Seminelí
4 Nīfaí: “Fakaului … ki he ʻEikí”


“4 Nīfai: ‘Fakaului … ki he ʻEikí’” Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó (2024)

“4 Nīfai,” Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó

4 Nīfai

“Fakaului … ki he ʻEikí”

ʻĪmisi
ko ha kulupu ʻo ha kau finemui fiefia ʻoku nau vala lotu

Kuo afeʻi taʻu ʻeni mo e kei fekumi pē ʻa e fakafoʻituituí, ngaahi fāmilí, mo e ngaahi sōsaietí ki ha ngaahi taumuʻa hangē ko e fāitahá, melinó, mo e uouangatahá. Mahalo ʻoku ngali tāumamaʻo ʻeni, ka ʻoku nau ʻi ai. Ko e fakamatala ʻi he 4 Nīfaí ko ha sīpinga ia ʻo e meʻa ko iá. Ko e kī ʻe taha ki hono aʻusia ʻo e ngaahi tāpuaki ko ʻení ko hono fakaloloto ʻetau ului ki he ʻEikí mo maʻu ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi hotau lotó. ʻE lava ke tokoniʻi koe ʻe he lēsoni ko ʻení ke ke ongoʻi ha ʻofa lahi ange ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi koeʻuhí kae lava ke ke ului lahi ange kiate Kinaua.

Teuteu ʻaki hono ako ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá. Kuo fakafatongia ʻaki kitautolu ʻa hono akoʻi ʻa e ngaahi moʻoni ʻoku maʻu ʻi he folofolá mo e ngaahi akonaki ʻa e kau palōfita mo e kau ʻaposetolo ʻo e ngaahi ʻaho kimui ní. ʻI heʻetau ako ʻi he faʻa lotu ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá, ʻe lava ai ke tau feongoongoi mo e Laumālie Māʻoniʻoní pea maʻu ha ngaahi ʻilo mo ha fakahinohino.

Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakakaukau ke fakaafeʻi ʻa e kau akó ke ako ʻa e ʻuhinga ʻo e foʻi lea fakauluí ʻi he ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻa e Siasí ʻoku lava ke maʻú. Ka ʻikai, te ke lava ʻo fakaafeʻi ʻa e kau akó ke fehuʻi ki ha taha ʻokú ne ʻiloʻi ʻa e ʻuhinga kiate ia ʻo e ului kia Kalaisí.

Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó

Ko ha faingamālie fakalangi

Fakakaukauloto pe naʻe mei fēfē kapau naʻá ke ʻofa mo feinga fakataha mo e kakai ʻoku mou feohí ke muimui kia Sīsū Kalaisi.

Fakakaukau ke vahe ʻa e kau akó ki ha fanga kiʻi kulupu iiki pea tuku ke nau aleaʻi nounou ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení.

  • ʻE kehe fēfē nai homou tūkui koló?

  • ʻE kehe fēfē nai homou akoʻangá pe siasí?

  • ʻE kehe fēfē nai homou ʻapí?

ʻOku ʻi he tohi 4 Nīfaí ʻa e fakamatala ʻo e kakai naʻe moʻui hili ʻa e ʻaʻahi ʻa e Fakamoʻuí ki he ongo ʻAmeliká. ʻI hoʻo ako kau ki heʻenau aʻusiá, kumi ʻa e liliu naʻe fakahoko ʻe Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí ki he kakai ko ʻení. Fakakaukau ki he founga ʻe lava ke liliu ai ʻe he ngaahi akonaki ko ʻení ʻa e founga ʻokú ke fili ke moʻui aí.

Ko e mālohi ʻo e ongoongolelei ʻa e Fakamoʻuí

Lau ʻa e 4 Nīfai 1:1–2, ʻo kumi ʻa e liliu naʻe fakahoko ʻe he Fakamoʻuí mo ʻEne ngaahi akonakí ki he kakaí.

  • Ko e hā ha meʻa naʻá ke fakatokangaʻi?

Mahalo te ke fie fakaʻilongaʻi ʻa e kupuʻi lea “kuo fakaului ʻa e kakai kotoa pē ki he ʻEikí” ʻi he veesi 2.

Fakakaukau ke fakaafeʻi ʻa e kau ako ne nau fakakakato ʻa e ʻekitivitī teuteú ke vahevahe ʻa e meʻa ne nau ako fekauʻaki mo e ʻuhinga ke fakaului ki he ʻEikí. Te ke lava foki ʻo vahevahe ʻa e fakaʻuhinga ko ʻení.

