi kī ʻo e fakafehokotakí pe mālohi fai fakamaʻu ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí. ʻOku kau ʻi he lakanga fakataulaʻeiki ko ʻení ʻa e mafai ke fakahoko e ngaahi ouau te ne haʻi fakataha e ngaahi fāmilí ki he taʻengatá.

Naʻe kikiteʻi ʻe he kau palōfita he kuonga muʻá ʻe toe foki mai ʻa ʻIlaisiā kimuʻa he Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa Sīsū Kalaisí. Naʻe vahevahe tonu pē ʻe he ʻEikí ʻa e kikite ko ʻení ki he Kau Nīfaí: “Vakai, te u fekau ʻa ʻIlaisiā ko e palōfitá kiate kimoutolu ʻi he teʻeki ai hoko ʻa e fuʻu ʻaho lahi mo fakamanavahē ʻo e ʻEikí; pea te ne liliu ʻa e loto ʻo e ngaahi tamaí ki he fānaú, pea mo e loto ʻo e fānaú ki heʻenau ngaahi tamaí, telia naʻá ku haʻu ʻo taaʻi ʻa e māmaní ʻaki ʻa e malaʻiá” (3 Nīfai 25:5–6; vakai foki, Malakai 4:5–6; T&F 2:1; Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:38–39). Naʻe hoko foki ʻa e kikite ko ʻení ko e taha ia e pōpoaki naʻe fuofua fakahoko ʻe Molonai ki he talavou ko Siosefa Sāmitá.

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻo pehē:

“ʻOku mahuʻinga ke ʻiloʻi hono ʻuhinga naʻe talaʻofa mai ai e ʻEikí te Ne fekauʻi mai ʻa ʻIlaisiaá. Ko ha palōfita maʻongoʻonga ʻa ʻIlaisiā pea naʻe foaki kiate ia ʻe he ʻOtuá ha mālohi lahi. ʻOkú ne maʻu ʻa e mālohi lahi taha ʻoku foaki ʻe he ʻOtuá ki Heʻene fānaú; naʻá ne maʻu ʻa e mālohi ko ia ke fai fakamaʻú, ʻa e mālohi ko ia ke nonoʻo ʻi he māmaní pea nonoʻo ia ʻi he langí. … Pea naʻe tauhi ʻe he ʻEikí ʻEne talaʻofa te Ne fekauʻi mai ʻa ʻIlaisiaá. Naʻe haʻu ʻa ʻIlaisiā ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he ʻaho 3 ʻo ʻEpeleli 1836, hili pē hono fakatāpui ʻo e Temipale Ketilaní, ʻa e fuofua temipale ke langa hili hono toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí” (ʻi he Conference Report, Apr. 2005, 80; pe Liahona, Mē 2005, 78).

ʻI he taimi naʻe hā mai ai ʻa ʻIlaisiā ki he Palōfita ko Siosefá, naʻá ne pehē, “Vakai, kuo hokosia kakato ʻa e taimi … ke liliu ʻa e loto ʻo e ngaahi tamaí ki he fānaú, pea mo e fānaú ki he ngaahi tamaí. … Ko ia, ʻoku tuku ki homo nimá ʻa e ngaahi kī ʻo e kuonga ko ʻení” (T&F 110:14–16).

Talu mei he taimi ko iá, mo hono foaki e mālohi ʻo e fai silá ki he kakai tangata kuo fakamafaiʻi ʻe he Palesiteni ʻo e Siasí. ʻOku fakaʻaongaʻi ʻe he kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki ko ʻení ʻa e mālohi ʻo e fai silá ke fakahoko e ngaahi ouau ʻi he temipalé maʻá e kakai moʻuí pea mo e kau pekiá. Naʻe fakaʻilongaʻi ʻe he toe foki mai ʻa ʻIlaisiaá ʻa e kamataʻanga ʻo ha tokanga makehe fakamāmani lahi ke fekumi he tohi hohokó ʻa ia ʻoku hokohoko atu ʻene tupulakí.

