Seminelí
Toe Vakaiʻi ʻa e Fakataukei Fakatokāteline Hono 17: Ako Maʻuloto ʻa e Ngaahi Fakamoʻoni Folofolá mo e Ngaahi Kupuʻi Lea Mahuʻinga ʻi he Folofolá


“Toe Vakaiʻi ʻa e Fakataukei Fakatokāteline Hono 17: Ako Maʻuloto ʻa e Ngaahi Fakamoʻoni Fakafolofolá mo e Ngaahi Kupuʻi Lea Mahuʻinga ʻi he Folofolá,” Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó (2024)

“Toe Vakaiʻi ʻa e Fakataukei Fakatokāteliné Hono 17,” Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó

Toe Vakaiʻi ʻa e Fakataukei Fakatokāteliné Hono 17

Ako Maʻuloto ʻa e Ngaahi Fakamoʻoni Fakafolofolá mo e Ngaahi Kupuʻi Lea Mahuʻinga ʻi he Folofolá

ʻĪmisi
finemui ʻoku fai ʻene ako

ʻE lava ʻe hoʻo manatuʻi ʻa e ngaahi fakamoʻoni folofolá mo e meʻa ʻoku nau akoʻí ʻo tāpuekina hoʻo moʻuí ʻi ha ngaahi founga lahi. ʻOku fakataumuʻa ʻa e lēsoni ko ʻení ke tokoni ke ke ako maʻuloto ha ngaahi fakamoʻoni folofola mo ha ngaahi kupuʻi lea mahuʻinga he folofolá mei he potufolofola fakataukei fakatokāteline fakaʻosi ʻe 12 ʻi he Tohi ʻa Molomoná.

Tokoni ki he kau akó ke ako maʻuloto ʻa e ngaahi kupuʻi lea mahuʻinga ʻi he folofolá. ʻI he taimi ʻoku ako maʻuloto ai ʻe he kau akó ʻa e ngaahi fakamoʻoni folofolá mo e ngaahi kupuʻi lea mahuʻinga ʻi he folofolá, ʻe lahi ange ai ʻenau manatuʻi mo fakaʻaongaʻi kinautolu ʻi hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí. Fakaʻaongaʻi ha ngaahi founga kehekehe ʻo e ako maʻulotó, hangē ko hono toutou lea ʻakí, fanga kiʻi vaʻinga faingofuá, pe fanga kiʻi kaati fakamanatú, ke fakafiefia ange ai ʻa e ako maʻulotó.

Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke fakakaukau ki he ngaahi meʻa ʻi heʻenau moʻuí kuo nau ako maʻulotó. Naʻe lava fēfē nai ke nau ako maʻuloto ʻa e ngaahi meʻá ni, pea kuo tokoniʻi fēfē nai kinautolu ʻe he meʻá ni?

Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó

ʻE ala fiemaʻu ke akoʻi ha lēsoni potufolofola fakataukei fakatokāteline ʻo fetongi ʻaki ʻa e lēsoni toe vakaiʻi ko ʻení. Vakai ki he taimi-tēpile ki he vave hono akoʻí ʻa ia ʻoku ʻomi ʻe he talēkita fakavāhengá pe vahefonuá pe kouʻōtineitá ke fakapapauʻi ʻe akoʻi e lēsoni kotoa pē ʻo e fakataukei fakatokāteline ki he potufolofolá lolotonga e fakahoko ʻa e seminelí.

Ako maʻulotó

ʻE lava ke tokoniʻi ʻe he ngaahi meʻá ni ʻa e kau akó ke nau kamata fakakaukau vave ki hono ako maʻuloto ʻo e folofolá.

