Seminelí
Toe Vakaiʻi Hono 25 ʻo e Fakataukei Fakatokāteliné: Fakaʻaongaʻi ʻo e Ngaahi Potufolofola Fakataukei Fakatokāteliné


“Toe Vakaiʻi Hono 25 ʻo e Fakataukei Fakatokāteliné: Fakaʻaongaʻi ʻo e Ngaahi Potufolofola Fakataukei Fakatokāteliné,” Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó (2024)

“Toe Vakaiʻi Hono 25 ʻo e Fakataukei Fakatokāteliné,” Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó

Toe Vakaiʻi Hono 25 ʻo e Fakataukei Fakatokāteliné

Fakaʻaongaʻi ‘o e Ngaahi Potufolofola Fakataukei Fakatokāteliné

ʻĪmisi
ko ha kulupu toʻu tupu ʻoku nau vaʻinga ʻi tuʻa

ʻOku fakaafeʻi kitautolu ʻi he Siasí, ke tau tupulaki ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe he Fakamoʻuí—fakalaumālie, fakasōsiale, fakatuʻasino, mo fakaʻatamai. ʻE lava ke tokoni hono fokotuʻu ha ngaahi taumuʻá ke ke fakalakalaka. ʻOku ʻomi ʻa e ngaahi folofolá ʻe he Tamai Hēvaní ke tokoniʻi koe ke ke hoko ʻo hangē ko Sīsū Kalaisí ʻi he ngaahi founga ko ʻení. ʻE ʻoatu ʻe he lēsoni ko ʻení ha faingamālie ke ke akoako fakaʻaongaʻi ai ʻa e ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteliné ki hoʻo ngaahi taumuʻa ke hoko ʻo hangē ko e Fakamoʻuí.

Tokoniʻi ʻa e kau akó ke nau kau longomoʻui mai. ʻE ngali foʻou mo faingataʻa ki ha kau ako ʻe niʻihi ke nau tokanga pehē ke ako mei he folofolá. Ka neongo ia, ʻe lava ke tupulaki ʻa e kau akó ʻi he meʻa ʻoku nau malavá pea māmālie ʻenau fakaʻau ke fatongia ʻaki ʻenau akó. Kumi ha ngaahi faingamālie ke tokoni ki he kau akó ke nau longomoʻui ʻi he kalasí pea fakahīkihikiʻi ʻenau ngaahi ngāué mo e fakalakalaká.

Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakakaukau ke fakaafeʻi ʻa e kau akó ke talanoa ki heʻenau mātuʻá pe ko ha taki ʻo e Siasí fekauʻaki mo e ngaahi taumuʻa kuo nau fokotuʻú. Te nau lava ʻo aleaʻi ʻa e ngaahi lavameʻa mo e ngaahi faingataʻa ʻoku nau aʻusiá.

Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó

ʻE ala fiemaʻu ke akoʻi ha lēsoni potufolofola fakataukei fakatokāteline ʻo fetongi ʻaki ʻa e lēsoni toe vakaiʻi ko ʻení. Vakai ki he taimi-tēpile ki he vave hono akoʻí ʻa ia ʻoku ʻomi ʻe he talēkita fakavāhengá pe vahefonuá pe kouʻōtineitá ke fakapapauʻi ʻe akoʻi ʻa e lēsoni kotoa pē ʻo e fakataukei fakatokāteline ki he potufolofolá lolotonga e lele ʻa e seminelí.

Tupulaki ʻo hangē ko Sīsū Kalaisí

Fakakaukau ke fakaʻaliʻali ki he kau akó ʻa e Fakalakalaka Fakatāutahá: Tohi Fakahinohino ʻa e Toʻu Tupú pea aleaʻi ʻa e ngaahi taumuʻa te nau lava ʻo fokotuʻú. Te ke lava foki ʻo fakaʻaliʻali ʻa e laʻiʻata ko ʻení:

ʻĪmisi
fakaʻilonga polokalama ʻa e Fānaú mo e Toʻutupú

ʻOku tau lau ʻi he Luke 2:52, “naʻe tupulaki ʻa e potó ʻia Sīsū mo e lahi, pea naʻe ʻofeina ia ʻe he ʻOtuá mo e tangatá.” ʻOku finangalo ʻetau Tamai Hēvaní ke tau tupulaki ʻo hangē ko ia ne fai ʻe he Fakamoʻuí ʻi he ngaahi tafaʻaki kotoa ko ʻení. Kuo kole mai ʻe he kau taki ʻo e Siasí ke tau fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa ke tokoniʻi kitautolu ke tau tupulaki fakalaumālie, fakasōsiale, fakatuʻasino, mo fakaʻatamai.

