Seminelí
Hilamani 3; 6: “Ko Ia ʻOku Tau Vakai”


“Hilamani 3; 6: ‘Ko Ia ʻOku Tau Vakai,’” Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó (2024)

“Hilamani 3; 6,” Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó

Hilamani 3; 6

“Ko Ia ʻOku Tau Vakai”

ʻĪmisi
Fakalaulauloto ʻa Molomona lolotonga ʻene tohí

Fakakaukauloto ʻokú ke fai ha tohi ke tokoni ki ha kakai te nau moʻui ʻi ha taʻu ʻe laungeau ʻi he kahaʻú. Ko e moʻoni naʻe fai ia ʻe he palōfita ko Molomoná. ʻI heʻene fakanounouʻi ʻa e hisitōlia ʻo e kau Nīfaí pea tohitongi ia ʻi he ʻū lauʻi peleti koulá, naʻá ne faʻa fakamahinoʻi ha ngaahi moʻoni mahuʻinga ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi lea hangē ko e “ko ia ʻoku tau vakaí.” ʻE lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi moʻoni naʻá ne fakamahinoʻí ʻi he ngaahi faingataʻa ʻoku tau fehangahangai mo ia ʻi he ʻaho ní. ʻE lava ke tokoni ʻa e lēsoni ko ʻení ke ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi moʻoni mei he folofolá pea vakavakaiʻi ʻa e founga ʻe lava ke liliu ai ʻe he ngaahi moʻoni ko iá hoʻo moʻuí.

Tokoni ki he kau akó ke nau ako mei he ngaahi foʻi lea mo e ngaahi kupuʻi lea mahuʻingá. ʻE lava ke ʻomi ʻe ha ngaahi foʻi lea pe kupuʻi lea pau ʻi he folofolá ha ngaahi tokoni fakapuipuituʻa ki he kau laukongá. Tokoni ke ʻiloʻi ʻe he kau akó ha ngaahi foʻi lea ʻoku ʻuhinga ki he tokāteline mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ʻoku fiemaʻu ʻi he ʻaho ní.

Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke kumi ha foʻi moʻoni mahuʻinga ʻe taha pe ua lolotonga ʻenau ako folofola fakatāutahá pe fakafāmilí. Kole ange ke nau teuteu ke fakamatalaʻi ʻa e founga ʻoku nau maʻu ai ha moʻoni mahuʻingamālie ʻi he folofolá.

Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó

Ko ha fakahinohino ke hao aí

Kamata ʻa e lēsoní ʻaki ha ʻekitivitī ʻokú ne tokoniʻi ʻa e kau akó ke fakakaukau ki he founga ʻoku ʻaonga ai ʻa e folofolá ʻi heʻenau moʻuí. ʻE lava ke tokoni ʻeni kiate kinautolu ke nau holi ke fekumi faivelenga ange ki he tokāteline mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he folofolá. Ko ha founga ʻeni ʻe taha ke fakahoko ai ʻeni.

  • Kapau naʻe kole atu ke ke faʻu ha fakahinohino ke hao aí ʻa ha ʻapiako maʻá e kau taʻu 12 mo e 13, ko e hā nai ʻa e meʻa te ke fakakau aí?

Lau ʻa e lea ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni fekauʻaki mo ha fakahinohino ki hoʻo moʻuí:

Ko e kau palōfita [ʻo e Tohi ʻa Molomoná] ne tataki ʻe he ʻEikí, naʻa nau mamata mai ki hotau kuongá mo filifili ʻa e tokāteline mo e ngaahi moʻoni ʻe tokoni lahi taha kiate kitautolú. Ko e Tohi ʻa Molomoná ko e tohi fakahinohino ia ke tau hao ai ʻi he ʻaho kimui ní. (Russell M. Nelson, “Tali Lelei ʻa e Kahaʻú ʻi he Tui,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2020, 75)

  • ʻOku tokoniʻi fēfē nai koe ʻe he tokāteline mo e ngaahi moʻoni ʻokú ke maʻu ʻi he folofolá ke ke hao fakalaumālie aí? Te ke lava nai ʻo fakakaukau ki ha ngaahi sīpinga kimuí ni mai?

ʻI hoʻo ako ʻa e Hilamani 3 mo e Hilamani 6, te ke maʻu ʻa e faingamālie ke ʻahiʻahi feinga ke ʻilo ʻa e tokāteline mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni mei he folofolá. ʻE lava ke tokoni ʻeni ke ke maʻu ha ako folofola mahuʻingamālie ange pea ʻomi koe mo ho fāmilí ke ofi ange kia Kalaisi.