ʻE lava pē ke vahevahe ʻe he kau akó ha meʻa kuo nau ako maʻuloto (hangē ko e ngaahi laine ʻo e faiva heleʻuhilá, fakalea ʻo e hivá, ngaahi tuʻasilá, mo e ngaahi meʻa peheé) pea aleaʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku nau maʻuloto ai ʻení mo e founga ʻoku nau lava ai ʻo manatuʻi kinautolú. ʻE lava foki ke tokoni ke fakaafeʻi ha taha toki ʻosi ngāue fakafaifekau ke ne vahevahe ha ngaahi potufolofola kuó ne ako maʻuloto pea fakamoʻoni ki he mahuʻinga ʻo hono ako maʻuloto ʻo e folofolá.

Lau ʻa e lea ko ʻeni meia ʻEletā Lisiate G. Sikoti (1928–2015) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá fekauʻaki mo e mahuʻinga ʻo hono ako maʻuloto ʻo e folofolá:

ʻOku lava ke maʻu ha mālohi lahi mei hono ako maʻuloto ʻo e folofolá. Ko hono ako maʻuloto ʻo ha potufolofolá ko hano kamata ia ʻo ha feohi fakakaungāmeʻa foʻou. ʻOku hangē ia hano toki ʻiloʻi ha taha foʻou ʻe lava ke tokoni ʻi he taimi ʻo e faingataʻá, ʻokú ne ueʻi mo fakafiemālieʻi kita, pea hoko ko ha maʻuʻanga poupou ki ha liliu ʻoku fiemaʻu. (Richard G. Scott, “Ko e Mālohi ʻo e Folofolá,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2011, 6)

  • Ko e ngaahi potufolofola fē kuó ke ako maʻulotó? Ko e hā naʻá ke ako maʻuloto ai kinautolú?

ʻI hoʻo fakahoko ʻa e ngaahi ʻekitivitī ako maʻuloto ko ʻení, maʻu ha loto-falala mo falala ʻe lava ke tokoniʻi koe ʻe he ʻEikí ke ke ako maʻuloto ʻa e ngaahi fakamoʻoni fakafolofola mahuʻinga ko ʻení mo e ngaahi kupuʻi lea mahuʻinga ʻo e folofolá.

Ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteliné mo e ako maʻulotó

ʻOku ʻoatu ʻi lalo ha lisi ʻo e ngaahi fuofua potufolofola fakataukei fakatokāteline ʻe 12 ʻo e Tohi ʻa Molomoná mo honau ngaahi kupuʻi lea fakafolofola mahuʻingá.

Fakataukei Fakatokāteline ʻo e Tohi ʻa Molomoná: ʻAlamā–Molonai

Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó (2024)

Fakamoʻoni Folofolá

Kupuʻi Lea Mahuʻinga ʻi he Folofolá

Fakamoʻoni Folofolá

ʻAlamā 7:11–13

Kupuʻi Lea Mahuʻinga ʻi he Folofolá

“Pea te ne hāʻele atu, ʻo kātakiʻi ʻa e ngaahi mamahi mo e ngaahi faingataʻá pea mo e ngaahi ʻahiʻahi kehekehe kotoa pē.”

Fakamoʻoni Folofolá

ʻAlamā 34:9–10

Kupuʻi Lea Mahuʻinga ʻi he Folofolá

“Kuo pau ke fai ha fakalelei, … ko ha feilaulau taʻe-fakangatangata mo taʻengata.”

Fakamoʻoni Folofolá

ʻAlamā 39:9

Kupuʻi Lea Mahuʻinga ʻi he Folofolá

“[ʻIkai] toe muimui ʻi he ngaahi holi ʻa ho matá.”

Fakamoʻoni Folofolá

ʻAlamā 41:10

Kupuʻi Lea Mahuʻinga ʻi he Folofolá

“Kuo teʻeki ai hoko ʻa e faiangahalá ko e fiefia.”

Fakamoʻoni Folofolá

Hilamani 5:12

Kupuʻi Lea Mahuʻinga ʻi he Folofolá

“ʻOku makatuʻunga ʻi he maka ʻo hotau Huhuʻí … kuo pau ke mo langa ai homo makatuʻungá.”

