Seminelí
3 Nīfai 17–19: Vakai Fakalūkufuá


“3 Nīfai 17–19: Vakai Fakalūkufuá,” Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó (2024)

“3 Nīfai 17–19,” Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó

3 Nīfai 17–19

Vakai Fakalūkufuá

Hili hono akoʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e kakaí, naʻá Ne fakahā kuo taimi ke Ne liuaki. Ka neongo ia, naʻe ongo ki Hono lotó ʻenau loʻimataʻia mo fakaʻamu ke Ne toe kiʻi nofo ke fuofuoloa angé. ʻI ha fakahaaʻi fakaofo ʻo e manavaʻofá, naʻá Ne fakamoʻui kinautolu, lotu fakataha mo kinautolu, mo tāpuakiʻi taha taha ʻenau fānaú. Naʻá Ne fakahinohinoʻi kinautolu fekauʻaki mo e ouau ʻo e sākalamēnití, pea naʻá Ne fakahā kiate kinautolu ʻa e founga ʻo e lotú. Naʻá Ne mavahe leva, pea ʻi he ʻaho hono hokó, naʻe toe fakataha mai ʻa e fuʻu kakaí. Naʻa nau papitaiso pea fakafonu kinautolu ʻaki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, pea naʻe tauhi kinautolu ʻe he kau ʻāngeló. Naʻe toe hā mai ʻa Sīsū ʻo hoko atu hono akoʻi kinautolú.

Teuteu ke Akoʻí

ʻOku ʻoatu ʻe he fakamatala ko ʻení ki he kau faiakó ha ngaahi fakakaukau ki he meʻa ʻe ala fiemaʻu ke teuteuʻi kimuʻa ʻi he lēsoni takitaha.

3 Nīfai 17

Taumuʻa ʻo e lēsoní: ʻE lava ke tokoni ʻa e lēsoni ko ʻení ke ongoʻi ʻe he kau akó ʻa e ʻofa ʻa Sīsū Kalaisi maʻanautolú.

  • Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke fakakaukau ki ha ngaahi taimi ne nau ongoʻi ai ha ʻaloʻofa, manavaʻofa, pe ʻofa mei he ʻOtuá. ʻE lava ke teuteu ʻa e kau akó ke vahevahe ʻa e founga naʻe liliu ai ʻe he ngaahi aʻusia ko ʻení honau vā fetuʻutaki mo Iá.

  • Vitioó:ʻOku Ngāue Tokoni ʻa Sīsū Kalaisi mo e Kau ʻĀngeló ʻi he Manavaʻofa” (11:59; mamata mei he taimi 0:12 ki he 1:30 mo e 1:30 ki he 11:45)

  • Meʻa ke fakaʻaliʻalí: Ko e ngaahi potufolofola ke akoako ai ʻe he kau akó ʻa e fakakaukaulotó

  • Fokotuʻu ki hono akoʻi ʻi he konifelenisi vitioó: Ke tokoni ki he kau akó ke akoako fakakaukauloto ki he meʻa naʻe fakahoko ʻe he Fakamoʻuí ʻi he 3 Nīfai 17:7–25, te ke lava ʻo fakakau ha ngaahi fehokotakiʻanga ki he vitioó mo e taimí. Kapau ʻe fiemaʻu ʻe he kau akó, te nau lava ʻo tamateʻi ʻenau maiká mo e meʻafaitaá lolotonga ʻenau sio he vitioó. Hili ha taimi feʻunga, fakaafeʻi ʻa e kau akó ke vahevahe pe ko e ngaahi momeniti fē naʻe mahuʻingamālie taha kiate kinautolú.

3 Nīfai 18:1–14

Taumuʻa ʻo e lēsoní: ʻE lava ke tokoni ʻa e lēsoni ko ʻení ke maʻu ʻe he kau akó ha ngaahi aʻusia mahuʻingamālie ʻo e manatu ki he Fakamoʻuí ʻi heʻenau maʻu ʻa e sākalamēnití.

  • Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke fakalaulauloto ki he mahuʻinga ʻo ʻenau ngaahi aʻusia ʻi he sākalamēnití. Poupouʻi ʻa e kau akó ke fakalaulauloto ki he meʻa te nau lava ʻo fai ke fakatupulaki ʻenau ngaahi ʻausiá.

  • Vitiō:ʻOku Fakafeʻiloaki ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e Sākalamēnití” (10:49; mamata mei he taimi 0:12 ki he 6:12)

  • Meʻa ke fakaʻaliʻalí: Ko e fakafuofuaʻi pē kitá fekauʻaki mo e sākalamēnití

  • Fokotuʻu ki hono akoʻi ʻi he konifelenisi vitioó: Fakakaukau ke fakaʻaongaʻi ʻa e polokalama palakipoé ke faʻu ʻa e saati fekauʻaki mo hono maʻu ha aʻusia ʻuhingamālie ange ʻi he sākalamēnití. Hiki ʻa e tali ʻa e kau akó ʻi he ongo tafaʻaki ʻo e sātí.