ʻOku ʻuhinga ʻa e fakaului ki he ʻEikí ki hono “liliu ʻo e ngaahi tui, loto, mo e moʻui ʻa ha taha ke tali mo tauhi pau ki he finangalo ʻo e ʻOtuá … pea liliu ʻo hoko ko ha ākonga ʻa Kalaisi” (Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Fakauluí,” scriptures.ChurchofJesusChrist.org).

Ko e ngaahi tāpuaki ʻo e uluí

Naʻe aʻusia ʻe he kau Nīfaí mo e kau Leimaná ha ngaahi tāpuaki fakaofo koeʻuhí ko ʻenau ului kia Sīsū Kalaisí. Tohiʻi ʻi hoʻo tohinoa akó ʻa e “Ngaahi Tāpuaki mei he Uluí” ʻi lotomālie ʻi ha peesi.

Makehe mei hono hiki ʻe he kau akó ʻa e ʻuluʻi tohí ʻi heʻenau tohinoa akó, te ke lava ʻo hiki ia ʻi he palakipoé. ʻE lava ke hiki ʻe he kau akó ʻenau ngaahi talí ʻi he palakipoé hili ʻenau ako ʻa e ngaahi veesi ko ʻení.

Lau ʻa e 4 Nīfai 1:2–18 pea fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi foʻi lea pe kupuʻi lea ʻoku nau fakahaaʻi e ngaahi tāpuaki naʻa nau maʻú. Hiki ʻi hoʻo laʻipepá ʻa e ngaahi foʻi lea pe kupuʻi lea ko ʻení ʻo takatakai ʻi he ʻuluʻitohi “Ngaahi Tāpuaki mei he Uluí.” (Mahalo ʻe tokoni ke ʻiloʻi ʻa e ʻuhinga ʻo ha niʻihi ʻo e ngaahi foʻi lea ʻi he veesi 16. ʻOku ʻuhinga ʻa e maveuveú ki he ngaahi longoaʻa pe fakakikihi ʻa e kakaí, ʻoku ʻuhinga ʻa e feʻauakí ki he ngaahi angahala fakasekisualé, pea ʻoku ʻuhinga ʻa e holi koví ki he fakakaukau koví mo e taʻe-angamaʻá.)

Fakakaukau pe ko e fē ʻi he ngaahi tāpuaki ko ʻení ʻokú ke fakaʻamu ke aʻusia lahi ange ʻi hoʻo moʻuí. Fakakaukau ke siakaleʻi kinautolu ʻi he peesi ʻi hoʻo tohinoa akó.

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke vahevahe ʻa e meʻa naʻa nau ako pe ongoʻi mei heʻenau ako ʻa e veesi 2–18. Te ke lava ʻo fakaafeʻi ha kau ako kehekehe ke vahevahe ha kupuʻi lea ʻoku mahuʻinga makehe kiate kinautolu pea fakamatalaʻi hono mahuʻingá.

  • Ko e hā ʻa e meʻa naʻe makehe kiate koe mei he ngaahi veesi ko ʻení? Ko e hā hono ʻuhingá?

  • Makatuʻunga ʻi he meʻa naʻá ke ako mei he ngaahi veesi ko ʻení, te ke fakaʻosi fēfē ʻa e sētesi ko ʻení: “ʻI he taimi ʻoku tau ului ai ki he ʻEikí …”?

Ko e moʻoni ʻe taha te tau lava ʻo ʻilo mei he ngaahi veesi ko ʻení ʻi he taimi ʻoku tau ului ai ki he ʻEikí, ʻoku faitāpuekina kitautolu ʻaki ʻa e fiefia mo e uouangataha ʻi heʻetau hoko ko e fānau ʻa Kalaisí.

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻe lava ke ʻomi ai ʻe he ului kia Sīsū Kalaisí mo hono moʻui ʻaki ʻEne ongoongoleleí ha ngaahi tāpuaki peheé?

  • ʻE liliu fēfē nai ʻetau ngaahi tōʻonga fakaʻahó ʻi hono maʻu ha mahino ki he foʻi moʻoni ko ʻení?

Ko e ʻofa ʻa e ʻOtuá

Naʻe vahevahe ʻe ʻEletā Sefilī R. Holani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e fakakaukau ko ʻení fekauʻaki mo e ʻuhinga naʻe lava ai ʻa e kakaí ni ʻo nofo ʻi ha tuʻunga fiefia mo uouangataha peheé.