“Ko Ia ʻOku Tau Vakai …”

ʻI he lotolotonga ʻo e fakakikihi kotoa ʻoku lekooti ʻi he Hilamani 1–6, naʻe ʻi ai ha ngaahi mōmeniti fakataimi ʻo e melinó. ʻI he Hilamani 3, naʻe papitaiso ha lauiafe ki he Siasí, pea naʻe tupulaki ʻa e Siasí. ʻI he Hilamani 6, hili ʻa e ului ʻa ha kau Leimana tokolahi, naʻe nofo uouangataha ʻa e kau Nīfaí mo e kau Leimaná ʻi he tafoki ʻa e ongo kulupú fakatouʻosi ki he ʻEikí. ʻI he ongo vahe fakatouʻosi ko ʻení, naʻe kiʻi taʻofi ʻe Molomona ʻene fakamatala ki he hisitōlia ʻo e kau Nīfaí ke fakamamafaʻi ha tokāteline mo ha ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ʻo e moʻoní. Naʻá ne fakahoko ʻeni ʻaki ʻene fakaʻaongaʻi ʻa e konga lea “ko ia ʻoku tau vakai.”

ʻOku fakataumuʻa ʻa e ʻekitivitī ko ʻení ke akoʻi ʻa e kau akó ke nau fekumi ki he ngaahi lea pe kupuʻi lea ʻoku tokoni ke nau ʻiloʻi ʻa e tokāteliné pe ngaahi tefitoʻi moʻoní pea vakai ki he founga ʻe lava ke liliu ai ʻe he ngaahi moʻoni ko iá ʻenau moʻuí.

Fakakaukau ke vahevahe ʻa e kau akó ki ha fanga kiʻi kulupu iiki pe tauhoa pea fakaʻaliʻali ʻa e ngaahi fakahinohinó ke nau muimui ki ai.

Lau ʻa e Hilamani 3:27–30; 6:34–36 ke vakai ki he ngaahi fakamatala ʻo e moʻoní ʻi he konga lea “ko ia ʻoku tau vakaí”. Fakakaukau ke fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi moʻoni ko iá ʻi hoʻo folofolá pea lekooti kinautolu ʻi hoʻo tohinoa akó ʻi he lea pē ʻaʻau.

Neongo mahalo ʻe fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha ngaahi lea kehe, ka te nau mei ʻiloʻi ha ngaahi tefitoʻi moʻoni hangē ko ʻení:

  • ʻOku ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí kiate kinautolu kotoa pē ʻoku ui kiate Ia ʻi he loto-fakamātoató (vakai, Hilamani 3:27).

  • ʻOku fakaava mai ʻa e matapā ʻo e langí kiate kinautolu kotoa pē ʻoku tui kia Sīsū Kalaisí (vakai, Hilamani 3:28).

  • ʻE lava ʻe ha taha pē ʻokú ne loto ʻaki, ʻo ako e folofola ʻa e ʻOtuá, ʻa ia te ne tataki kinautolu ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá (vakai, Hilamani 3:29–30).

  • Ko e lelei ange ʻetau ʻilo ki he ʻOtuá, ko e lahi ange ia ʻetau tauhi ʻEne ngaahi fekaú (vakai, Hilamani 6:34).

  • Kapau ʻoku tau faiangahala mo fakafefeka hotau lotó, ʻe mahuʻi leva ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí meiate kitautolu (vakai, Hilamani 6:35).

  • Kapau te tau fili ke tui loto-fiemālie ki he folofola ʻa e ʻEikí, te Ne lilingi hifo Hono Laumālié kiate kitautolu (vakai, Hilamani 6:36).

Kapau ʻe ʻaonga ki he kau akó hano ako ha taha ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení pe ngaahi tefitoʻi moʻoni lahi ange, vakai ki he konga “Fakamatala Fakamahinó mo e Puipuituʻá” mo e “Ngaahi ʻEkitivitī Fakalahi Ki he Akó“ ki ha ngaahi fakakaukau ʻoku maʻu ʻi he Gospel Library App pe Gospel Library ʻi he ʻInitanetí.

Ko ha founga ʻe taha ko hono ʻoange ha taimi lahi ange ki he kau akó ke akoako feinga ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi moʻoní. Fakakaukau ke kole ange ke nau hiki ha ngaahi fakamatala kehe ʻo e konga lea “ko ia ʻoku tau vakaí” mei ha veesi folofola fakataukei fakatokāteline, ko ha meʻa ne nau toki ako kimuí ni ʻi ʻapi, pe ko ha veesi manakoa ʻe taha te nau fili.

