Seminelí
Fakataukei Fakatokāteliné: Hilamani 5:12—“[Ko e] Maka ʻo Hotau Huhuʻí … Kuo Pau Ke [Ke] Langa Ai [Ho] Makatuʻungá”


“Fakataukei Fakatokāteliné: Hilamani 5:12—‘[Ko e] Maka ʻo Hotau Huhuʻí … Kuo Pau Ke [Ke] Langa Ai [Ho] Makatuʻungá,’” Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó (2024)

“Fakataukei Fakatokāteliné: Hilamani 5:12,” Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó

Fakataukei Fakatokāteliné: Hilamani 5:12

“[Ko e] Maka ʻo Hotau Huhuʻí … Kuo Pau Ke [Ke] Langa Ai [Ho] Makatuʻungá”

ʻĪmisi
fāmili ʻoku nau fiefia fakataha ʻi he ako folofolá

ʻI hoʻo ako ʻa e Hilamani 5:1–13, naʻá ke ako ai ki he founga ʻe lava ke tokoniʻi ai koe ʻe hono langa ho makatuʻungá ʻia Sīsū Kalaisí ke ke matuʻuaki ʻa e ngaahi matangi mālohi ʻa e tēvoló (vakai, Hilamani 5:12). ʻE lava ke tokoni ʻa e lēsoni ko ʻení ke ke ako maʻuloto ʻa e fakamoʻoni folofola ʻo e fakataukei fakatokāteliné mo e kupuʻi lea folofola mahuʻinga ki he Hilamani 5:12, fakamatalaʻi ʻa e tokāteline ʻoku akoʻi ʻi he potufolofola ko ʻení, pea fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ki hono maʻu ʻo e ʻilo fakalaumālié ʻi ha ngaahi tūkunga moʻoni ʻo e moʻuí.

Tokoni ke mahino ki he kau akó ko hono maʻu ʻo e ʻilo fakalaumālié ko ha founga fakafoʻituitui ia. ʻE lava ke fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ki hono maʻu ʻo e ʻilo fakalaumālié ʻi ha ngaahi founga kehekehe. ʻE lava ke kamata ʻaki ʻe he kau akó ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻe ala tokoni lahi taha ki heʻenau ngaahi fehuʻí pea kumi leva ha ngaahi founga ke fakaʻaongaʻi ai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni kehé. Poupouʻi ʻa e kau akó ke muimui ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālié ʻi heʻenau fāifeinga ke maʻu ʻa e ʻilo fakalaumālié.

Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke hokohoko atu ʻenau feinga ke ako maʻuloto ʻa e potufolofola kakato ʻo e Hilamani 5:12.

Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó

ʻOku fokotuʻutuʻu ʻa e lēsoni fakataukei fakatokāteline ko ʻení ke akoʻi hili ʻa e lēsoni “Hilamani 5:1–13,” ʻa ia ko e lēsoni puipuituʻa ki he potufolofola fakataukei fakatokāteline ʻAlamā 34:9–10. Kapau ʻoku fiemaʻu ke ʻunuakiʻi e lēsoni ʻo e potufolofola fakataukei fakatokāteline ko ʻení ki ha uike kehe, fakapapauʻi ke akoʻi foki mo e lēsoni puipuituʻa fekauʻaki mo iá ʻi he lolotonga e uike ko iá.

Ako maʻuloto pea fakamatalaʻi

Naʻá ke ako ʻi he lēsoni kimuʻá ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻení: Ko Sīsū Kalaisi hotau makatuʻunga mālohí pea kapau te tau langa hotau makatuʻungá ʻia Sīsū Kalaisi, he ʻikai maʻu ʻe he tēvoló ha mālohi kiate kitautolu. Ko e kupuʻi lea mahuʻinga ʻo e potufolofola fakataukei fakatokāteline Hilamani 5:12 “[Ko e] maka ʻo hotau Huhuʻí … kuo pau ke [ke] langa ai [ho] makatuʻungá.”

Fakaʻaongaʻi hoʻo founga ako maʻulotó pe taha ʻo e ngaahi fakakaukau ko ʻení ke tokoni ke ke ako maʻuloto ʻa e fakamoʻoni folofola mo e kupuʻi lea mahuʻinga ʻi he folofolá.

Kapau te ke fili ke fakaʻaongaʻi ʻa e fakakaukau ko ʻení, teuteu ha ngaahi foʻi maka mo ha ʻū laʻipepa feʻunga ke taki taha ʻa e tokotaha ako kotoa pē. ʻE lava ke fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha ngaahi peni fakaʻilonga, tepi, kulū pe ko ha lapapeni kapau ʻoku maʻu.

