Seminelí
ʻAlamā 59–61: Fili ke ʻOua ʻe Loto-Lavea


“ʻAlamā 59–61: Fili ke ʻOua ʻe Loto-Lavea,” Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó (2024)

“ʻAlamā 59–61,” Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó

ʻAlamā 59–61

Fili ke ʻOua ʻe Loto-Lavea

ʻĪmisi
ko ha ongo finemui ʻokú na fāʻofua

Kuó ke maʻu hala nai ha tōʻonga ʻa ha taha? Kuo fakamamahiʻi nai koe ʻe he niʻihi kehé ʻi heʻenau ngaahi fehalaākí? Naʻe fehangahangai ʻa Peiholani, ko e tuʻi fakamaau ʻo e kau Nīfaí, mo e faingataʻa ko ʻení pea pau ai ke ne fili ha founga ke tali ʻaki. ʻE lava ke ueʻi koe ʻe he lēsoni ko ʻení ke ke hangē ange ko Sīsū Kalaisí ʻi hoʻo tali ki he ngaahi fehalaaki ʻa e niʻihi kehé ʻi he ʻofa mo e faʻa kātaki lahi ange.

Tokoniʻi e kau akó ke nau ʻiloʻi ʻa e ngaahi ʻulungaanga faka-Kalaisí. ʻOku ʻi he folofolá ha ngaahi fakamatala lahi ʻo ha kau tangata mo ha kau fafine faivelenga naʻa nau fakafōtunga e ngaahi ʻulungaanga ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he anga ʻo ʻenau moʻuí. Tokoniʻi e kau akó ke nau ako fekauʻaki mo e Fakamoʻuí ʻaki hono ʻiloʻi ʻa e founga kuo muimui ai e niʻihi kehé ki Heʻene sīpingá mo fakatupulaki e ngaahi ʻulungaanga ko ʻení. Poupouʻi e kau akó ke kumi ha ngaahi founga te nau lava ai ʻo fakatupulaki e ngaahi ʻulungaanga faka-Kalaisí ʻi heʻenau moʻuí.

Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakaafeʻi e kau akó ke omi mateuteu ki he kalasí ke vahevahe ʻa e meʻa ʻokú ne fakafaingataʻaʻiaʻi hono moʻui ʻaki e ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí ʻoku maʻu ʻi he 3 Nīfai 11:29–30 ka ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke moʻui ʻaki e ngaahi akonaki ko iá.

Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó

Ko e fē ha taimi naʻe ʻahiʻahiʻi ai koe ke ke ongoʻi loto-lavea?

Fakakaukau ke hiki ʻa e foʻi lea loto-laveá ʻi he palakipoé.

ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻe lava ke ʻahiʻahiʻi kitautolu ke tau ongoʻi loto-lavea. Naʻe ʻomi ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ha niʻihi ʻo e ngaahi ʻuhinga naʻe talaange ai ʻe he kāingalotú ʻoku nau loto-laveá:

“Naʻe lea ʻaki ʻe ha tangata ha meʻa ʻi he Lautohi Faka-Sāpaté naʻá ne fakalotomamahiʻi au. …”

“Naʻe ʻikai talitali lelei pe tokoniʻi au ʻe ha taha ʻi he kolo [ʻo e Siasí] ko ʻení. Naʻá ku ongoʻi hangē ha kehé. …”

“Naʻe ʻikai ke u tui ki he faleʻi naʻe fai mai ʻe he pīsopé kiate aú. …”

Naʻe lahi mo ha ngaahi tupuʻanga kehe ʻo e loto-laveá naʻe ʻomi—mei he ngaahi faikehekehe fakatokāteline ʻi he lotolotonga ʻo e kakai lalahí ki he manukí, fakamatalilí mo e fakamāvahevahe ʻa e toʻu tupú. (David A. Bednar, “And Nothing Shall Offend Them,” Ensign pe Liahona, Nov. 2006, 89)

  • Ko e hā mo ha ngaahi ʻuhinga kehe ʻe ala ʻahiʻahiʻi ai kitautolu ke tau ongoʻi loto-lavea?

  • ʻOku uesia fēfē nai kitautolu ʻe he loto-laveá?

Fakalaulauloto ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e fē ha taimi naʻe ʻahiʻahiʻi ai koe ke ke ongoʻi loto-lavea? Ko e hā hoʻo meʻa naʻe faí? Ko e hā hono ʻuhingá?

  • Naʻe uesia fēfē nai ʻe he meʻa naʻá ke ongoʻi mo fakahokó hoʻo vā fetuʻutaki mo e niʻihi kehé pea mo e ʻEikí?

ʻI he hokohoko atu hoʻo akó, fekumi ki ha ueʻi fakalaumālie ke maʻu ha ngaahi fakakaukau mo ha moʻoni ʻe ala tokoni atu kiate koe ʻi he ngaahi tūkunga ko ʻení.