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Lāsolo M. Nalesoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, naʻe toe foki mai ʻa ʻIlaisiā fakataha mo ha toe lahi ange ʻa hono huaʻi hifo ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní:

“Naʻe haʻu ʻa ʻIlaisiā ke liliu ʻa e loto ʻo e ngaahi tamaí ki heʻenau fānaú pea mo e fānaú ki heʻenau ngaahi tamaí. Naʻe kamata mei ai ʻa e fakautuutu ʻo e ongoʻi vāofi fakanatula ʻi he ngaahi toʻu tangatá. Ne hoko ʻa hono toe fakafoki mai ko ʻení ke muimui mai ai ʻa e Laumālie ʻo ʻIlaisiaá—ʻa ia ʻoku fakahaaʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e fakamoʻoni ki he natula faka-ʻOtua ʻo e fāmilí. Talu mei ai, ko e kakai kotoa pē ʻi he māmaní, ʻo tatau ai pē pe ko e hā e tui fakalotu ʻoku nau kau ki aí, ʻoku nau tānaki ʻa e ngaahi lekooti honau ngaahi fāmili kuo pekiá ʻo toe lahi ange.

“Naʻe ʻikai ngata pē ʻi hono kamata ʻe ʻIlaisiā ʻa e fekumi ki hotau tupuʻangá. Ka naʻá ne toe lava ke fakafehokotaki ʻa e ngaahi fāmilí ʻo fakalaka atu he ngaahi haʻi ʻo e matelié. Ko hono moʻoní, ko ha faingamālie ki he ngaahi fāmilí ke nau sila ki he taʻengatá, he ko e ʻuhinga totonu ia ʻo ʻetau fakatotoló” (ʻi he Conference Report, Apr. 1998, 43; pe Tūhulu, Siulai 1998, 39).

Ko e Ngaahi Tāpuaki ʻo e Ngāué

Naʻe fakamamafaʻi ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻoku maʻu ʻe kinautolu ʻoku kau ʻi he ngāue fakatemipalé ʻa e ngaahi tāpuaki lahi:

“Ko e ʻaho ʻeni ʻo e langa temipalé. Kuo teʻeki ai ha taimi ʻi muʻa kuo tau mamata ai ki hano langa mo fakatapui ha ngaahi temipale lahi pehē. … ʻE hanga ʻe he ngaahi temipalé ʻo tāpuekina ʻa kinautolu kotoa ʻe hū aí pea mo kinautolu ʻoku feilaulau ke ʻosi iá. ʻE ulo ʻa e maama ʻo Kalaisí ki he taha kotoa pē—ʻo kau ai foki mo kinautolu kuo nau pekiá” (ʻi he Conference Report, Apr. 1999, 76; pe Ensign, May 1999, 56).

ʻE lava ʻe he ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí ʻo tāpuakiʻi mo maluʻi koe mo ho fāmilí. Naʻe palōmesi mai ʻa Palesiteni Poiti K. Peeka:

ʻE tāpuakiʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ʻi heʻetau fakahoko e ngāue ouau toputapu ʻo e ngaahi temipalé. “He ʻikai fakangatangata pē ʻa e ngaahi tāpuakí ki heʻetau ngāue ʻi he temipalé. ʻE tāpuakiʻi kitautolu ʻi heʻetau ngaahi ngāue kotoa pē. Te tau feʻunga ke tokanga mai ʻa e ʻEikí ki heʻetau ngaahi ngāue fakalaumālie mo fakatuʻasinó fakatouʻosi. …

“ʻOku ʻufiʻufi kitautolu fakafoʻituitui pea ʻi heʻetau hoko ko e kakaí ʻaki ha paletuʻa mo ha maluʻi, ʻi heʻetau ngaahi ngāue ʻi he temipalé.” (The Holy Temple [1980], 182, 265).

Te ke ongoʻi ʻa e tākiekina mālohi ange ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hoʻo moʻuí, ʻi hoʻo teuteu hoʻo hisitōlia fakafāmilí pea ʻalu ki he temipalé ʻo fakafofongaʻi hoʻo ngaahi kuí. ʻE fakamālohia koe ke fakahoko e ngāué ni mo e ngaahi ngāue kehe ʻi hoʻo moʻuí ke toe lelei ange. ʻI hoʻo fai e ngāue ʻa e ʻEikí, te ke ʻiloʻi lelei ange Ia pea hoko ange ʻo hangē ko Iá.