Seminelí
Molonai 6: Ko e Kau mo e Ngāue ʻi he Siasi ʻo e ʻEikí


“Molonai 6: Ko e Kau mo e Ngāue ʻi he Siasi ʻo e ʻEikí,” Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó (2024)

“Molonai 6,” Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó

Molonai 6

Ko e Kau mo e Ngāue ʻi he Siasi ʻo e ʻEikí

ʻĪmisi
ko ha finemui ʻoku lea ʻi he houalotu sākalamēnití

ʻI heʻetau hoko ko e kāingalotu kuo papitaiso ki he Siasi ʻo Kalaisí, ʻoku tau maʻu ai ha ngaahi faingamālie ke kau mo tokoni ʻi ha ngaahi founga kehekehe. ʻI he Molonai 6, naʻe hoko atu ai ʻe Molonai ʻene ngaahi fakahinohinó ke tokoni ke fakamālohia mo langa hake ʻa e Siasí. ʻE lava ke tokoni ʻa e lēsoni ko ʻení ke ke feinga ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé mo muimui ʻi he Fakamoʻuí ko ha mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

Feinga ke ke hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga ʻo e ʻofa ki he niʻihi kehé. Naʻe fakahaaʻi maʻu pē ʻe he Fakamoʻuí ʻEne tokanga fakamātoato ki he tokotaha takitaha. ʻI hoʻo tanumaki ha laumālie ʻo e ʻofá mo e fakaʻapaʻapá ki hoʻo kau akó, ʻe lava ʻe hoʻo sīpinga faka-Kalaisí ʻo ueʻi kinautolu ke nau fehoungaʻiaʻaki ʻiate kinautolu. Poupouʻi ʻa e kau akó ke nau felangakihakeʻaki mo fekumi ki he leleí ʻi he tokotaha kotoa pē.

Teuteu ʻa e tokotaha akó: ʻE lava ke omi mateuteu ʻa e kau akó ke vahevahe ha ngaahi founga ʻe lava ke fefakamālohiaʻaki ai ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí kinautolu kotoa, naʻa mo ʻenau hala ʻi ha uiuiʻi ʻi ha uooti pe koló.

Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó

Kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Kalaisí

ʻĪmisi
hiva ʻa ha uooti ʻi he houalotu sākalamēnití

Fakakaukau ke fakaʻaliʻali ha fakatātā ʻo ha kāingalotu ʻo e Siasí pea aleaʻi ʻa e ngaahi ʻuhinga kehekehe ʻoku fili ai ʻa e kakaí ke nau hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasi ʻo e Fakamoʻuí.

ʻI he ʻekitivitī ko ʻení, fakakaukau ke tā ha fōtunga ʻo ha tokotaha ʻi he palakipoé ke lava ʻe he kau akó ʻo fakakakato fakakalasi ʻa e ʻekitivitií.

Tā ʻi hoʻo tohinoa akó pe ʻi ha laʻipepa kehe ha laine ke vaeua ʻa e pēsí. Tā ʻi ha konga ʻe taha ha fōtunga ʻo ha tokotaha, ʻokú ne fakafofongaʻi ha mēmipa ʻo e Siasi ʻo e Fakamoʻuí. ʻAi ke lahi feʻunga ʻa e fakatātaá ke ke lava ʻo tohi ʻi loto ai. Hiki ʻi loto ʻi he fakatātā naʻá ke taá, ha meʻa ʻe ua pe tolu naʻá ke fai pe ʻamanaki ke fai ke teuteu ki he papitaiso ki he Siasí. Mahalo te ke fie hokohoko atu hono tānaki ha ngaahi meʻa ki he lisi ʻi hoʻo fakatātaá lolotonga ʻa e lēsoní.

ʻI he Molonai 6, naʻe hoko atu ai ʻe Molonai ʻene ngaahi akonaki fekauʻaki mo hono langa hake ʻo e Siasí mo fakamālohia hono kau mēmipá. ʻOku tau ako ʻi he vahe ko ʻení, ha niʻihi ʻo hotau ngaahi ngafa mo e faingamālie ʻi hono fakahoko e ngāue ʻa e ʻEikí ʻi Hono Siasí.

Lau ʻa e Molonai 6:1–3, ʻo kumi ʻa e meʻa naʻe akoʻi ʻe Molonai fekauʻaki mo e founga ʻe lava ke fakahaaʻi ai ʻe ha taha ʻokú ne mateuteu ke papitaiso ki he Siasi ʻo Kalaisí. Tānaki atu ʻa e meʻa ʻokú ke maʻú ki he lisi ʻi loto ʻi hoʻo fakatātaá.

  • ʻOkú ke pehē ʻoku teuteuʻi fēfē ʻe he ngaahi tōʻonga mo e ʻulungaanga ko ʻení ha taha ki he papitaisó?

