Seminelí
3 Nīfai 19: “Naʻe Fakafonu ʻa Kinautolu ʻaki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní”


“3 Nīfai 19: ʻNaʻe Fakafonu ʻa Kinautolu ʻaki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní,’” Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó (2024)

“3 Nīfai 19,” Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó

3 Nīfai 19

“Naʻe Fakafonu ʻa Kinautolu ʻaki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní”

ʻĪmisi
ko e lotu takatakai ʻa e kau ākongá ʻia Kalaisi

Naʻe ʻikai ha meʻa ʻe fiemaʻu lahi ange ʻe he kau ākonga Nīfai ʻe toko hongofulu mā uá ka ke maʻu ʻa e takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Ko e kaveinga ʻeni ʻo ʻenau lotu ki he Tamai Hēvaní hili hono fakaʻosi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e ʻaho ʻuluaki ʻo ʻEne ngāue fakafaifekau ʻi honau lotolotongá. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ke tau fai ke ʻiate kitautolu ai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní? ʻE founga fēfē haʻatau fiefia ʻi Heʻene takauá ʻi heʻetau moʻuí? Ko e taumuʻa ʻo e lēsoni ko ʻení ke tokoni ke mahino lelei ange kiate koe ʻa e founga ke maʻu ai ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

Ko hono tokoniʻi ʻo e kau akó ke akoʻi kinautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní. Ke akoʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e kau akó, ʻoku fiemaʻu ke ʻi ai ha ʻātakai taau ki he akó. ʻE lava ke tokoni ʻa e fokotuʻutuʻu ʻo e loki akó pea mo hoʻo ngaahi fakafōtunga lelei ki he kau akó ke ʻomi ai ha ʻātakai ʻokú ne fakaafeʻi mai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.

Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakakaukau ke fakaafeʻi ʻa e kau akó ke ako ʻa e “Fekumi ʻa e kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisí ki he meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní” ʻi he lēsoni ako ki he 3 Nīfai 17–19 ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e ʻApí mo e Lotú: Tohi ʻa Molomoná 2024 pea omi mateuteu ke vahevahe ʻa e meʻa ne nau ako mo ongoʻi ʻi heʻenau fai iá.

Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó

Ngaahi holi māʻoniʻoni ʻa e toʻu tupú

Te ke lava ʻo ʻoange ki he tokotaha ako takitaha ha laʻipepa ke lisi ai ʻenau ngaahi talí, kae ʻoua ʻe ʻeke pē ʻa e fehuʻi ko ʻení pea tuku ki he kau akó ke nau ke talí. Te ke lava leva ʻo tānaki ʻenau ngaahi talí pea vahevahe ha niʻihi ʻo e ngaahi talí mo e kalasí. ʻE lava ke tali ʻe he kau akó ʻa e fehuʻi ko ʻení ʻi ha ngaahi founga lahi.

  • Kapau naʻe fiemaʻu ke ke saveaʻi ha toʻu tupu ʻe toko 100 mei homou feituʻú, ʻokú ke pehē ko e hā ʻa e meʻa angamaheni taha ʻe kau ʻi heʻenau ngaahi holi māʻoniʻoní?

Fakalaulauloto pe ko e fē ʻi he ngaahi holi ko ʻení te ke lava ʻo fakafelāveʻi ki aí. ʻI hoʻo ako ʻa e 3 Nīfai 19, kumi ʻa e ngaahi moʻoni ʻe lava ʻo tokoni ke ke aʻusia hoʻo ngaahi holi māʻoniʻoní.

