Seminelí
Hilamani 7–12: Vakai Fakalūkufuá


“Hilamani 7–12: Vakai Fakalūkufuá,” Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó (2024)

“Hilamani 7–12,” Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó

Hilamani 7–12

Vakai Fakalūkufuá

Naʻe moʻui ʻa e palōfita ko Nīfaí, ʻa ia ko e foha ʻo Hilamaní, ʻi ha taimi ʻo e faiangahala lahi. ʻI he taimi naʻe fakafehuʻi ai ia ʻe he kau Nīfai faiangahalá fekauʻaki mo e ʻuhinga kuó ne lea fefeka ai kau kiate kinautolú, naʻá ne fakamoʻoni loto-toʻa ki he Fakamoʻuí. Naʻá ne fakatokanga ki hono kakaí ‘e fakaʻauha kinautolu kapau he ‘ikai ke nau fakatomala. Hili ʻene ngaahi kikite fekauʻaki mo hono fakapoongi ʻo e tuʻi fakamaau lahí, naʻá ne fakakaukau ki he meʻa kotoa pē kuo fakahā ange ʻe he ʻEikí kiate iá. ʻI heʻene fai iá, naʻá ne maʻu ha aʻusia fakaofo ʻa ia naʻe tāpuekina ai ia ʻe he ʻEikí ʻi heʻene faivelengá. Naʻá ne kole ki he ʻEikí ke tuku mai ha honge ki he kau Nīfaí ke nau fakatomala. Ko hono olá, naʻe fakavaivaiʻi ʻe he tokolahi ʻo e kau Nīfaí kinautolu, pea naʻe toe tāpuakiʻi ʻa e kakaí ʻaki ha ʻuha. Neongo ʻa e mana ko ʻení, ka naʻe ʻalu pē taimí mo e tafoki ha tokolahi ʻo e kakaí mei he ʻEikí ʻo hokohoko atu ʻenau faiangahalá.

Teuteu ke Akoʻí

ʻOku ʻoatu ʻe he fakamatala ko ʻení ki he kau faiakó ha ngaahi fakakaukau ki he meʻa ʻe ala fiemaʻu ke teuteuʻi kimuʻa ʻi he lēsoni takitaha.

Hilamani 7–10

Taumuʻa ʻo e lēsoní: ʻE lava ke tokoni ʻa e lēsoni ko ʻení ke mahino ki he kau akó ʻa e fatongia mahuʻinga ʻo e kau palofitá ʻi he palani ʻa e Tamai Hēvaní.

  • Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau aleaʻi mo ha kaungāmeʻa pe mēmipa ʻo e fāmilí ʻa e founga kuo liliu ai ʻe he kau palōfita moʻuí ʻenau moʻuí.

  • Fokotuʻu ki hono akoʻi ʻi he konifelenisi vitioó: Ke teuteuʻi ʻa e kau akó ke nau ako mo ʻiloʻi ʻa e ngaahi moʻoni fekauʻaki mo e palōfita ʻa e ʻEikí, fakakaukau ke fakaʻaongaʻi ʻa e polokalama palakipoé ke hiki ʻa e ʻuluʻi tohi Ngaahi Moʻoni fekauʻaki mo e Kau Palōfita ʻa e ʻEikí. Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke hiki ha ngaahi moʻoni ʻi lalo ʻi he ʻuluʻi tohi ko ʻení lolotonga ʻa e lēsoní.

Hilamani 8

Taumuʻa ʻo e lēsoní: ʻE lava ke tokoni ʻa e lēsoni ko ʻení ke mahino ki he kau akó ʻoku fakamoʻoni ʻa e kau palōfitá kia Sīsū Kalaisi, pea ʻe lava ʻo tokoni ke nau ongoʻi ʻa e moʻoni ʻo e ngaahi fakamoʻoni ʻa e kau palōfitá.

  • Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakakaukau ke fakaafeʻi ʻa e kau akó ke kumi ha sīpinga ʻe taha pe lahi ange ʻi he fakamoʻoni ʻa e kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló kia Sīsū Kalaisi ʻi ha konifelenisi lahi kimuí ni.

  • Meʻa ke fakaʻaliʻalí: Ko e lisi ʻo e kau palōfitá mo e ngaahi folofolá ki he fili A

  • Fokotuʻu ki hono akoʻi ʻi he konifelenisi vitioó: Ki he kau ako ʻoku nau fili ʻa e A, fakaʻaliʻali ʻa e lisi ʻo e kau palōfitá mo e ngaahi fakamoʻoni fakafolofola mei he lēsoní. Ki he kau ako ʻoku nau fili ʻa e E, fakakaukau ke vahevahe ʻi he polokalama fetalanoaʻakí ʻa e fehokotakiʻanga ki he vitiō “Kau Fakamoʻoni Makehe ʻo Kalaisí” ke nau lava ʻo mamata ʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi fakamoʻoni ʻa e kau palōfita mo e kau ʻaposetolo ʻo onopōní.

