Seminelí
3 Nīfai 27, Konga 2: Ko Hono Fakamāʻoniʻoniʻi ʻo Fakafou ʻia Sīsū Kalaisí


“3 Nīfai 27, Konga 2: Ko Hono Fakamāʻoniʻoniʻi ʻo Fakafou ʻia Sīsū Kalaisí,” Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó (2024)

“3 Nīfai 27, Konga 2,” Tohi ʻa Molomona – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó

3 Nīfai 27, Konga 2

Ko Hono Fakamāʻoniʻoniʻi ʻo Fakafou ʻia Sīsū Kalaisí

ʻĪmisi
ko ha kiʻi tamasiʻi fiefia ʻoku papitaiso

Kuo ʻi ai nai ha ngaahi taimi naʻá ke fiemaʻu ai ke ke maʻa fakalaumālie ange? ʻI he taimi naʻe akoʻi ai ʻe Sīsū Kalaisi ʻEne kau ākongá ʻi he ongo ʻAmeliká ʻi he kuonga muʻá, naʻá Ne fakamatalaʻi ha ngaahi tāpuaki mahuʻinga ʻe lava ke maʻu ʻe kinautolu ʻoku muimui ki Heʻene ongoongoleleí, ʻo kau ai ʻa e fakamāʻoniʻoniʻi ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní. ʻE lava ke tokoni ʻa e lēsoni ko ʻení ke mahino kiate koe ʻa e founga ke maʻu ai ʻa e mālohi fakamāʻoniʻoniʻi ʻo e Fakamoʻuí ʻi hoʻo feinga ke moʻui ʻaki ʻEne ongoongoleleí.

Ko hono tokoniʻi ʻa e kau akó ke maʻu ha ongo ʻo e kau maí. ʻOku totonu ke hoko ʻa e seminelí ko ha ʻātakai ʻoku malu mo poupouʻi ai ʻa e fānau akó pea fakamahuʻingaʻi ʻenau ngaahi tokoní. Fakahaaʻi hoʻo ʻofa mo e tokanga ki he kau akó ʻi hoʻo fengāueʻaki mo kinautolú. Poupouʻi ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau fefanongoʻaki pea fakamahuʻingaʻi ʻa e ngaahi fakakaukau honau toʻú.

Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakaafeʻi e kau akó ke lau ʻa e ʻuluaki palakalafi ʻe tolu ʻo e “Laumālie Māʻoniʻoní” ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá (scriptures.ChurchofJesusChrist.org). Fakaafeʻi ke nau omi mateuteu ke vahevahe ʻa e founga ʻoku nau pehē ʻe lava ke tokoni ai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke fakamāʻoniʻoniʻi kinautolú, pe hangē ange ko e Fakamoʻuí.

Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó

Taʻemaʻá

Ke tokoni ki he kau akó ke nau teuteu ke ako fekauʻaki mo e fiemaʻu ke fakamaʻa kinautolu mei heʻenau ngaahi angahalá, fakakaukau ke vahevahe ʻa e fakamatala ko ʻení.

Naʻe vahevahe ʻe ʻEletā ʻĀlani D. Heini ʻo e Kau Fitungofulú ʻa e talanoa ko ʻení mei heʻene kei siʻí.

ʻI heʻeku kei taʻu hivá, naʻe [nofo ʻeku] kui fefine ʻulu hinā, fute-ʻe-fā-ʻinisi-ʻe-tahatahá (150-cm) [ʻi] ha ngaahi uike siʻi mo kimautolu ʻi homau ʻapí. ʻI ha hoʻatā ʻe taha lolotonga ʻene ʻi aí, ne u fakakaukau mo hoku ongo taʻoketé ke mau ʻalu ʻo keli ha luo ʻi ha lotoʻataʻatā ʻi he kauhala ʻe taha mei homau falé. Ne ʻikai ke u ʻilo pe ko e hā ne mau fai ai iá; taimi ʻe niʻihi ʻoku saiʻia e tamaiki tangatá ʻi hono keli ha luó. Ne mau kiʻi ʻuli, ka naʻe ʻikai ko ha fuʻu palopalema ia kiate kimautolu. Ne mamata mai e tamaiki tangata ʻi homau kaungāʻapí ki he fakalata ʻemau keli luó pea nau haʻu leva ʻo tokoni. Pea ne mau kaungā ʻuli fakataha kotoa. Naʻe fefeka ʻa e kelekelé, ko ia ne mau ʻomai leva ʻa e housi vaí ʻo tuku ia ki he loto luó ke ne fakamolū ʻa e kelekelé. Ne mau pelepela ʻi heʻemau kelí ka naʻe toe loloto ange ʻa e luó.