Hili ʻa e ngāue fakaetauhi, akonaki, fakamoʻui, mo hono tāpuakiʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e kakaí, naʻá Ne “ʻalu meiate kinautolu, ʻo Ne hāʻele hake ki he langí” (3 Nīfai 18:39) mo e talaʻofa te Ne liuaki mai he ʻaho hono hokó. Naʻe foki ʻa e kakaí ki ʻapi, pea “naʻe talanoaʻi holo ʻi he poó kotoa ʻa e meʻa naʻe kau kia Sīsū,” pea “naʻe ʻi ai ʻa e tokolahi … naʻa nau fuʻu ngāue lahi ʻaupito ʻi he pō kotoa ko iá, koeʻuhí ke nau ʻi he ʻapongipongí ʻi he potu ko ia ʻa ia ʻe fakahā mai ai ʻe Sīsū ia ki he kakaí” (3 Nīfai 19:3). ʻI he ʻaho hono hokó, naʻe tānaki fakataha ʻe he kau ākonga ʻe toko hongofulu mā ua naʻe fili ʻe Sīsuú ʻa e kakaí pea akoʻi kiate kinautolu ʻa e “ngaahi folofola pē ko ia kuo folofola ʻaki ʻe Sīsuú.” Naʻe tūʻulutui leva ʻa e kau ākongá ʻo “lotu ki he Tamaí ʻi he huafa ʻo Sīsuú” (3 Nīfai 19:8).

Lau ʻa e 3 Nīfai 19:9 ke ʻiloʻi ʻa e meʻa naʻa nau holi lahi taha ki ai ʻi heʻenau lotú.

Fakakaukau ke fakaʻaliʻali ange ʻa e ongo fehuʻi ko ʻení. Hili hono ʻoange ha ngaahi miniti siʻi ke hiki ai ʻe he kau akó ʻenau ngaahi talí ʻi heʻenau tohinoa akó, te ke lava ʻo vahevahe ʻa e kau akó ki ha fanga kiʻi kulupu iiki ke aleaʻi ʻa e ngaahi tali naʻa nau maʻú.

  • ʻOkú ke pehē ko e hā naʻa nau holi lahi ai ki he Laumālie Māʻoniʻoní?

  • Ko e hā ha ngaahi tūkunga te ke ala fehangahangai mo ia ʻi he kahaʻú te ke fie ʻiloʻi mo maʻu ai ha mahino ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní?

Fakalaulauloto pe ʻokú ke fiemaʻu moʻoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hoʻo moʻuí pea mo e founga naʻe mei kehe ai hoʻo moʻuí kapau naʻá ke holi maʻu pē ki Hono ivi tākiekiná.

Ko e fekumi ki he Laumālie Māʻoniʻoní

Lau ʻa e 3 Nīfai 19:10–23, pea kumi ʻa e ngaahi founga te ke lava ʻo fakakakato ai ʻa e fakamatala ko ʻení:

  • ʻE lava ke fakafonu ʻaki kitautolu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻetau …

Fakakaukau ke fakaafeʻi ʻa e kau akó ke hiki ʻi he palakipoé ha ngaahi founga te nau fakakakato ʻaki ʻa e fakamatalá. Ko ha founga ʻeni ʻe ua ʻe lava ke fakakakato ʻaki ʻa e fakamatalá.

  • … holi moʻoni mo lotua ʻEne takauá.

  • … kau ki he ngaahi ouau ʻo e ongoongoleleí.

ʻE lava ke tokoni ʻa e ʻekitivitī A mo e E ke mahino ki he kau akó ʻa e meʻa te nau lava ʻo fai ke nau fonu ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní. ʻE lava ke fakahoko fakakalasi ʻa e ongo ʻekitivitī ko ʻení. ʻE lava foki ke fakakakato ʻe he kau akó ha ʻekitivitī ʻe taha pe fakatouʻosi ʻi ha fanga kiʻi kulupu iiki pea lipooti ʻa e meʻa ʻoku nau akó.

Kole ki he kau akó ke vahevahe ha ngaahi fakakaukau pau pe ngaahi potufolofola ʻoku nau maʻu. Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke vahevahe ha ngaahi aʻusia fakataautaha fekauʻaki mo e holi mo hono lotua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní pe ko e kau ʻi he ngaahi ouaú.