Naʻe akoʻi ʻe Molonai ʻi he taimi pē ʻoku tau papitaiso aí, ʻoku “lau ʻa [kitautolu] ki he kakai ʻo e siasi ʻo Kalaisí” (Molonai 6:4). ʻOku tau kau ki ha faʻunga siasi ʻoku fakataumuʻa ke fakamālohia mo langaki hake kitautolu ko ha kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisi. ʻI he hokohoko atu hoʻo ako ʻa e Molonai 6, fakakaukau ki he founga te ke lava ai ʻo tokoniʻi mo fakamālohia ʻa e niʻihi kehé ko ha mēmipa kuo papitaiso ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

Ngaahi faingamālié mo e ngaahi fatongiá

Hiki ʻi he ʻīmisi naʻá ke tā kimuʻá, ha niʻihi ʻo e ngaahi fiemaʻu mo e ngaahi ʻamanaki ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí.

Tokoni ke mahino ki he kau akó ʻe lava ke tokoni hono ʻiloʻi ʻo e ngaahi fiemaʻu ko ʻení ʻiate kinautolu mo e niʻihi kehé ke nau ako mei he ngaahi akonaki hoko ʻa Molonaí. ʻAi ke ke ongoʻingofua pea fakapapauʻi ki he kau akó ʻoku ʻikai fiemaʻu ke nau vahevahe ʻa e meʻa kuo nau tohí. ʻOange ha taimi feʻunga ke nau lekooti ai ha ngaahi fakakaukau ʻi heʻenau fakatātaá.

Hiki ʻa e foʻi moʻoni taʻekakato ko ʻení ʻi he palakipoé, pea tuku ha feituʻu ke fakaʻosi ai ʻe he kau akó ʻa e fakamatalá ʻi ha ngaahi founga kehekehe.

Hiki ʻi he vaeua ʻe taha ʻo hoʻo pepá pe peesi tohinoá ʻa e foʻi moʻoni taʻe kakato ko ʻení: ʻI heʻetau hoko ko e kau mēmipa ʻo e Siasi ʻo e Fakamoʻuí, te tau lava ʻo fetokoniʻaki mo fefakamālohiaʻaki ʻi heʻetau …

Ako ʻa e Molonai 6:4–9, ʻo kumi ha ngaahi founga te ke lava ʻo fakaʻosi ʻaki ʻa e fakamatalá. Hiki hoʻo lisi ʻo e ngaahi fakamatala kehekehé ʻi hoʻo laʻipepá. Mahalo ʻe tokoni ke ʻiloʻi ʻoku ʻuhinga ʻa e fafangá ke poupouʻi pe tanumaki ʻa e fakalakalaká.

ʻE lava ke fakakakato ʻe he kau akó ʻa e fakamatalá ʻi ha ngaahi founga kehekehe, kau ai ʻeni:

  • manatuʻi e kāingalotu kehe ʻo e Siasí (veesi 4).

  • fefafangaʻaki fakalaumālie ʻaki ʻa e folofola lelei ʻa e ʻOtuá (veesi 4).

  • fetauhiʻaki mo lotua ʻa e niʻihi kehé (veesi 4).

  • fetokoniʻaki ke falala ki he Fakamoʻuí mo ʻEne Fakaleleí (veesi 4).

  • faʻa fakataha ke ʻaukai mo lotu fakataha (veesi 5).

  • fefakamālohiaʻaki fakalaumālie (veesi 5).

  • maʻu ʻa e sākalamēnití ko ha fakamanatu kia Sīsū Kalaisi (veesi 6).

  • fakamolemoleʻi ʻa e niʻihi kehé ʻi heʻenau fakatomalá (veesi 7–8).

  • faiako mo lotu ʻo fakatatau ki he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní (veesi 9).

Fakakaukau ke fakaʻaongaʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi fehuʻi ko ʻení ke tokoni ke mahino ki he kau akó ʻa e fatongia takitaha pea fakakaukau ki he founga ke fakahoko ai iá. ʻE lava foki ke hoko ʻeni ko ha taimi lelei ke fakaafeʻi ai ʻa e kau akó ke vahevahe ha ngaahi fakakaukau lahi ange mei heʻenau teuteu ʻa e tokotaha akó.

  • Ko e fē ʻi he ngaahi ngāue ko ʻení ʻoku ngali faingofua ange kiate koé? Ko e fē ʻe lava ke hoko ko ha polé? Ko e hā hono ʻuhingá?

  • ʻE fēfē nai ʻa e ngaahi ngāue ko ʻení ʻi hoʻo kalasí pe kōlomú?

  • ʻE tokoni fēfē nai hono ngāueʻi ʻo e ngaahi moʻoni ko ʻení kiate koe mo hoʻo ngaahi fiemaʻú?