Ko e hā ʻa e kī ki he tupulaki fakafokifā ko ʻeni ʻi he moʻui fiemālie mo fiefiá? ʻOku ʻasi lelei ʻi he fakalea ʻo e sētesí: “Ko e ʻofa ʻa e ʻOtuá … naʻe ʻi he loto ʻo e kakaí” [4 Nīfai 1:15]. ʻI he taimi pē ʻoku fokotuʻu pau mai ai ʻe he ʻofa ʻa e ʻOtuá e tūkunga ʻo ʻetau moʻuí, ʻa hotau ngaahi vā fetuʻutaki mo e niʻihi kehé pea aʻu ki heʻetau ongo ki he faʻahinga kotoa pē ʻo e tangatá, ʻoku toki kamata leva ke mōlia atu ʻa e ngaahi faikehekehé, ngaahi fakafaʻahingá mo e ʻū ʻā vahevahé, kae tupulaki ʻa e melinó. Ko e meʻa tonu pē ia ne hoko ʻi heʻetau sīpinga ʻi he Tohi ʻa Molomoná. Naʻe ʻikai ke toe ʻi ai ha kau Leimana, pe kau Sēkope, pe kau Siosefa, pe kau Sōlami. Naʻe ʻikai pē ke toe ʻi ai ha faʻahinga kakai pehē (ites). Naʻe ohi ʻe he kakaí ha tuʻunga foʻou fisifisimuʻa pē ʻe taha. ʻOku pehē he vēsí, ne pau ke ʻilo ʻaki kinautolu kotoa “ko e fānau ʻa Kalaisí.” [4 Nīfai 1:17]. (Jeffrey R. Holland, “Ko e Koloa Lelei Tahá,” Liahona, Nōvema 2021, 9)

Fakakaukau ke fakaʻilongaʻi ʻa e kupuʻi lea ʻi he veesi 15 fekauʻaki mo e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi he loto ʻo e kakaí. ʻE lava ke ʻuhinga ʻa e maʻu ʻo e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi hotau lotó ke ongoʻi ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá kiate kitautolu mo e niʻihi kehé. ʻE lava foki ke ʻuhinga ia ke ongoʻi ʻa e ʻofa ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí.

  • Ko e hā ha ngaahi ngāue te tau lava ʻo fai ʻe tokoni ke tau ongoʻi ha ʻofa lahi ange ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi?

Fekumi ki ha ngaahi tali kehekehe ki he fehuʻi kimuʻá. Mahalo naʻa ʻaonga ke kole ki he kau akó ke fakamatalaʻi ʻa e meʻa kuó ne tokoniʻi kinautolu ke nau ongoʻi ha ʻofa lahi ange ki he ʻOtuá, ko ha konga ʻo e fealēleaʻaki ko ʻení. Mahalo te ke fie vahevahe foki ha aʻusia mei hoʻo moʻui pē ʻaʻaú.

Ko e founga ʻe taha te tau lava ai ʻo ongoʻi ha ʻofa lahi ange ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí ko ʻetau ako mo ʻiloʻi Kinaua ʻi he folofolá.

ʻE lava ke fakakakato fakafoʻituitui ʻe he kau akó ʻa e ʻekitivitī ko ʻení pe mo ha kiʻi kulupu tokosiʻi.

Tuku ha taimi ke ako ai ha ngaahi potufolofola fekauʻaki mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻe lava ʻo tokoni ke ke ongoʻi ha ʻofa lahi ange kiate Kinaua. Tokanga ki he meʻa ʻokú ke ako fekauʻaki mo Hona ʻulungāngá, finangaló, mo e fatongiá. Te ke lava ʻo fekumi ki ha ngaahi foʻi lea hangē ko e “Tamai Hēvani” pe “Sīsū Kalaisi” ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e ʻū naunau ki he akó hangē ko e Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá pe tafaʻaki fekumi ʻi he Gospel Library.

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke vahevahe ha ngaahi veesi naʻa nau maʻu naʻe fuʻu mahuʻingamālie kiate kinautolu. Kole ange ke nau fakamatalaʻi ʻa e founga ʻe lava ke tokoniʻi ai kitautolu ʻe he ngaahi moʻoni naʻe akoʻi maí ke tau ongoʻi ha ʻofa lahi ange ki he Tamai Hēvaní pe ko Sīsū Kalaisi.

  • ʻI he ʻosi e vahevahe ʻa e kau akó, fakakaukau ke fakaafeʻi ke nau tali ʻa e fehuʻi ko ʻení ʻi heʻenau tohinoa akó. Hili iá peá ke fakamoʻoni ki he ngaahi moʻoni kuo mou aleaʻi ʻi he ʻaho ní.

  • Ko e hā ha meʻa te ke feinga ke fai ʻi he ngaahi ʻaho ka hoko maí ʻe lava ʻo tokoni atu ke ke ului lahi ange kia Sīsū Kalaisi?