Kumi ha kiʻi foʻi maka ʻoku ʻi ai ha feituʻu feʻunga ke hiki ai ʻa e “Hilamani 5:12.” Kosi ha kiʻi laʻipepa pea hiki ai ʻa e kupuʻi lea mahuʻinga ʻi he folofolá ʻi he Hilamani 5:12, “[Ko e] maka ʻo hotau Huhuʻí … kuo pau ke [ke] langa ai [ho] makatuʻungá.” Fakapipiki ʻa e laʻipepá ki he foʻi maká ʻo fakaʻaongaʻi ha tepi, kulū, pe lapapeni. Toutou lau maʻuloto ʻa e fakamoʻoni folofolá mo e kupuʻi lea mahuʻinga ʻi he folofolá kae ʻoua kuó ke maʻuloto ia.

ʻĪmisi
ko ha finemui ʻoku tuʻu ʻi ha funga maka ʻo sio ki ʻolunga

Ki ha founga ʻe taha ke tokoni atu ke ke ako maʻuloto aí, tā ha fakatātā ʻo ha foʻi maka ʻoku tuʻu ai ha taha. Tohiʻi ʻi loto ʻi he foʻi maká ʻa e Hilamani 5:12, pea toutou hiki ʻi lalo ʻa e kupuʻi lea mahuʻinga ʻi he folofolá kae ʻoua kuó ke maʻuloto ia.

ʻI he ʻekitivitī ko ʻení, ʻe lava ke tā ʻe he kau akó ha foʻi siakale lahi mo ha lea ʻi loto ʻi ha laʻipepa ke fakafofongaʻi ʻaki ʻenau ngaahi fakakaukau naʻe fakahū ki ha makasini ʻa e Siasí. ʻE lava ke nau hiki ʻi loto ʻi he foʻi siakalé ʻa e meʻa te nau lea ʻakí. ʻE lava ke nau tohi ʻi lalo ai honau ngaahi hingoá mo e feituʻu naʻe fāʻeleʻi ai kinautolú. Fakakaukau ke tautau ʻa e ʻū laʻipepá ni ʻi he lokí kotoa pea poupouʻi ʻa e kau akó ke nau lue takai ʻo lau ʻa e ngaahi tali ʻa ha niʻihi ʻo honau kaungā-akó.

Fakakaukauloto naʻe kole ʻe he makasini Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupu ʻa e Siasí ha ngaahi fakakaukau mei he toʻu tupu ʻi he funga ʻo e māmaní fekauʻaki mo e tokāteline ʻoku akoʻi ʻi he Hilamani 5:12. Faʻu ha sētesi ʻe tolu ki he fā ha meʻa ke fakahū ʻoku fakamatalaʻi ai ʻa e ngaahi meʻá ni:

  • Founga ʻoku hangē ai ʻa Sīsū Kalaisi “ko [ha] makatuʻunga mālohí”

  • ʻE lava fēfē nai ʻe hono langa hotau fakavaʻe fakalaumālié ʻi he “maka ʻo hotau Huhuʻí” ʻo maluʻi kitautolu mei he “ngaahi matangi mālohi” mo e “ʻuha maka” ʻa e tēvoló

Akoako fakahoko hono fakaʻaongaʻí

Toe vakaiʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo hono maʻu ʻo e ʻilo fakalaumālié ʻaki hano fakaafeʻi ʻa e kau akó ke ngāue fakakulupu tautau toko tolu, pea kumi ʻe he tokotaha takitaha ha taha ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoní. ʻE lava leva ke fakamatalaʻi ʻe he kau akó ʻa e tefitoʻi moʻoní ʻi he lea pē ʻanautolu ki he toenga ʻo ʻenau kulupú.

Vahevahe leva ʻa e tūkunga ko ʻení mo e kau akó.

Kuo ongoʻi lōmekina ho kaungāmeʻa ko Matilitaá kimuí ni ʻi ha fakamatala kovi kuó ne fanongo ai fekauʻaki mo e Siasí. Naʻe ʻoange ʻe ha kaungāmeʻa ʻo Matilitā mei hono kaungāʻapi kimuʻá ha ngaahi meʻa naʻá ne fakafepakiʻi ʻa e tokāteline ʻo e Siasí mo fakaangaʻi ʻa e palōfitá. Naʻe toki mavahe ʻene faʻētangatá mei he Siasí koeʻuhí ʻoku ʻikai ke ne poupouʻi ha ngaahi tuʻutuʻuni ʻe niʻihi ʻa e Siasí. ʻOku fie faivelenga ʻa Matilitā ka ʻoku kamata ke ne fifili pe ʻokú ne maʻu nai ʻa e mālohí. ʻI ha ʻaho ʻe taha lolotonga ʻa e lue ʻa Matilitā ki ʻapi mei he akó, ʻokú ne vahevahe atu ʻene ngaahi ongó mo kole ha faleʻi.

Fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ki hono maʻu ʻo e ʻilo fakalaumālié pea mo e tokāteline ʻoku akoʻi ʻi he Hilamani 5:12 ke tokoni kia Matilitā ke tuʻu maʻu ʻi heʻene fakamoʻoní.

Fili ʻa e founga ke tokoniʻi ai e kau akó ke mahuʻingamālie ʻenau ako ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo hono maʻu ʻo e ʻilo fakalaumālié. Hangē ko ʻení, mahalo ʻe ʻaonga ke fakaafeʻi ʻa e kau akó ke fakakakato fakalongolongo ʻa e konga “Ngāue ʻi he tui” ʻo e lēsoní ʻiate kinautolu pē. Pea ʻe lava leva ke fakaafeʻi kinautolu ke tafoki ki ha tokotaha ako ʻe taha ʻo vahevahe ha taha ʻo ʻenau ngaahi fakakaukaú. Mahalo ʻe maʻu ʻe he kau akó ha aʻusia lelei ange kapau te nau fakakakato ʻa e konga “Fakakaukau Taʻengata” ʻo e lēsoní ʻi ha ngaahi kulupu iiki. Fakakaukau ke fakakakato fakataha mo e kalasí ʻa e konga “Ngaahi maʻuʻanga tokoni kuo fokotuʻu fakalangí”.

Ngāue ʻi he tui

  • Ko e hā ha ngāue māʻoniʻoni ʻe ua pe tolu ʻe lava ke fai ʻe Matilitā ke falala ki he Fakamoʻuí mo fakamālohia hono fakavaʻe fakalaumālié lolotonga ʻa e taimi faingataʻa ko ʻení? Ko e hā ha faikehekehe ʻe ala fakahoko ʻe he ngaahi ngāue ko ʻení maʻana?

  • Ko e hā ha ngaahi lēsoni kuó ke ako ʻi he kuohilí fekauʻaki mo hono ngāue ʻaki ʻa e tui kia Sīsū Kalaisí ʻa ia ʻe ala tokoni kia Matilitā?

Fakakaukau taʻengatá

Fakakaukau ke vahevahe ʻa e kau akó ki ha fanga kiʻi kulupu iiki pea vahe ki he tokotaha ako takitaha ha taha ʻo e ngaahi potufolofola ko ʻení ke ne ako. Hili hono ako mo lekooti ʻe he kau akó ʻenau ngaahi talí, fakaafeʻi ke nau taufetongi ʻi hono vahevahe mo ʻenau kulupú ʻa e meʻa naʻa nau ako fekauʻaki mo e fakakaukau ʻoku taʻengatá.

Tokoni kia Matilitā ke fakakaukau ki hono faingataʻá ʻi ha fakakaukau ʻoku taʻengatá ʻaki ʻene vakaiʻi ʻa e ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí.

  • Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí te ke lava ʻo vahevahe mo Matilitā ke tokoniʻi ia ke ne vakai ki heʻene ngaahi hohaʻá mei ha fakakaukau ʻoku taʻengatá? (Fakakaukau ki ha ngaahi potufolofola hangē ko ʻení: Sione 6:66–69; Hepelū 10:32–36; 2 Nīfai 31:20; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 58:2–4.)

  • ʻE tokoniʻi fēfē nai ʻe he ngaahi akonaki ko ʻení ʻa Matilitā ke vakai ki heʻene ngaahi hohaʻá mei ha fakakaukau ʻoku taʻengatá?

  • ʻE tokoniʻi fēfē nai ʻe he tokāteline naʻe akoʻi ʻi he Hilamani 5:12 ʻa Matilitā ke vakai ki heʻene ngaahi hohaʻá mei ha fakakaukau ʻoku taʻengatá?

Tohi ha kiʻi pōpoaki nounou kia Matilitā ʻo hangē pē ha pōpoaki telefoní. Fakakau ai ʻa e ngaahi ʻilo naʻe maʻu mei hoʻo akó mo e fakalaulaulotó, pea poupouʻi ia ke hokohoko atu ʻi he faivelenga.