Hokó, fili ha taha ʻo e ngaahi moʻoni naʻá ke maʻú, pea lisi ha niʻihi ʻo e ngaahi fakatuʻutāmaki fakalaumālie, ngaahi faingataʻa, pe ngaahi fakafepaki ʻo e tuí ʻe lava ke tokoniʻi koe ʻe he foʻi moʻoni ko ʻení ke ke hao mei ai. Hangē ko ʻení, kapau naʻa ke fakaʻaongaʻi ʻa e foʻi moʻoni kapau te tau fili ke loto-fiemālie ke tui ki he folofola ʻa e ʻEikí, te Ne lilingi mai Hono Laumālié kiate kitautolu (vakai, Hilamani 6:36), ʻe lava ke ke lisi ha ngaahi fakatuʻutāmaki hangē ko e fiemaʻu ha fakamoʻoni fakasaienisi kimuʻa pea tui ki he folofolá, tui ki he kau mataotao fakamāmaní ʻo lahi ange ʻi he ʻi he tui ki he kau palōfitá, pe falala ki he ʻuhingá ʻo lahi ange ‘i he ngaahi ueʻi fakalaumālié.

Manatuʻi ʻa e lea ʻa Palesiteni Nalesoni mei he kamataʻanga ʻo e lēsoni ko ʻení fekauʻaki mo e hoko ʻa e Tohi ʻa Molomoná ko hotau fakahinohino ke hao ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní.

Kapau ʻe maʻu, ʻoange ha kala, peni vahevahe lanu kehekehe, pe peni fakaʻilonga ki he kau akó ke nau faʻu ha peesi ʻe taha ko e “fakahinohino ke hao aí.” ʻE lava ke nau fakahoko fakafoʻituitui ʻeni pe fakakulupu.

Tohiʻi ʻi ha laʻipepa ʻa e “Founga ke hao aí …” pea fakaʻosi ʻa e fakamatalá ʻaki ha taha ʻo e ngaahi fakatuʻutāmaki, ngaahi faingataʻa, pe ngaahi fakafepaki naʻá ke lisí. Hangē ko ʻení, kapau naʻá ke fakaʻaongaʻi ʻa e foʻi moʻoni naʻá ke ʻiloʻi kimuʻá, te ke lava ʻo tohiʻi ʻa e, “Founga ke hao ai mei ha fakafepaki ʻi ha ueʻi fakalaumālie.” Fakaʻaongaʻi ʻa e foʻi moʻoni naʻá ke filí ke faʻu ʻaki ha fakahinohino peesi ʻe taha ʻo e founga ke hao aí. Fakamatalaʻi ʻi ha ngaahi fakatātā pe lea ʻa e founga ʻe lava ke tokoniʻi ai ʻe he foʻi moʻoni ko ʻení ha toʻu tupu ke hao fakalaumālie. Fakakau atu ha fakakaukau ʻe ua pe lahi ange mei he ngaahi fakakaukau ko ʻení ki hoʻo fakahinohino ke hao aí:

  • Ko e ʻuhinga ‘e lava ke tokoniʻi ai ʻe he foʻi moʻoni ko ʻení ha taha ke hao fakalaumālie mei he faingataʻa naʻá ke lisí

  • Ngaahi potufolofola kehe ʻoku fekauʻaki mo e foʻi moʻoni ko ʻení pe tokoni ki he faingataʻa naʻá ke lisí

  • Founga ʻoku ʻomi ai koe pe niʻihi kehé ʻe he foʻi moʻoni ko ʻení kia Sīsū Kalaisi pe tokoni ke ke maʻu Hono mālohí

  • Ko e hā ‘e lava ke hoko ki he kakaí kapau ʻoku ʻikai ʻiloʻi pe ʻikai muimuiʻi ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení

  • Ko e founga ʻe lava ke liliu ai ʻa e māmaní kapau naʻe fili ʻa e tokotaha kotoa pē ke moʻui ʻaki e foʻi moʻoni ko ʻení

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke vahevahe ʻenau fakahinohino ke hao aí mo e ngaahi kulupu kehé pe kalasí fakalūkufua. ʻI heʻenau fai iá, fakakaukau ke fakaafeʻi kinautolu ke vahevahe ha ngaahi aʻusia fakataautaha kuo nau maʻu fekauʻaki mo e ngaahi moʻoni naʻa nau fakaʻilongaʻí. Hangē ko ʻení, kapau naʻe fakaʻaongaʻi ‘e he kau akό ʻa e foʻi moʻoni kapau te tau fili ke tui loto-fiemālie ki he folofola ʻa e ʻEikí, te Ne lilingi hifo Hono Laumālié kiate kitautolu (vakai, Hilamani 6:36), ʻe lava ke ke fehuʻi ange ʻa e founga naʻa nau ongoʻi ai ʻa Hono Laumālié lolotonga ʻenau ako mo fakaʻaongaʻi ʻEne ngaahi folofolá mei he Tohi ʻa Molomoná.

Poupouʻi ʻa e kau akó ke nau kumi ha tokāteline mo ha ngaahi moʻoni mahuʻinga ʻi heʻenau ako ʻa e folofolá. Fakamoʻoni ki he Mālohi ʻo e folofola ʻa e ʻOtuá.