Seminelí
3 Nīfai 27, Konga 1: “Langa … ʻi Heʻeku Ongoongoleleí”


“3 Nīfai 27, Konga 1: ‘Langa … ʻi Heʻeku Ongoongoleleí,’” Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó (2024)

“3 Nīfai 27, Konga 1,” Tohi ʻa Molomona – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó

3 Nīfai 27, Konga 1

“Langa … ʻi Heʻeku Ongoongoleleí”

ʻĪmisi
ko ha talavou ʻokú ne fai ha lea ʻi he houalotu sākalamēnití

Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi tōʻonga moʻui mahuʻinga taha ʻo e Siasi ʻo e Fakamoʻuí? Naʻe akoʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻEne kau ākonga Nīfaí ʻoku totonu ke ui Hono Siasí ki Hono huafá pea langa ʻi Heʻene ongoongoleleí. ʻE lava ke tokoni ʻa e lēsoni ko ʻení ke mahino kiate koe ʻa e ongoongolelei ʻa e Fakamoʻuí pea mo e mahuʻinga ʻo e hingoa ʻo e Siasí.

Teuteuʻi koe ke ke hoko ko ha meʻangāue ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Kuo akoʻi ʻe he ʻEikí, “pea kapau ʻe ʻikai te mou maʻu ʻa e Laumālié ʻe ʻikai te mou faiako” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 42:14). ʻI hoʻo feinga ke muimui ki he sīpinga talangofua ʻa e Fakamoʻuí pea moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí ʻaki ʻa e kotoa ho lotó, ʻe tokoniʻi koe ʻe he Laumālié ke ke akoʻi ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

Teuteu ʻa e tokotaha akó: ʻE lava ke fakaafeʻi ʻa e kau akó ke lau ʻa e 3 Nīfai 27:1–10 ke ʻiloʻi ʻa e meʻa naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí ki Heʻene kau ākonga Nīfaí fekauʻaki mo Hono Siasí.

Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó

Ko e hā haʻo tali?

Vahevahe ʻa e tūkunga ko ʻení mo e kau akó. Te ke lava foki ʻo fakaafeʻi ha ongo tamaiki ako te na loto-fiemālie ke fakatātaaʻi ia.

ʻI ha ʻaho ʻe taha lolotonga hono vahevahe ʻe Naomi ʻa e meʻa naʻa nau fai ʻi he fakaʻosinga ʻo e uiké, naʻá ne talaange ki hono kaungāmeʻa ko Mākoú naʻá ne ʻalu ki he lotú he Sāpaté.

Naʻe fehuʻi ange ʻe Mākou, “Ko e Māmonga koe, ko ia?”

Naʻe pehē ʻe Nāomi, “ʻOku faʻa ui peheʻi kimautolu ʻe he kakaí ʻi he taimi ʻe niʻihi, ka ʻoku mau saiʻia ange ke ui kimautolu ko e kau mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.”

Naʻe tali ange ʻe Mākou, “ʻOku fuʻu lōloa ia. Ko e hā ʻoku ʻikai ke mou pehē ai pē ʻoku mou kau ki he siasi Māmongá? ʻOku ʻikai te mou lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná?”

ʻE lava ke fakaafeʻi ʻa e kau akó ke aleaʻi ʻa e fehuʻi ko ʻení mo ha hoa pe ʻi ha kulupu tokosiʻi.

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻe lava ke tali ʻaki ʻe Nāomi ʻa e fehuʻi ʻa Mākoú?

Te mou ako he ʻahó ni ha niʻihi ʻo e ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí ki Heʻene kau ākonga Nīfaí ʻoku lekooti ʻi he 3 Nīfai 27. ʻI hoʻomou akó, kumi ʻa e ngaahi moʻoni naʻe akoʻi ʻe Sīsū fekauʻaki mo Hono Siasí ʻe lava ʻo tokoni kiate koe ʻi hoʻo fehangahangai mo ha ngaahi tūkunga hangē ko ia naʻá ke toki laukonga ki aí.

Ko e hingoa ʻo e Siasí

ʻI he hili ha taimi siʻi mei he ʻaʻahi ʻa Sīsū Kalaisi ki he kau Nīfaí, naʻe fakataha ʻEne kau ākonga Nīfai ʻe toko hongofulu mā uá ʻi he ʻaukai mo e lotu. Naʻa nau fie ʻilo pe ko e hā ʻa e hingoa ʻoku totonu ke ui ʻaki ʻa e Siasí. Lolotonga ʻenau lotú, naʻe hā mai ʻa e Fakamoʻuí ʻo kamata ke akoʻi kinautolu (vakai, 3 Nīfai 27:1–3).