Naʻe fakakaukau ha taha ʻi heʻemau kulupú ʻoku totonu ke liliu ʻa e luó ko ha vai kaukau, ko ia ne mau fakafonu vai leva ia. Koeʻuhí ko au ne siʻisiʻi tahá mo ʻeku fie kau mo kinautolú, ne nau fakalotoʻi au ke u fuofua puna ʻo ʻahiʻahiʻi ia. Naʻá ku ʻuli ʻaupito ʻi he taimi ko ʻení. Naʻe ʻikai ke u tomuʻa palani ke u fakapelepela, ka ko e meʻa ia ne u iku ki aí.

ʻI he kamata ke u mokosiá, ne u kolosi leva he halá ʻo fakakaukau ke u hū ki homau falé. Ne u fetaulaki tuʻu mo ʻeku kui fefiné ʻi he matapaá pea naʻe ʻikai ke ne fakahū au ki loto. Naʻá ne talamai kapau te u hū ki loto, te u fakapelepelaʻi ʻa e fale naʻá ne toki fakamaʻá. Ko ia ai, naʻá ku fai leva e meʻa ʻe fai ʻe ha tamasiʻi taʻu hiva ʻi he tuʻunga ko iá ʻo lele ki he matapā ʻi muí, ka naʻá ne veʻe vave ange ia ʻi heʻeku fakakaukaú. Ne u ʻita, ʻaka fute, mo fiemaʻu ke u hū ki fale, ka naʻe kei tāpuni pē ʻa e matapaá.

Naʻá ku viviku, pelepela, mokosia, pea ʻi heʻeku fakakaukau kei siʻí, ne u fakakaukau mahalo te u mate ai pē au ʻi homau ʻapí. Ko hono fakaʻosí, naʻá ku ʻeke ange pe ko e hā kuo pau ke u fai ka u toki hū ki falé. [Taimi siʻi kuó u] tuʻu ʻi he lotoʻataʻatā ʻi muí kae fana au ʻe heʻeku kui fefiné ʻaki ʻa e housí ke maʻa e pelepelá. Naʻe ngali fuoloa ʻaupito, ka naʻe faifai pē kuo talamai ʻe heʻeku kui fefiné ʻoku ou maʻa peá ne fakahū leva au ki fale. Naʻe māfana ʻa e loto falé, pea naʻe lava leva ke u tui ha vala mātuʻu mo maʻa. (Allen D. Haynie, “Ko e Manatu Kiate Ia ʻOku Tau Falalaʻiá,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2015, 121)

  • Ko e hā ha ngaahi fakafehoanaki fakalaumālie te ke lava ʻo fakahoko ʻi he vahaʻa ʻo e talanoa ʻa ʻEletā Hainí mo ʻetau moʻuí?

ʻI he 3 Nīfai 27, naʻe akonaki ʻa e Fakamoʻuí ko ha konga ʻo ʻEne malanga ki Heʻene kau ākonga Nīfaí fekauʻaki mo ʻEne ongoongoleleí, naʻá Ne akonaki fekauʻaki mo e ngaahi nunuʻa ʻo e angahalá mo e founga te tau lava ai ʻo ikunaʻi kinautolu pea hoko ʻo maʻa fakalaumālié.

Lau ʻa e 3 Nīfai 27:19, ʻo kumi e ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí.

  • Ko e hā ʻoku akoʻi atu ʻe he veesi ko ʻení fekauʻaki mo hoʻo fiemaʻu ʻa Sīsū Kalaisi mo ʻEne Fakaleleí?

ʻE lava ke tokoni hono vahevahe ʻo e palakalafi ko ʻení ke fakatokangaʻi ʻe he kau akó ʻenau fiemaʻu fakataautaha ʻa e mālohi faifakamaʻa ʻo e Fakamoʻuí.

ʻE lava ke fakamaʻa koe ʻe Sīsū Kalaisi mei he ʻuli ʻo e angahalá pea tokoniʻi koe ke ke māʻoniʻoni. Fakakaukau ki hoʻo fiemaʻu ke fakamaʻa koe mei he angahalá pea mo e ongo te ke ala maʻu ke maʻa fakalaumālié. ʻI hoʻo ako he ʻaho ní, kumi ha ngaahi akonaki ʻe lava ʻo tokoni atu ke mahino lelei ange kiate koe ʻa e founga te ke lava ai ʻo maʻu ʻa e mālohi ʻa e Fakamoʻuí ke fakamāʻoniʻoniʻi hoʻo moʻuí.