Fakamoʻoni Folofolá

3 Nīfai 11:10–11

Kupuʻi Lea Mahuʻinga ʻi he Folofolá

“Kuó u fai ai ʻa e meʻa kotoa pē kuo finangalo ʻa e Tamaí ke u fai talu mei he kamataʻangá.”

Fakamoʻoni Folofolá

3 Nīfai 12:48

Kupuʻi Lea Mahuʻinga ʻi he Folofolá

“Ke mou haohaoa ʻo hangē pē ko aú, pe hangē ko e haohaoa hoʻomou Tamai ʻa ia ʻoku ʻi he langí.”

Fakamoʻoni Folofolá

3 Nīfai 27:20

Kupuʻi Lea Mahuʻinga ʻi he Folofolá

“Haʻu kiate au ʻo papitaiso, … koeʻuhi ke fakamāʻoniʻoniʻi ʻa kimoutolu ʻi he maʻu ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.”

Fakamoʻoni Folofolá

ʻEta 12:6

Kupuʻi Lea Mahuʻinga ʻi he Folofolá

“ʻOku ʻikai te mou maʻu ha fakamoʻoni kae ʻoua kuo hili hono ʻahiʻahiʻi ʻo hoʻomou tuí.”

Fakamoʻoni Folofolá

ʻEta 12:27

Kupuʻi Lea Mahuʻinga ʻi he Folofolá

“Kapau ʻe haʻu kiate au ʻa e tangatá, … te u liliu ʻa e ngaahi meʻa vaivaí ko e mālohi kiate kinautolu.”

Fakamoʻoni Folofolá

Molonai 7:45–48

Kupuʻi Lea Mahuʻinga ʻi he Folofolá

“Ko e manavaʻofá ʻa e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí.”

Fakamoʻoni Folofolá

Molonai 10:4–5

Kupuʻi Lea Mahuʻinga ʻi he Folofolá

“Mou kole ʻi he loto-fakamātoato, mo e loto-moʻoni, ʻo maʻu ʻa e tui kia Kalaisi … [pea] ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní te mou lava ai ke ʻiloʻi hono moʻoni ʻo e ngaahi meʻa kotoa pē.”

ʻE lava ke fakaʻaongaʻi ʻe he kau ako ʻoku nau lava ʻo hū ki he ngaahi meʻangāue fakaʻilekitulōniká ha app pe polokalama ke faʻu ʻaki ʻa e ngaahi kaati fakamanatú ʻi heʻenau ngaahi meʻangāue fakaʻilekitulōniká. Ka ʻikai, tufa ha laʻipepa ʻe ua ki he tokotaha ako takitaha ki he ʻekitivitī ko ʻení.

Kapau kuo ʻosi maʻu ʻe he kau akó ha ngaahi kaati fakamanatu, fakakaukau ke hiki fakalaka ki he ngaahi ʻekitivitī ʻi he konga, “Fakaʻaongaʻi hoʻo kaati fakamanatú.”

Faʻu ha ngaahi kaati fakamanatu te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ʻi he kotoa ʻo e taʻú. ʻO ka fiemaʻu, fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi fakahinohino ko ʻení ke tokoni atu kiate koe ʻi hono faʻu hoʻo ngaahi kaati fakamanatú:

Tokanga ke ʻoua naʻa mou fakaʻaongaʻi ha fuʻu taimi lahi ʻi he ngaahi kaati fakamanatu ko ʻení. Fakapapauʻi ʻoku maʻu ʻe he kau akó ha taimi feʻunga ke fakaʻaongaʻi ʻenau kātí ke ako maʻuloto ʻa e ngaahi fakamoʻoni folofoá mo e ngaahi kupuʻi lea mahuʻinga ʻi he folofolá.