Fakakaukau ki he ngaahi taumuʻa kuó ke fokotuʻu pe te ke loto ke fokotuʻú.

  • Ko e hā ha ngaahi lavameʻa kuó ke aʻusia?

  • Ko e hā ha ngaahi faingataʻa kuó ke fehangahangai mo ia ʻi hoʻo feinga ke aʻusia ʻa e ngaahi taumuʻa ko ʻení?

ʻI heʻetau talanoa ki he ngaahi taumuʻa ko ʻení, naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni:

Makehe mei hono ʻoatu ha ngāue lahi tuʻupaú, … ʻoku mau fakaafeʻi kimoutolu ke fealēleaʻaki mo e ʻEikí fekauʻaki mo e founga te mou lava ai ʻo tupulaki ʻi ha founga ʻoku potupotutataú. ʻE hoko ia ko e tāpuaki pea fakafiefia, ka ʻe fiemaʻu foki ke ke fai ha ngāue. ʻE fie maʻu ke ke fekumi ki he fakahā fakatāutahá. ʻE fie maʻu ke ke fili e founga ke ke ngāueʻi ai iá. Taimi ʻe niʻihi, ʻe ueʻi koe ʻe he Laumālié ke fai ha ngaahi meʻa faingataʻa. ʻOku ou tui kuo mou mateuteu ki he pole ko iá. Te ke lava ʻo fakahoko ʻa e ngaahi meʻa ʻoku faingataʻá. (Russell M. Nelson, “Special Children and Youth Broadcast Featuring President M. Russell Ballard” [fakafeʻiloaki ki he polokalama foʻou ʻa e Fānaú mo e Toʻu Tupú, 29 Sepitema, 2019], broadcasts.ChurchofJesusChrist.org)

  • Ko e hā hoʻo fakakaukau ki he faleʻi ʻa Palesiteni Nalesoní?

ʻI hoʻo ako ʻi he ʻaho ní, te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteliné ki hoʻo ngaahi taumuʻa ke hoko ʻo hangē ange ko e Fakamoʻuí ʻi he fakalaumālie, fakasōsiale, fakatuʻasino, pe fakaʻatamai.

ʻE lava ke tokoni ʻa e ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteliné

ʻE lava ke kole ki he kau akó ke nau lisi maʻuloto ki he lahi taha ʻo e ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteline te nau lavá pe vahevahe ʻa e ngaahi potufolofola kuó ne tākiekina ʻenau moʻuí. Lisi ʻa e ngaahi potufolofola ʻoku nau vahevahé ʻi he palakipoé.

Tokoni ki he kau akó ke kumi ʻa e ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteline meia ʻAlamā kia Molonaí ʻi he Fakamatala ki he ʻElito ʻo e Fakataukei Fakatokāteliné ( 2023), pe fakaʻaliʻali ʻa e saati ko ʻení.

Fakataukei Fakatokāteline ʻo e Tohi ʻa Molomoná: ʻAlamā–Molonai

Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó (2024)

Fakamoʻoni Fakafolofolá

Kupuʻi Lea Folofola Mahuʻingá

Fakamoʻoni Fakafolofolá

ʻAlamā 7:11–13

Kupuʻi Lea Folofola Mahuʻingá

“Pea te ne hāʻele atu, ʻo kātakiʻi ʻa e ngaahi mamahi mo e ngaahi faingataʻá pea mo e ngaahi ʻahiʻahi kehekehe kotoa pē.”

Fakamoʻoni Fakafolofolá

ʻAlamā 34:9–10

Kupuʻi Lea Folofola Mahuʻingá

“Kuo pau ke fai ha fakalelei, … ko ha feilaulau taʻe-fakangatangata mo taʻengata.”

Fakamoʻoni Fakafolofolá

ʻAlamā 39:9

Kupuʻi Lea Folofola Mahuʻingá

“ʻIkai toe muimui ʻi he ngaahi holi ʻa ho matá.”