Ngaahi maʻuʻanga tokoni kuo fokotuʻu fakalangí

ʻOku fehuʻi atu ʻe Matilitā pe ko e hā te ne lava ʻo fai ʻi he taimi ʻoku fehangahangai ai mo ha ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e Siasí ʻa ia ʻoku ʻikai ke ne ʻiloʻi ʻa e talí. Fakalaulauloto ki he meʻa te ke lava ʻo vahevahe mo ia mei he ngaahi akonaki ko ʻeni ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní.

Fili ke tui kia Sīsū Kalaisi. Kapau ʻokú ke veiveiua ki he ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ʻAlo ʻOfaʻangá, pe ko e moʻoni hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí pe ko hono moʻoni ʻo e uiuiʻi fakalangi ʻo Siosefa Sāmita ko ha palōfitá, fili ke tui [vakai, 2 Nīfai 33:10–11] pea kei faivelenga pē. Tekaki hoʻo ngaahi fehuʻí ki he ʻEikí mo e ngaahi maʻuʻanga tokoni falalaʻanga kehé. Ako ʻaki ʻa e holi ke tuí kae ʻoua te ke fakaʻamu ke lava ʻo maʻu ha fehalaaki ʻi he moʻui ʻa e palōfitá pe ko ha tōnounou ʻi he ngaahi folofolá. ʻOua ʻe fakalahi hoʻo veiveiuá ʻaki hoʻo toutou talanoaʻi ia mo e kakai kehe ʻoku veiveiuá. Tuku ke tataki koe ʻe he ʻEikí ʻi hoʻo fononga ki he ʻilo fakalaumālié. (Russell M. Nelson, “Kuo Toetuʻu ʻa Kalaisi; ʻE Hiki e Ngaahi Moʻungá ʻi he Tui Kiate Iá,” Liahona, Mē 2021, 103)

  • ʻOkú ke pehē ʻe tokoni fēfē nai ʻa e faleʻi ʻa Palesiteni Nalesoní kia Matilitā?

  • Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi maʻuʻanga tokoni faivelenga kehe ʻe lava ke fekumi ai ʻa Matilitā ki ha ngaahi talí?

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke kumi ha ngaahi maʻuʻanga tokoni falalaʻanga kehekehe te nau lava ʻo fokotuʻu ange kia Matilitā. ʻOku kau ʻi he ngaahi sīpingá ʻa e Loki Ongoongo ʻo e Siasí, Ngaahi Tefito ʻo e Ongoongoleleí, Gospel Library, pe ngaahi maʻuʻanga tokoni kehé.

Hili haʻamo toutou talanoa mo Matilitā fekauʻaki mo ʻene tuí mo ʻene fakamoʻoní, ʻokú ne fakahaaʻi atu ʻene houngaʻia ʻiate koe ʻi hoʻo tokoniʻi ia ke tuʻu maʻu ʻi heʻene tui kia Sīsū Kalaisí.

Vahevahe hoʻo fakamoʻoní ʻe lava ke tokoniʻi kitautolu ʻi heʻetau moʻuí ʻe he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo hono maʻu ʻo e ʻilo fakalaumālié. ʻOange ha taimi ki he kau akó ke nau fakakaukau ki hono fakaʻaongaʻi ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ki hono maʻu ʻo e ʻilo fakalaumālié ki honau ngaahi tūkungá. ʻE lava ke nau fakaʻaongaʻi ʻenau tohinoa akó ki he ngaahi meʻá ni.

Fakakaukau ki hoʻo ngaahi faingataʻaʻiá, kau ai ha ʻahiʻahi ʻa Sētane ʻoku lolotonga “faʻaki kiate [koe]” (Hilamani 5:12). Fili ha faingataʻa ʻe taha te ke fiemaʻu tokoni ai mei he ʻEikí, pea hiki ia ʻi ʻolunga ʻi ha peesi ʻi hoʻo tohinoa akó. Hiki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻe tolu ʻo hono maʻu ʻo e ʻilo fakalaumālié, pea lekooti e founga te ke lava ai ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko iá ʻi ho tūkungá.

Toe vakaiʻi ʻo e fakataukei fakatokāteliné

Lolotonga ha lēsoni ʻi he kahaʻú, fakaʻaliʻali ki he kau akó ha foʻi maka pea fakaafeʻi kinautolu ke fakamanatu pe ko e potufolofola fakataukei fakatokāteline fē ʻoku fekauʻaki mo iá. Fakakaukau ke tuifio ʻa e ngaahi lea ʻo e kupuʻi lea mahuʻinga ʻi he folofolá ʻi he palakipoé pea fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau omi ʻo fokotuʻutuʻu ʻa e kupuʻi leá ki hono hokohoko totonú.