ʻOku fakamatalaʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e founga ʻe lava ke fakamāʻoniʻoniʻi ai kitautolu ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní

Naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻi he 3 Nīfai 27:20–22, ʻa e meʻa te tau lava ʻo fai ke maʻu ai Hono mālohi fakamāʻoniʻoniʻí pea taau mo e moʻui taʻengatá. Ke tokoni atu ke ke ako e ngaahi veesi ko ʻení, hiki ʻa e saati ko ʻení ki hoʻo tohinoa akó.

Mahalo te ke fie hiki foki ʻa e saati ko ʻení ʻi he palakipoé ke lava ʻe he kau akó ʻo fakafonu fakakalasi ia hili ʻenau akó.

Ngaahi Fekaú

Ngaahi Tāpuakí

Lau ʻa e 3 Nīfai 27:20–22 pea fakakakato ʻa e sātí ʻo fakatatau mo e meʻa ʻokú ke maʻú.

Ko ha potufolofola fakataukei fakatokāteline ʻa e 3 Nīfai 27:20. Fakakaukau ke fakaʻilongaʻi e ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteliné ʻi ha founga makehe koeʻuhí ke faingofua ange hoʻo maʻu kinautolú. Te ke maʻu ha faingamālie ʻi he lēsoni hokó ke akoako fakaʻaongaʻi ʻa e tokāteline ʻoku akoʻi ʻi he potufolofola ko ʻení ki ha fehuʻi pe tūkunga.

  • Te ke fakamatalaʻi fakanounou fēfē ʻa e akonaki ʻa e Fakamoʻuí ʻi he veesi 20 ko ha fakamatala ʻo e moʻoní?

Ko e moʻoni ʻe taha te tau lava ʻo akó, kapau te tau fakatomala pea haʻu kia Sīsū Kalaisi ʻaki ʻetau papitaiso, ʻe lava leva ke fakamāʻoniʻoniʻi kitautolu ʻi heʻetau maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní pea tuʻu taʻe-ha-ʻila ʻi Hono ʻaó ʻi he ʻaho fakaʻosí.

ʻOku ʻuhinga ʻa e fakamāʻoniʻoniʻí ke “tauʻatāina mei he angahalá, pea hoko ʻo haohaoa, maʻa, mo māʻoniʻoni tuʻunga ʻi he [Fakalelei] ʻa Sīsū Kalaisí” (Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Fakamāʻoniʻoniʻí,” scriptures.ChurchofJesusChrist.org).

  • ʻOku tokoniʻi fēfē kitautolu ʻe he fakatomalá mo e papitaisó ke tau aʻusia ʻa e fakamāʻoniʻoniʻi ʻo fakafou ʻia Sīsū Kalaisi?

  • Te ke tali fēfē ki ha taha ʻokú ne fifili pe ʻoku kaunga fēfē ʻa e ngaahi fekau ko ʻení kiate kinautolu hili ʻenau maʻu ʻa e ouau ʻo e papitaisó?

Kapau ʻe fiemaʻu, tokoni ke mahino ki he kau akó koeʻuhí ko e ʻikai ke tau haohaoá, ʻoku tau maʻu ai ha ngaahi faingamālie ke fakatomala ʻi he ʻaho takitaha. ʻOku totonu foki ke hokohoko atu ʻetau feinga ke tauhi ʻetau ngaahi fuakava ʻo e papitaisó hili ʻetau papitaisó. ʻOku ʻomi ʻe hono maʻu moʻui taau ʻo e sākalamēnití ha faingamālie ʻi he uike takitaha ke fakafoʻou ai e ngaahi fuakava ko iá. ʻOku tokoni e ngaahi ngāue kotoa ko ʻení ke tau toe maʻa fakalaumālie ange ai.

ʻE lava ke fakaʻaongaʻi ʻa e fakamatala ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni mo Poiti K. Peeka ʻi he konga “Fakamatala Fakamahinó mo e Puipuituʻá” ke tokoni ki hono akoʻi e ngaahi fakakaukau ko ʻení.