Sitepu 1: Faʻu ha kaati ʻe 12

Fakaʻaongaʻi ha tafaʻaki kakato ʻo ha laʻipepa, tā ha laine ʻi lotomālie ʻi he laʻipepá mei ʻolunga ki lalo ke faʻu ha kōlomu ʻe ua. Tā leva ha laine fakatafaʻaki ʻe ua ʻi he laʻipepá ke faʻu ha puha ʻe tolu ʻoku lahi tatau ʻi he kōlomu takitaha, ʻo ke maʻu ai ha puha fakakātoa ʻe ono. Vakai ki he fakatātā ko ʻení ki ha sīpinga ʻo e fōtunga ʻoku totonu ke ʻi ai hoʻo pēsí:

ʻĪmisi
Tēpile ʻoku ʻikai ha meʻa ʻi ai

Fulihi hake ʻa e laʻipepá pea fai ʻa e meʻa tatau ʻi he tafaʻaki ko iá. Toe fai ʻeni ʻi ha laʻipepa makehe ke faʻu ʻaki ʻa e puha ʻe 12 ʻokú ke fiemaʻú.

ʻI he tafaʻaki ʻe taha ʻo hoʻo laʻipepá, tohiʻi ʻi he puha takitaha ha potufolofola mei he sātí. ʻIkai ngata pē ʻi he fakamoʻoni folofolá, kae mahalo te ke fakakaukau ke tā ha fakatātā faingofua ʻi he tafaʻaki ko ʻeni hoʻo laʻipepá ʻa ia te ne tokoniʻi koe ke ke manatuʻi ʻa e kupuʻi lea mahuʻinga ʻi he folofolá. Neongo ʻoku totonu ke tokoni ʻa e fakatātaá ke ke manatuʻi ʻa e kupuʻi lea mahuʻinga ʻi he folofolá, ka ʻoku totonu foki ke ne fakahaaʻi ʻa e ʻapasia mo e fakaʻapaʻapa totonú ki he natula toputapu ʻo e potufolofolá.

Sitepu 2: Hiki ʻa e ngaahi fakamoʻoni fakafolofola ʻo e fakataukei fakatokāteliné ʻi he tafaʻaki ʻe tahá

ʻI he tafaʻaki ʻe taha ʻo e ongo laʻipepá, hiki ai ha fakamoʻoni fakafolofola mei he sātí ʻi he puha takitaha. Tanaki atu ki he fakamoʻoni fakafolofolá, te ke lava foki ʻo tā ha fakatātā faingofua ʻa ia te ne tokoniʻi koe ke ke manatuʻi ʻa e kupuʻi lea mahuʻinga ʻi he folofolá.

Sitepu 3: Hiki ʻa e ngaahi kupuʻi lea mahuʻinga ʻi he folofolá ʻi he tafaʻaki ʻe tahá

Fulihi hake hoʻo laʻipepá pea hiki ʻi he puha takitaha ʻa e kupuʻi lea mahuʻinga ʻi he folofolá ʻa ia ʻoku hoa mo e fakamoʻoni fakafolofola ʻi he tafaʻaki ʻe tahá.

Sitepu 4: Kosi hoʻo ngaahi kātí

Kosikosi ʻa e puha takitaha naʻá ke faʻú ki ha ngaahi kaati.

Ko hono fakaʻaongaʻi hoʻo kaati fakamanatú

Mohu founga ʻi hono fakaʻaongaʻi hoʻo kaati fakamanatú. Fili ha taha ʻo e ngaahi fakakaukau ko ʻení pe faʻu haʻo fakakaukau pē ʻaʻau. Te ke lava foki ʻo fili ke fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻoku maʻu ʻi he polokalama fakataukei fakatokāteliné.