Fakamoʻoni Fakafolofolá

ʻAlamā 41:10

Kupuʻi Lea Folofola Mahuʻingá

“Kuo teʻeki ai hoko ʻa e faiangahalá ko e fiefia.”

Fakamoʻoni Fakafolofolá

Hilamani 5:12

Kupuʻi Lea Folofola Mahuʻingá

“ʻOku makatuʻunga ʻi he maka ʻo hotau Huhuʻí … kuo pau ke mo langa ai homo makatuʻungá.”

Fakamoʻoni Fakafolofolá

3 Nīfai 11:10–11

Kupuʻi Lea Folofola Mahuʻingá

“Kuó u fai ai ʻa e meʻa kotoa pē kuo finangalo ʻa e Tamaí ke u fai talu mei he kamataʻangá.”

Fakamoʻoni Fakafolofolá

3 Nīfai 12:48

Kupuʻi Lea Folofola Mahuʻingá

“Ke mou haohaoa ʻo hangē pē ko aú, pe hangē ko e haohaoa hoʻomou Tamai ʻa ia ʻoku ʻi he langí.”

Fakamoʻoni Fakafolofolá

3 Nīfai 27:20

Kupuʻi Lea Folofola Mahuʻingá

“Haʻu kiate au ʻo papitaiso … koeʻuhi ke fakamāʻoniʻoniʻi ʻa kimoutolu ʻi he maʻu ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.”

Fakamoʻoni Fakafolofolá

ʻEta 12:6

Kupuʻi Lea Folofola Mahuʻingá

“ʻOku ʻikai te mou maʻu ha fakamoʻoni kae ʻoua kuo hili hono ʻahiʻahiʻi ʻo hoʻomou tuí.”

Fakamoʻoni Fakafolofolá

ʻEta 12:27

Kupuʻi Lea Folofola Mahuʻingá

“Kapau ʻe haʻu kiate au ʻa e tangatá … te u liliu ʻa e ngaahi meʻa vaivaí ko e mālohi kiate kinautolu.”

Fakamoʻoni Fakafolofolá

Molonai 7:45–48

Kupuʻi Lea Folofola Mahuʻingá

“Ko e manavaʻofá ʻa e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí.”

Fakamoʻoni Fakafolofolá

Molonai 10:4–5

Kupuʻi Lea Folofola Mahuʻingá

“Mou kole ʻi he loto-fakamātoato, mo e loto-moʻoni, ʻo maʻu ʻa e tui kia Kalaisi … [pea] ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní te mou lava ai ke ʻiloʻi hono moʻoni ʻo e ngaahi meʻa kotoa pē.”

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke kumi ha ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteline ʻe lava ʻo tokoni ke nau aʻusia ai ʻenau ngaahi taumuʻá.

Aleaʻi ʻa e ngaahi potufolofola naʻe maʻu ʻe he kau akó mo e founga ʻoku nau tokoni aí. Fakakaukau ke fakaʻaongaʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi fehuʻi ko ʻení.

ʻOku ʻikai fiemaʻu ke vahevahe ʻe he kau akó ha ngaahi fakaikiiki fakataautaha fekauʻaki mo ʻenau ngaahi taumuʻá. Poupouʻi kinautolu ke vahevahe ha meʻa lahi ange fekauʻaki mo e folofolá mo e ngaahi tefitoʻi moʻoní kae siʻi ange fekauʻaki mo e ngaahi meʻa pau ʻo e taumuʻá.

  • Ko e ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteline fē ʻe lava ʻo tokoni atu ke ke aʻusia hoʻo taumuʻá? ʻO founga fēfē?

  • Ko e ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteline fē ʻe lava ʻo tokoni atu ke ke tupulaki ʻi he “poto … mo e lahi, pea … ʻofeina … ʻe he ʻOtuá mo e tangatá” ʻo hangē ko ia naʻe hoko ki he Fakamoʻuí?

  • ʻE tokoniʻi fēfē koe ʻe ha potufolofola fakataukei fakatokāteline ʻe taha pe lahi ange ke ke fakaʻaongaʻi ha tefitoʻi moʻoni ʻe taha pe lahi ange ki hono maʻu ʻo e ʻilo fakalaumālié?

Fakakaukau ke vahevahe hoʻo fakamoʻoní ki he ngaahi founga kuo tokoni ai ʻa e ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteliné ʻi hoʻo moʻuí.