Hilamani 10

Taumuʻa ʻo e lēsoní: ʻE lava ke tokoni ʻa e lēsoni ko ʻení ke mahino ki he kau akó ʻa e ngaahi moʻoni mei he aʻusia ʻa Nīfaí ʻa ia te ne lava ʻo fakaafeʻi ʻa e fakahinohino mo e mālohi ʻo e ʻEikí ki heʻenau moʻuí.

  • Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke lau ʻa e Hilamani 10 pea ke kumi ʻa e meʻa te nau lava ʻo ako mei he sīpinga ʻa Nīfaí ʻa ia te ne lava ʻo tāpuekina ʻenau moʻuí.

  • Laʻipepa tufa:Fakalaulaulotó mo e Fakahā Fakatāutahá,” “Ko e Fekumi ke Fai ʻa e Finangalo ʻo e ʻEikí ʻi he Vilitaki,” mo e “Ko e Mālohi Faisilá

  • Fokotuʻu ki hono akoʻi ʻi he konifelenisi vitioó: ʻI he ngaahi ʻekitivitī fakakulupú, te ke lava ʻo vahe ʻa e kau akó ki ha kulupu tautau toko tolu ki ha fanga kiʻi loki fakataha. Te ke lava leva ʻo hū ki he loki fakataha takitaha ke fai ha tokoni kapau ʻe fiemaʻu pe ko haʻo vakai pē ki he ngaahi ʻekitivitī ʻa e kau akó.

Hilamani 11–12

Taumuʻa ʻo e lēsoní: ʻE lava ke tokoni ʻa e lēsoni ko ʻení ke ongoʻi ʻe he kau akó ha holi lahi ange ke tupulaki ʻi he loto fakatōkilalo ki he ʻOtuá.

  • Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakakaukau ke fakaafeʻi ʻa e kau akó ke lau ʻa e lea ʻa Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 1989 ʻoku ui ko e “Tokanga Telia ʻa e Hīkisiá.” ʻE lava ke maʻu ʻa e lea ko ʻení ʻi he Gospel Library pe ʻi he Ensign, May 1989, 4–7.

  • Meʻa ke fakaʻaliʻalí: Ko e ʻīmisí mo e ngaahi mataʻifiká; fakatātā ʻo e siakale ʻo e loto-hīkisiá

  • Fokotuʻu ki hono akoʻi ʻi he konifelenisi vitioó: Fakakaukau ke fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā ʻo e siakale ʻo e loto-hīkisiá ʻi he kamataʻanga ʻo e lēsoní ke lava ʻe he kau akó ʻo hiki ia ki heʻenau tohinoa akó ke fakakakato ʻa e ʻekitivitī akó. Pe mahalo te ke fie ʻomi ha tatau ʻo e ʻīmisí ʻe lava ke fakaava ʻe he kau akó ʻi heʻenau komipiutá pea ʻe lava ke paaki ke nau fakaʻaongaʻi lolotonga ʻa e kalasí.

Toe Vakaiʻi Hono 17 ʻo e Fakataukei Fakatokāteliné

Taumuʻa ʻo e lēsoní: ʻOku fakataumuʻa ʻa e lēsoni ko ʻení ke tokoni ki he kau akó ke ako maʻuloto ha niʻihi ʻo e ngaahi fakamoʻoni folofolá mo e ngaahi kupuʻi lea mahuʻinga mei he potufolofola fakataukei fakatokāteline fakaʻosi ʻe 12 ʻi he Tohi ʻa Molomoná.

  • Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fakakaukau ki he ngaahi meʻa ʻi heʻenau moʻuí kuo nau ako maʻulotó. Naʻe lava fēfē nai ke nau ako maʻuloto ʻa e ngaahi meʻá ni, pea kuo tokoniʻi fēfē nai kinautolu ʻe he meʻá ni?

  • Meʻa ke fakaʻaliʻalí: “Fakataukei Fakatokāteline ki he Tohi ʻa Molomoná: ʻAlamā–Molonai”

  • Naunau maʻá e kau akó: Pepa, peni vahevahe, mo ha ʻū helekosi ki hono faʻu ʻo e ngaahi kaati manatu melié

  • Fokotuʻu ki hono akoʻi ʻi he konifelenisi vitioó: ʻI he kamataʻanga ʻo e lēsoní, fakakaukau ke fakaʻatā ʻa e kau akó ke vahevahe ʻenau ngaahi tali mei he ʻekitivitī teuteu ʻa e tokotaha akó.