Ko e foakí mo e maʻu maí

ʻE ala ʻaonga ke fakaʻaliʻali ʻa e fakamatala ko ʻení ke lau leʻolahi ʻe ha tokotaha ako.

Naʻe akonaki ʻa Sisitā Poni L. ʻOsikasoni, Palesiteni Lahi mālōlō ʻo e Kau Finemuí ʻo pehē:

ʻOku ʻikai ke tau nofo ʻataʻatā pē ʻo tali ke maʻu mai pe foaki mai ha meʻa ʻi he lotú; ʻoku fiemaʻu ke tau fai e foakí pea hoko ko e maʻuʻanga tokoni ki he foakí. Kau talavou mo e kau finemui, ko hoʻomou toe ʻalu pē [ki ha ʻeikitivitī ʻa e toʻu tupú], kiʻi tuʻu ʻo fakasiosio ki he tafaʻakí peá ke fehuʻi loto kiate koe, “Ko hai ʻokú ne fiemaʻu ʻeku tokoní ʻi he ʻaho ní?” Mahalo pē ko koe ʻa e kī ki hono fai ʻo ha tokoni ki haʻo maheni pe fakalotolahiʻi ha kaungāmeʻa ʻoku faingataʻaʻia fakalongolongo pē.

Kole ki hoʻo Tamai Hēvaní ke fakahā atu ko hai he niʻihi ʻoku mou feohí ʻokú ne fiemaʻu hoʻo tokoní, pea ueʻi koe ke ke ʻiloʻi ʻa e founga lelei taha ke tokoniʻi ai iá. Manatuʻi naʻe faʻa tokoni ʻa e Fakamoʻuí ki ha foʻi toko taha he taimi pē ʻe taha. (Bonnie L. Oscarson, “Ko e Ngaahi Fiemaʻu Hotau Tafaʻakí,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2017, 26)

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku mahuʻinga ke manatuʻi mei he faleʻi ʻa Sisitā ʻOsikāsoní, pea ko e hā hono ʻuhingá?

  • Ko e fē ha taimi kuó ke vakai ai ki hano ngāue ʻaki ʻo e ngaahi moʻoni naʻe akoʻi ʻe Molonaí? Ko e hā ha liliu naʻe hoko ʻi he moʻui ʻa e niʻihi kehé ʻi hono ngāueʻi ʻo e ngaahi moʻoni ko ʻení?

  • ʻE tokoni fēfē hoʻo muimui ki he faleʻi ʻa Molonaí ke ke hoko ʻo hangē ko e Fakamoʻuí?

Ki ha sīpinga ʻo ha finemui naʻá ne fakaʻaongaʻi e faleʻi ʻa Molonaí, mamata ʻi he “Mata ke Mamatá” mei he taimi 4:55 ki he 6:55 ChurchofJesusChrist.org.

Kapau te ke hulu ʻa e foʻi vitioó, fakakaukau ke aleaʻi ha ngaahi founga naʻe fakaʻaongaʻi ai ʻe he finemuí ʻa e faleʻi ʻa Molonaí mo muimui ki he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí.

Ko ʻeku ngaahi sitepu hono hokó

ʻOange ki he kau akó ha taimi feʻunga ke fakalaulauloto ai pea lekooti ʻenau ngaahi fakakaukaú ʻi heʻenau tohinoa akó. Kapau ʻe lahi ʻa e taimí, fakaafeʻi ha kau ako ke vahevahe ʻenau ngaahi fakakaukaú mo e kalasí.

Fakalaulauloto ʻi ha ngaahi miniti siʻi ki he meʻa kuó ke ako mo ongoʻi ʻi he ʻaho ní. Hili iá peá ke fakakaukauloto ki haʻo hū atu ki hoʻo fakataha pe ʻekitivitī faka-Siasi hokó. ʻOkú ke pehē ko e hā ʻe finangalo ʻa e Fakamoʻuí ke ke fakahokó? Fakakaukau ke hiki ha kiʻi fakamatala ʻi hoʻo tohinoa akó ke tokoni ke ke manatuʻi ʻa e fakahinohino kuó ke maʻú.

Mahalo te ke fiemaʻu foki ke fekumi ki he tokoni ʻa e Tamai Hēvaní ʻi he lotu ke ʻiloʻi pe ko hai ʻokú ne fiemaʻu hoʻo tokangá mo e tokoní. Fakaafeʻi Ia ke tokoni atu ke ke ʻiloʻi ʻa e meʻa te ke lava ʻo fai ke tokangaʻi ʻa e kau mēmipa kehe ʻo e Siasí ʻo hangē ko ia naʻe mei fai ʻe he Fakamoʻuí.