3 Nīfai 18:15–39; 19:19–29

Taumuʻa ʻo e lēsoní: ʻE lava ke tokoni ʻa e lēsoni ko ʻení ki he kau akó ke muimui ʻi he ngaahi akonaki mo e sīpinga ʻa Sīsū Kalaisí ke lotu maʻu ai pē mo fakahoko ha ngaahi lotu ʻoku mahuʻingamālie angé.

  • Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke lau pe fanongo ki he lea ʻa Palesiteni M. Lāsolo Pālati “Ko Ia Mou Leʻo, pea Lotu Maʻu Ai Pē” (Ensign pe Liahona, Nōvema 2020, 77–79), ʻo kumi ha ngaahi moʻoni ʻe lava ʻo tokoni kiate kinautolu ʻi heʻenau lotu fakatāutahá.

  • Meʻa ke fakaʻaliʻalí: Ko e sētesi ko ʻeni ʻoku hiki ʻi he palakipoé: Kapau naʻá ku fie ako fekauʻaki mo e , te u muimui ʻi he sīpinga ʻa koeʻuhí .

  • Vitiō:ʻOku Ngāue Fakaetauhi ʻa e Kau Ākongá pea Lotua ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e Kakaí” (7:30; mamata mei he taimi 3:05 ki he 7:18)

  • Fokotuʻu ki hono akoʻi ʻi he konifelenisi vitioó: Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke fakaʻaongaʻi ʻa e polokalama fetalanoaʻakí ke fakakakato ʻa e ongo sētesi “Te u lava ʻo muimui ʻi he ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí ki he lotú ʻaki …” mo e “Te u lava ʻo muimui ʻi he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí ki he lotú ʻaki …”

3 Nīfai 19

Taumuʻa ʻo e lēsoní: Ko e taumuʻa ʻo e lēsoni ko ʻení ke tokoni ke mahino lelei ange ki he kau akó ʻa e founga ke maʻu ai ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

  • Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakakaukau ke fakaafeʻi ʻa e kau akó ke ako ʻa e “Fekumi ʻa e kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisí ki he meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní” ʻi he lēsoni ako ki he 3 Nīfai 17–19 ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e ʻApí mo e Lotú: Tohi ʻa Molomoná 2024 pea omi mateuteu ke vahevahe ʻa e meʻa ne nau ako mo ongoʻi ʻi heʻenau fai iá.

  • Vitiō:Having the Holy Ghost” (2:56)

  • Fokotuʻu ki hono akoʻi ʻi he konifelenisi vitioó: Fakakaukau ke vahe ki ha vaheua ʻe taha hoʻo kau akó ke nau fakahoko ʻa e ʻekitivitī A pea vaheua ʻe tahá ke nau fakahoko ʻa e ʻekitivitī E. Kole ki he kau akó ke teuteu ke vahevahe ʻa e meʻa ne nau akó mo ha kaungā ako. Hili ha taimi feʻunga ʻo ʻenau akó, vahevahe ʻa e kau akó ki ha fanga kiʻi loki fakataha koeʻuhí ke nau feakoʻaki ʻiate kinautolu. Kapau ʻe lava, fakatauhoa ʻa e kau ako naʻa nau ako ha ngaahi ʻekitivitī kehekehe.

Toe Vakaiʻi Hono 20 ʻo e Fakataukei Fakatokāteliné

Taumuʻa ʻo e lēsoní: ʻE maʻu ʻe he kau akó ʻi he lēsoni ko ʻení ha faingamālie ke ako maʻuloto ʻa e ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteliné mo honau ngaahi kupuʻi lea folofola mahuʻingá kae pehē foki ki he ako maʻuloto ʻa e ngaahi potufolofolá kakato.

  • Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke toe vakaiʻi ʻa e potufolofola fakataukei fakatokāteline fakaʻosi ʻe 12 ʻo e Tohi ʻa Molomoná pea fili ha potufolofola ʻe taha (pe ha ngaahi kupuʻi folofola mahuʻinga) ʻoku nau ongoʻi ʻe tokoni ke nau ako maʻulotó. Kole ange ke nau omi mateuteu ke vahevahe ha ngaahi tūkunga ʻe ala tokoniʻi ai kinautolu ʻi hono ako maʻuloto ʻo e potufolofola ko ʻení (pe ngaahi kupuʻi lea ko ʻení) pea mo hono ʻuhingá.

  • Meʻa ke fakaʻaliʻalí: Ko e saati ʻo e ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteline meia ʻAlamā ʻo aʻu kia Molonaí

  • Fokotuʻu ki hono akoʻi ʻi he konifelenisi vitioó: Fakakaukau ke tuku ʻa e kau akó ki ha ngaahi loki fakataha ke ako maʻuloto ʻa e ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteliné. Ko e founga ʻe taha ʻe lava ke nau ako aí ko hono toutou lau ʻo e kupuʻi folofola mahuʻingá pe ko e potufolofolá kakato ʻaki hono fetongitongi e ngaahi foʻi leá.