Lau ʻa e 3 Nīfai 27:4–7, ʻo kumi ʻa e meʻa naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí ki Heʻene kau ākongá fekauʻaki mo e hingoa ʻo Hono Siasí.

  • Ko e hā ʻa e folofola ʻa e Fakamoʻuí ki he hingoa ʻoku totonu ke ui ʻaki Hono Siasí?

Fakakaukau ke hiki ʻa e moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé pea fakaʻatā ha feituʻu ʻi he palakipoé ʻi he ngataʻangá, koeʻuhí ke ke lava ʻo tānaki atu ki he moʻoní ʻamui ange ʻi he lēsoní.

Ko e moʻoni ʻe taha ʻoku tau ako mei he ngaahi veesi ko ʻení kuo pau ke ui ʻa e Siasi moʻoni ʻo Sīsū Kalaisí ʻaki Hono huafá.

  • Ko e hā ha ngaahi ʻuhinga naʻe folofola ʻaki ʻe he Fakamoʻuí ki hono fakahuafa kiate Ia ʻa e Siasí?

Naʻe vahevahe ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻa e ngaahi ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ke tau fakaʻaongaʻi ʻa e hingoa totonu ʻo e Siasí:

ʻOku ʻikai toe aleaʻi e hingoa ia ʻo e Siasí. Ko e taimi ʻoku fakahā mahino ai ʻe he Fakamoʻuí ʻa e hingoa ʻo Hono Siasí, pea aʻu ʻo muʻomuʻa ai ʻa ʻEne pehē, “Ke mou ui ʻa e Siasí ʻi hoku hingoá,” ko ʻEne fakamātoato. Pea kapau te tau tuku ha ngaahi hingoa fakatenetene ke fakaʻaongaʻi pe ohi mai pe poupouʻi ʻa e ngaahi hingoa fakatenetene peheé, ʻokú Ne loto-mamahi.

Ko e hā ʻoku ʻi ha hingoa, pe ʻi he meʻa ko ʻení, ha hingoa fakatenetene? ʻI he taimi ʻoku haʻu ai ki he ngaahi hingoa fakatenetene ʻo e Siasí, hangē ko e “Siasi LDS,” “Siasi Māmongá,” pe “Siasi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní,” ko e meʻa ʻoku mātuʻaki mataʻāʻā ʻene puliá ko e ʻikai ke kau ai e huafa ʻo e Fakamoʻuí. Ko hono toʻo e huafa ʻo e ʻEikí mei he Siasi ʻo e ʻEikí ko ha ikuna kāfakafa ia kia Sētane. ʻI he taimi ʻoku tau liʻaki ai e huafa ʻo e Fakamoʻuí, ʻoku tau kiʻi tukunoaʻi ai e meʻa kotoa kuo fai ʻe Sīsū Kalaisi maʻatautolú—naʻa mo ʻEne Fakaleleí. (Russell M. Nelson, “Ko e Hingoa Totonu ʻo e Siasí,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2018, 87–88)

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga kiate koe fekauʻaki mo e fakamatala ʻa Palesiteni Nalesoní?

  • ʻOkú ke pehē ʻe liliu fēfē ʻa kinautolu ʻoku ʻikai kau ki he Siasí ʻe heʻetau ngaahi feinga ke fakaʻaongaʻi ʻa e hingoa totonu ʻo e Siasí?

Ke fakakau ʻi he fealēleaʻaki ʻo e fehuʻi kimuʻá, fakakaukau ke mamata ʻi ha vitiō ʻe taha pe lahi ange mei he konga “Fakamatala Fakamahinó mo e Puipuituʻá” ʻi he ʻuluʻi fakamatala “Ko e hā ʻe lava ke hoko ʻi he taimi ʻoku tau fakaʻaongaʻi ai ʻa e hingoa totonu ʻo e Siasí?

“Langa … ʻi heʻeku ongoongoleleí”

Makehe mei hono fakamamafaʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻoku totonu ke ui ʻa Hono Siasi ʻaki Hono huafá, naʻá Ne akoʻi ki Heʻene kau ākonga Nīfaí ha toe tōʻonga moʻui mahuʻinga ʻe taha ʻo Hono Siasí.