Makehe mei he ongo ʻekitivitī A mo E, te mou lava foki ʻo aleaʻi ʻa e founga ʻoku tokoni ai ʻa e tui kia Sīsū Kalaisí mo e ngaahi lea ʻa ʻEne kau tamaioʻeikí ke fakafonu ʻaki kitautolu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻEkitivitī A: ʻE lava ke fakafonu ʻaki kitautolu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻetau holi fakamātoato mo lotua ʻEne takauá.

  • ʻE tokoni fēfē ʻetau ngaahi holí mo e lotú ke fakafonu ʻaki kitautolu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní?

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e founga ʻe lava ke tokoniʻi ai kitautolu ʻe he holí mo e lotú ke tau maʻu ʻa e Laumālié.

ʻOku tau … manatu ke lotua fakamātoato maʻu pē [ʻa e] ngaahi meʻa ʻoku tau holi lahi taha ki aí, ʻa ia ko e Laumālie Māʻoniʻoní? Pe ʻoku tohoakiʻi ʻetau tokangá ʻe he ngaahi meʻa ʻo e māmaní mo e ngaahi meʻa fakaʻaho ʻo e moʻuí ʻo tukunoaʻi pea aʻu pē ʻo ngalo ai e meʻafoaki mahuʻinga tahá ni? ʻOku kamata ʻetau maʻu e Laumālie Māʻoniʻoní mei heʻetau holi fakamātoato ke maʻu ʻEne takauá ʻi heʻetau moʻuí. (David A. Bednar, “Maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2010, 96)

Mahalo te ke fie mamata ʻi he “Maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní” (2:56), ʻoku maʻu ʻi he ChurchofJesusChrist.org.

  • Ko e fē ha taimi kuo tokoniʻi ai koe ʻe hoʻo ngaahi holi māʻoniʻoní mo e lotú ke ke ongoʻi e ivi tākiekina ʻo e Laumālié?

ʻEkitivitī E: ʻE lava ke fakafonu ʻaki kitautolu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻetau kau ki he ngaahi ouau ʻo e ongoongoleleí.

Lau ʻa e 3 Nīfai 18:7, 11; 27:20, ʻo kumi ʻa e founga ʻe lava ke tokoni ai ʻa e ngaahi ouaú ke fakafonu ʻaki kitautolu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.

Naʻe akoʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá (1805–44) ʻo pehē:

Ko e papitaisó ko ha ouau māʻoniʻoni ia ʻo e teuteu ke maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní; ko e fetuʻutakiʻanga pea mo e kī ia ʻe ngāue mai ai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. He ʻikai lava ke maʻu ʻa e Meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he hilifaki ʻo e nimá, ʻi ha toe founga kehe ʻo ha tefitoʻi moʻoni, ka ko e tefitoʻi moʻoni pē ʻo e māʻoniʻoní. (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 110.)

  • Ko e hā ha meʻa naʻá ke ako fekauʻaki mo e fatongia ʻo e ngaahi ouaú (hangē ko e papitaisó mo e sākalamēnití) ʻi hono tokoniʻi ke fakafonu ʻaki kitautolu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní?

  • Ko e fē ha taimi kuo fakafonu ʻaki ai koe ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hoʻo kau ʻi he ngaahi ouau ʻo e ongoongoleleí?

Fakaʻaongaʻi fakatāutahá

Fakakaukau ke vahevahe ha aʻusia fakataautaha fekauʻaki mo e meʻa kuó ke fai ke fekumi ai ki he Laumālie Māʻoniʻoní.

Fakakaukau ki hoʻo fiemaʻu fakataautaha ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní pea mo e ʻuhinga ʻokú ke fiemaʻu ai Hono ivi tākiekiná ʻi hoʻo moʻuí. Feinga ke ʻiloʻi ha meʻa ʻokú ke ongoʻi ʻoku ueʻi koe ke ke fai ke ke pukepuke ai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Feinga ke muimuiʻi ʻa e ueʻi ko iá.