Ko e Fakamāʻoniʻoniʻi ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní

ʻOku akoʻi mai ʻe he folofola ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he veesi 20, ko e founga ʻokú Ne tokoni ke fakamāʻoniʻoniʻi ai kitautolú ʻoku fakafou ia ʻi he tākiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí fekauʻaki mo e vā fetuʻutaki ʻi he vahaʻa ʻo e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí pea mo e ivi fakamāʻoniʻoniʻi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

Kapau kuó ke ongoʻi ʻa e ivi tākiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní he ʻahó ni, te ke lau ia ko ha fakamoʻoni ʻoku ngāue ʻa e Fakaleleí ʻi hoʻo moʻuí. ʻI he ʻuhinga ko iá mo ha toe ngaahi ʻuhinga kehe pē, ʻe lelei ke ke ʻalu ki he ngaahi feituʻu pea fai e ngaahi ngāue te nau fakaafeʻi ʻa e ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Ko hono ongoʻi ko ia ʻo e ivi tākiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻoku fakatou ngāue ia ʻi he ongo meʻá ni: ʻOku ʻafio pē ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi ha temipale ʻoku maʻa, pea ko e tali ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻokú ne fakamaʻa kitautolu ʻo fakafou ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. (Henry B. Eyring, “Gifts of the Spirit for Hard Times,” Ensign, June 2007, 23)

  • Kuó ke fakatokangaʻi fēfē nai ʻa e tākiekina fakamaʻa ʻo e Laumālié ʻi hoʻo moʻuí?

    Fakakaukau ke vahevahe ha ngaahi sīpinga ʻo e founga kuo tokoniʻi ai koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke fakatupulaki hoʻo haohaoa fakalaumālié, ko ha konga ʻo hono aleaʻi ʻo e fehuʻi kimuʻá. ʻE lava ke kau heni ʻa e ngaahi founga kuo fakatupulaki ai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní hoʻo loto-holi ke muimui kia Sīsū Kalaisí pe ko e ngaahi ueʻi kuo ʻoatu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke ke fakaʻehiʻehi ai mei he ngaahi tōʻonga naʻá ne tohoakiʻi koe ke ke mamaʻo mei he Fakamoʻuí.

  • Ko e hā ha ngaahi founga te tau lava ʻo fakaafeʻi ai ʻa e takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní kae lava ke tāpuekina maʻu pē kitautolu ʻaki hono ivi tākiekina fakamāʻoniʻoniʻí?

Ko hono fakaʻaongaʻi ʻo e ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí ʻi hoʻo moʻuí

ʻOku faingofua pē ʻa e ngaahi moʻoni kuó ke ako he ʻaho ní ka ʻoku mahuʻinga ke muimui maʻu pē ki ai koeʻuhí ke ke lava ʻo foki ki he ʻao ʻo e ʻOtuá ʻi he moʻui taau. Fakakaukau ki he founga te ke fakaʻaongaʻi ai ʻi hoʻo moʻuí ʻa e meʻa kuó ke ako mo ongoʻí. Te ke lava ʻo fili ha founga ʻe taha pe lahi ange mei heni pe fili ha founga kehe ke fakaʻaongaʻi ai ʻa e ngaahi akonaki ko ʻení.

Fakaʻaliʻali ʻa e ngaahi founga ko ʻení pea ʻoange ki he kau akó ha taimi feʻunga ke fakalaulauloto ai pea mo hiki ha palani ngāue ʻi heʻenau tohinoa akó. Ka ʻosi ʻenau ngāué, fakamoʻoni ki he ngaahi moʻoni kuo mou aleaʻi ʻi he lēsoni ko ʻení.

  1. Fakakaukau lahi ange fekauʻaki mo e fakatomala ʻi he ʻaho takitahá pea fakapapau ke muimui kakato ange ki he Fakamoʻuí.

  2. ʻAi ke hoko hoʻo kau atu ki he ouau ʻo e sākalamēnití ko ha konga mahuʻingamālie ange ia ʻo hoʻo moihū ʻi he Sāpaté.

  3. ʻIloʻi ha angahala pe fakahohaʻa ʻokú ne fakangatangata hoʻo maʻu ʻa e takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Fakahoko ʻa e ngaahi ngāue ʻoku fiemaʻu ke toʻo ai ʻa e angahala pe fakahohaʻa ko iá mei hoʻo moʻuí.

  4. Kamata fakahoko ha meʻa te ne ʻoatu ha faingamālie lahi ange ke maʻu ʻa e takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.