  • Siviʻi pē koe: Puke ʻa e ʻū kaati fakamanatú ke ke lava ʻo sio pē ki he fakamoʻoni folofolá pe kupuʻi lea mahuʻinga ʻi he folofolá. Feinga ke ke lea ʻaki ʻa e kupuʻi lea mahuʻinga ʻi he folofolá pe fakamoʻoni folofola ʻoku fekauʻaki mo iá. Toutou fakahoko ʻeni ki he fakamoʻoni folofola mo e kupuʻi lea takitaha ʻokú na fekauʻakí.

  • ʻEkitivitī fakatauhoá: Hoa ngāue mo ha taha. ʻAi ha taha ke fakahanga ʻene ʻū kaati fakamoʻoni folofolá ki ʻolunga pea ʻai ʻe he tokotaha ʻene ʻū kaati kupuʻi lea mahuʻinga ʻi he folofolá ke hanga ki ʻolunga. Fakatauhoa ʻa e kupuʻi lea mahuʻinga ʻi he folofola ʻoku fekauʻaki mo iá ʻaki hano fakahoa hifo ʻa e kaati mo e kupuʻi lea mahuʻinga ʻi he folofolá ʻi ʻolunga ʻi he kaati fakamoʻoni folofolá.

Fakakaukau ke vahevahe ʻa e kau akó ki ha ngaahi kulupu tautau toko fā. Fakaafeʻi ʻa e kulupu takitaha ke fakaʻaongaʻi ha seti kaati fakamanatu ʻe taha pea vahevahe ʻa e seti ko ʻení ki he kau mēmipa ʻo e kulupú. ʻAi ke tuku ʻe he kau akó ʻa e ʻū kātí kotoa ʻi honau funga tesí kae hanga ki ʻolunga ʻa e ʻū fakamoʻoni folofolá. Lau ha kupuʻi lea mahuʻinga ʻi he potufolofolá ki he kalasí. ʻOku totonu ke ʻoange ʻe he tokotaha ako ʻi he kulupu takitaha ʻokú ne maʻu ʻa e kaati mo e fakamoʻoni folofola ʻoku hoa mo iá, ʻa e kātí ki he faiakó. Poleʻi ʻa e kulupu takitaha ke ʻomi ʻa e kaati totonú ki he faiakó ʻi loto ʻi ha taimi fakangatangata—hangē ko ha sekoni ʻe nima. Poupouʻi ʻa e kau akó ke nau tokoni ki he kau mēmipa kehe ʻo ʻenau timí. ʻE lava foki ke fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fakafetongi kaati mo ha taha kehe ʻi heʻenau kulupú ke tokoni ke nau ako kotoa ʻa e ngaahi fakamoʻoni folofolá mo e ngaahi kupuʻi lea mahuʻinga ʻi he potufolofolá.

ʻE lava foki ke ngāue tautau toko ua pe fakakulupu iiki ʻa e kau akó ke faʻu ha founga pē ʻanautolu ke fakaʻaongaʻi ai ʻenau ʻū kaati fakamanatú.

ʻI heʻenau ʻosí, tokoni ki he kau akó ke aleaʻi ʻa e meʻa kuo nau ako mo ongoʻi mei heʻenau akó mo hono fakaʻaongaʻi ʻenau ngaahi kaati fakamanatú. ʻE lava ke tokoni ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi he meʻá ni. Te ke lava foki ʻo vahevahe ha ngaahi aʻusia fakataautaha kuó ne tokoniʻi koe ke ke vakai ki he mahuʻinga ʻo ha potufolofola fakataukei fakatokāteline ʻe taha pe lahi ange ʻi he lēsoni ko ʻení.

  • Ko e ngaahi fakamoʻoni folofolá mo e ngaahi kupuʻi lea mahuʻinga fē ʻi he folofolá ʻokú ke ongoʻi ʻe ʻaonga taha ke ke ako maulotó? Ko e hā hono ʻuhingá?

  • Ko e hā ha ngaahi moʻoni ʻoku akoʻi mai ʻe he ngaahi potufolofola ko ʻení fekauʻaki mo e Fakamoʻuí mo ʻEne ongoongoleleí?