Ngaahi tohi ʻa Molonaí

Hili hono ʻilo ʻe he ʻEikitau ko Molonaí naʻe ʻikai ha kau tangata mo ha ngaahi naunau feʻunga ʻi he kau tau ʻa Hilamaní ke maluʻi ʻaki ʻa e kau Nīfaí mei ha fuʻu kau tau Leimana tokolahi, naʻá ne ʻave ha tohi kia Peiholani, ko e fakamaau lahi ʻo e kau Nīfaí. Naʻe kole ʻe Molonai kia Peiholani ke ʻomi ha ngaahi tokoni fakalahi ki he kau tau ʻa Hilamaní. Naʻe ʻikai ha tokoni, pea naʻe faingataʻaʻia e kau tau ʻa Hilamaní. Lolotonga iá, naʻe ikunaʻi ʻe ha kau tau Leimana ʻa Nīfaihā, ko ha kolo ʻe taha ʻa ia naʻe ʻamanaki ʻa Molonai ʻe ʻomi ki ai ha tokoni (vakai, ʻAlamā 59:9).

Fakaafeʻi e kau akó ke vahevahe ʻa e ongo ne nau mei maʻú pe ko e hā naʻa nau mei faí kapau naʻa nau ʻi he tuʻunga ʻo Molonaí.

Naʻe ʻita ʻa Molonai peá ne fai ha toe tohi ʻe taha kia Peiholani. Lau ʻa e ʻAlamā 60:5–11, 30 ke vakai ki ha konga ʻo e pōpoaki ʻa Molonaí.

  • Ko e hā ha meʻa ʻokú ke vakai ki ai ʻi he tohi ʻa Molonaí naʻá ne mei fakalaveaʻi e loto ʻo Peiholani?

Fili ʻa Peiholaní

Fakakaukau ke kole ki ha tokotaha ako ʻokú ne ʻilo e talanoá ke vahevahe ʻa e ʻuhinga naʻe ʻikai tuku atu ai ʻe Peiholani ha toe tokoni ki he kau tau ʻa Molonaí, kae ʻoua ʻe lau ʻa e palakalafi ʻi laló.

Ko e meʻa naʻe ʻikai ke ʻilo ʻe Molonaí, naʻe ʻi ai ha kau Nīfai faiangahala naʻe kau fakataha mo ha kau Leimana ne nau angatuʻu kia Peiholani, ʻo tupu ai ʻene hola koeʻuhí ke moʻui. Naʻe puke ʻe he kau angatuʻú ʻa e kolomuʻa ko Seilahemalá. Ko Peiholaní ko ha tangata angatonu ia naʻe feinga ke ne tānaki ha kau tau ke toe faʻao ʻa Seilahemala (vakai, ʻAlamā 61:1–8).

  • Kapau ko Peiholani koe, naʻe mei ʻahiʻahiʻi fēfē nai koe ke ke tali e tohi ʻa Molonaí?

  • Naʻe mei uesia fēfē nai ʻe he tali ʻa Peiholaní ʻa e meʻa naʻe hokó?

ʻOku ʻi he ʻAlamā 61 ʻa e tali ʻa Peiholani kia Molonaí. Lau ʻa e ʻAlamā 61:9, 17–21 ke vakai ki heʻene talí.

  • Ko e hā ʻoku makehe kiate koe fekauʻaki mo e tali ʻa Peiholani?

  • Ko e hā ha ngaahi ʻulungaanga ʻokú ke mamata ki ai ʻia Peiholani ʻokú ne fakamanatu atu kiate koe ʻa Sīsū Kalaisi?

Naʻe vahevahe ʻe ʻEletā Petinā ha moʻoni mahuʻinga te tau lava ʻo ako mei he fakamatala ko ʻení. (Mahalo te ke fie hiki ha konga ʻo e fakamatala ko ʻení ʻi hoʻo folofolá ʻi he tafaʻaki ʻo e ʻAlamā 61:9.)

Ko e lavea ʻo e lotó ko ha fili ia ʻoku tau fai; ʻoku ʻikai ko ha tūkunga ia ʻoku ʻai pe hilifaki mai kiate kitautolu ʻe ha taha kehe pe ʻe ha meʻa kehe. …

… Mahalo ʻe fakatupu ʻita ha meʻa, meʻa naʻe hoko pe ko ha fakafōtunga, ka ʻe lava ke ta fili ke ʻoua naʻa lavea ai hota lotó—peá ta lea fakataha mo Peiholani, “ka ʻoku tatau ai pē.” (David A. Bednar, “And Nothing Shall Offend Them,” Ensign pe Liahona, Nov. 2006, 90–91)

  • Te ke fakamatalaʻi fēfē nai ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení ki ha taha? Te tau lava ʻo fili ke ʻoua naʻa lavea hotau lotó ʻi he lea mo e tōʻonga ʻa e niʻihi kehé.

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku finangalo ai ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ke mahino kiate kitautolu e foʻi moʻoni ko ʻení?

Ko e ngaahi akonaki mo e sīpinga ʻa Sīsū Kalaisí

Ko e Fakamoʻuí ʻa e sīpinga lelei taha ʻo e foʻi moʻoni ko ʻení.