Lau ʻa e 3 Nīfai 27:8–10, ʻo kumi ʻa e tōʻonga moʻui ko ʻení.

  • Ko e hā te ke lava ʻo tānaki mei he ngaahi veesi ko ʻení ki he foʻi moʻoni mataʻāʻā naʻá ke ʻiloʻi kimuʻa fekauʻaki mo e Siasi ʻo e Fakamoʻuí?

Fakakaukau ke liliu ʻa e moʻoni naʻá ke hiki kimuʻa ʻi he palakipoé ki ha meʻa hangē ko ʻení.

Ko e founga ʻe taha ʻe lava ke tau fakamatalaʻi fakanounou ai e ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí kuó ke ako ʻo aʻu mai ki he taimi ní, kuo pau ke ui ʻa e Siasi moʻoni ʻo Sīsū Kalaisí ʻaki Hono huafá pea langa ʻi Heʻene ongoongoleleí.

  • ʻOkú ke pehē ko e ʻuhinga ki he hā ke langa ʻa e Siasi ʻo e Fakamoʻuí ʻi Heʻene ongoongoleleí?

ʻE ala ʻaonga ke mahino, ʻoku ʻuhinga ʻa e foʻi lea ongoongoleleí ki he “ongoongo ʻoku lelei” (vakai, Bible Dictionary, “Gospels”).

Ke tokoni ke mahino kiate koe ha ngaahi tafaʻaki mahuʻinga ʻo e ongoongolelei ʻa e Fakamoʻuí, tā ha fakatātā faingofua ʻo ha falelotu ʻi hoʻo tohinoa akó, hangē ko ʻení. Fakapapauʻi ke tuku ha feituʻu ke hiki ai ha ngaahi foʻi lea mo ha ngaahi kupuʻi lea ʻi lalo ʻi he falelotú.

Tā ha fakatātā ʻo ha falelotu ʻi he palakipoé ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ko ha konga hoʻomou fealēleaʻakí.

ʻĪmisi
fakatātā laine ʻo ha falelotu

Lau ʻa e 3 Nīfai 27:13–22, ʻo kumi ʻa e folofola ʻa Sīsū Kalaisi fekauʻaki mo ʻEne ongoongoleleí. Hiki ha ngaahi foʻi lea pe kupuʻi lea ʻokú ke maʻu ʻi he feituʻu ʻatā ʻi lalo ʻi hoʻo fakatātaá.

Fakaafeʻi ha kau ako kehekehe ke hiki ha ngaahi foʻi lea pe kupuʻi lea ne nau ʻilo ʻi lalo ʻi he fakatātā ʻo e falelotu ʻi he palakipoé. Hili iá pea aleaʻi ʻa e meʻa naʻe ako ʻe he kau akó mei heʻenau ako ʻa e ngaahi veesi ko ʻení ʻaki hano ʻeke ange ha ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení.

  • Fakatatau ki he ngaahi veesi naʻá ke akó, te ke fakamatalaʻi fēfē ʻa e ongoongolelei ʻa e Fakamoʻuí?

Fakamahinoʻi ange ha ngaahi tafaʻaki pau ʻo e ongoongolelei ʻa e Fakamoʻuí ʻoku hiki ʻi he palakipoé. Tokoni ke mahino ki he kau akó ʻa e mahuʻinga ʻo e ngaahi tafaʻaki ko ʻení ʻaki haʻo fai ange ha ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení: ʻOkú ke pehē ko e hā ʻe lava ke pehē ai ko ha ongoongo lelei ʻa e tafaʻaki ko ʻeni ʻo e ongoongolelei ʻa e Fakamoʻuí? ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ki he Siasi ʻo e Fakamoʻuí ke “langa ʻi he” (pe fakatefito ʻi he) akonaki pe tefitoʻi moʻoni ko ʻení? ʻE tokoniʻi fēfē hoʻo moʻuí ʻe he tafaʻaki ko ʻeni ʻo e ongoongolelei ʻa e Fakamoʻuí?

ʻI he ʻosi hoʻomou fealeaʻakí, mahalo te ke fie toe vakaiʻi ʻa e tūkunga mei he kamataʻanga ʻo e lēsoní pea ʻai ke akoako fakahoko ʻe he kau akó ha tali ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e meʻa naʻa nau akó.