Ke tokoni ke fakalaulauloto e kau akó ki he ngaahi akonaki mo e sīpinga ʻa Sīsuú, fakakaukau ke fakaafeʻi kinautolu ke aleaʻi ʻeni mo hanau hoa pe ʻi ha kulupu tokosiʻi:

  1. Lau e ngaahi akonaki ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he 3 Nīfai 11:29–30 mo e Mātiu 5:43–48. Ko e hā naʻá ke ako mei Heʻene ngaahi akonakí?

  2. Fakakaukau ki ha sīpinga ʻo e tali ʻa e Fakamoʻuí ʻi he faʻa kātaki mo e ʻofa ki he ngaahi fehalaaki mo e vaivaiʻanga ʻo e niʻihi kehé. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai kiate koe ke ke ʻiloʻi ʻoku faʻa kātaki mo ʻofa ʻa e Fakamoʻuí pea ʻikai houhau vavé?

Fakaafeʻi ha ngaahi kulupu ke vahevahe ha meʻa mahuʻinga ʻo e meʻa naʻa nau aleaʻí. ʻI heʻenau vahevahé, fakamālō kiate kinautolu ʻi heʻenau ngaahi fakakaukaú. Fakakaukau ke ʻeke ange pe ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ʻa e meʻa naʻa nau akó mo lava ʻo tokoniʻi kinautolu ʻi heʻenau moʻuí. Kapau ʻoku ʻaonga, te ke lava foki ʻo fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fakakaukau ki ha sīpinga ʻo ha taha ʻoku nau ʻiloʻi ʻoku faʻa kātaki mo ʻofa ki he niʻihi kehé, ʻo hangē ko e Fakamoʻuí mo Peiholaní, kae ʻikai ongoʻi lavea ʻa e lotó. ʻE lava ke vahevahe ʻe he kau akó pe ko hai naʻa nau fakakaukau ki aí mo e meʻa naʻa nau ako mei heʻene ngaahi sīpingá.

Fakakaukau ke fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fakalaulauloto fakalongolongo pe hiki ʻenau ngaahi fakakaukau fekauʻaki mo e fehuʻi ko ʻení:

  • ʻE tokoniʻi fēfē nai koe ʻe he sīpinga ʻa Peiholani mo e Fakamoʻuí ʻi ha tūkunga naʻe lea ʻaki pe fai ai ʻe ha taha ha meʻa fakamamahi kiate koe pe ko ha taha ʻokú ke ʻofa ai?

Ko e tokoni ʻa e ʻEikí

ʻE lava ke faingataʻa ʻa e muimui ki he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí ʻo e ʻikai lavea ʻa e lotó. Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Petinā ʻa e tokoni ʻoku ʻatā maʻatautolu ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke tau ongoʻi mālohi feʻunga ai ke ikunaʻi e ngaahi ongo ʻo e loto-laveá.

Tuʻunga ʻi he mālohi fakaivia ʻo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, ʻe lava ke faitāpuekina kitaua ke ta fakaʻehiʻehi mo ikunaʻi ʻa e loto-laveá. …

ʻE ngali taumamaʻo ʻa e malava ko ia ke ikunaʻi ʻa e loto-laveá … ʻOku fakataumuʻa ʻa e natula ʻo e Fakalelei ʻa e Huhuʻí mo e taumuʻa ʻo e Siasi kuo fakafoki maí ke tokoniʻi kitautolu ke tau maʻu ʻa e faʻahinga mālohi fakalaumālie ko ʻení. (David A. Bednar, “And Nothing Shall Offend Them,” Ensign pe Liahona, Nov. 2006, 90–91)

  • Ko e hā naʻá ke ako mei he lea ʻa ʻEletā Petinaá?

  • Ko e hā ʻe ala fai ʻe ha taha ke kumi tokoni mei he Fakamoʻuí ʻi he taimi ʻoku ʻahiʻahiʻi ai kinautolu ke nau ongoʻi loto-laveá?

Tuku ha ngaahi miniti siʻi ke ke fai ai ha tohi kiate koe pē ʻi he kahaʻú. Ko e hā ha faleʻi te ke fakahoko maʻau fekauʻaki mo ha tali te ke fakahoko ʻi ha taimi ʻe lea pe fai ai ʻe ha taha ha meʻa ʻoku fakamamahi pe fakalavea loto kiate koe? Fakakau ʻa e meʻa naʻá ke ako mei he Fakamoʻuí mo Peiholani ʻa ia te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ʻi he tūkunga ko iá. Fakakau foki ai mo e founga te ke ala fekumi ai ki he tokoni ʻa e ʻEikí.

Fakaafeʻi ha niʻihi te nau loto-fiemālie ke vahevahe ha konga ʻo e meʻa naʻa nau hikí. Fakamoʻoni ange ʻe lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he Fakamoʻuí ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke tau ongoʻi mālohi feʻunga ai ke tali ʻi he faʻa kātaki mo e ʻofá.