Seminelí
ʻAlamā 42, Konga 1: “Ko ha ʻOtua Haohaoa, mo Angatonu, Kaeʻumaʻā ko ha ʻOtua ʻAloʻofa Foki”


“ʻAlamā 42, Konga 1: ‘Ko ha ʻOtua Haohaoa, mo Angatonu, Kaeʻumaʻā ko ha ʻOtua ʻAloʻofa Foki,’” Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó (2024)

“ʻAlamā 42, Konga 1,” Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó

ʻAlamā 42, Konga 1

“Ko ha ʻOtua Haohaoa, mo Angatonu, Kaeʻumaʻā ko ha ʻOtua ʻAloʻofa Foki”

ʻĪmisi
Ko e fāʻofua ʻa ʻAlamā ko e Siʻí ki hono foha ko Kolianitoní

ʻE lava ʻe heʻetau moʻui ʻi ha māmani hinga mo e fakakaukau fakamatelie fakangatangata ʻoku tau maʻú, ʻo fakafaingataʻaʻiaʻi ke mahino ʻa e natula kakato mo haohaoa ʻo ʻetau Tamai Hēvaní mo ʻEne palaní. Naʻe fāinga foki ʻa Kolianitoni ke mahino kiate ia ʻa hono moʻoni ʻo e fakamaau totonu mo e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá. Naʻe tokoniʻi ia ʻe ʻAlamā ke fakalahi ʻa e mahino naʻá ne maʻu ki heʻetau Tamai Hēvani ʻofá mo ʻEne palani maʻatautolú. ʻOku fakataumuʻa ʻa e lēsoni ko ʻení ke tokoni ke mahino lelei ange kiate koe ʻa e natula ʻo e Tamai Hēvaní ʻi Heʻene fakatou hoko ko ha fakamaau totonu mo ʻaloʻofá.

Lotua hoʻo kau akó. Ko e founga ʻe taha ke fakatupulaki ai hoʻo ʻofa ki he kau akó ko hoʻo lotua kinautolu. Hangē pē ko e lotua fakataautaha ʻe he Fakamoʻuí ʻa Pitá (vakai, Luke 22:32), te ke lava ʻo lotu ki he Tamai Hēvaní maʻá e kau akó fakafoʻituitui ʻaki honau hingoá. Fakaafeʻi Ia ke tokoni atu ke mahino lelei ange kiate koe ʻenau ngaahi fiemaʻú mo e ngaahi founga te ke lava ai ʻo tokoniʻi kinautolú.

Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakakaukau ke fakaafeʻi e kau akó ke nau fetalanoaʻaki mo ha mēmipa ʻo e fāmilí pe kaungāmeʻa fekauʻaki mo ha niʻihi ʻo e ngaahi fakakaukau kehekehe ʻoku maʻu ʻe he kakaí fekauʻaki mo e ʻulungaanga ʻo e ʻOtuá.

Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó

Ke kamata ʻa e lēsoni ko ʻení, fakakaukau ke fakatauhoa ʻa e kau akó. ʻOange ha taha ʻo e ngaahi tūkunga ko ʻení ki he hoa takitaha. Fakaafeʻi kinaua ke na fakatou lau ʻena tūkungá pea aleaʻi leva ʻa e meʻa ʻoku fehalaaki fekauʻaki mo e ngaahi mahalo ʻa Keipi mo ʻElisií.

Fakamaau totonu mo e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá

Lau e ngaahi tūkunga ko ʻení:

  • ʻOku fakahoko ʻe Keipi ha fili ke maumauʻi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. ʻI he kamataʻangá naʻe kiʻi ongoʻi halaia ʻa Keipi, ka naʻá ne fakakaukau kapau ʻoku ʻofa lahi ʻa e Tamai Hēvaní ki Heʻene fānaú, he ʻikai ke Ne tauteaʻi ia koeʻuhí ko ʻene ngaahi angahalá.

  • ʻOku siva e ʻamanaki ʻa ʻElisií koeʻuhí naʻá ne fakatomala mei ha angahala naʻá ne fakahokó, ongoʻi kuo fakamolemoleʻi ia, pea toe fehalaaki pē. ʻOkú ne tui ʻoku ʻikai ha ʻamanaki lelei maʻana he ʻokú ne ongoʻi naʻá ne loi ki he ʻOtuá fekauʻaki mo ʻene fakatomalá.

ʻOku tokolahi ha niʻihi ʻoku nau maʻuhala ki he potupotutatau ʻo e ʻofa mo e haohaoa ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí ki he fakamaau totonú mo e ʻaloʻofá. ʻI hoʻo ako e lēsoni ʻo e ʻaho ní, fakakaukau ki he founga ʻoku faitāpuekina ai koe koeʻuhí ʻoku fakamaau totonu mo ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá.

Naʻe tokoniʻi ʻe ʻAlamā ʻa Kolianitoni ke mahino kiate ia ʻa e palani ʻa e ʻOtuá

Fakakaukau ke fakaafeʻi e kau akó ke nau toe vakaiʻi e ngaahi meʻa naʻe hohaʻa ki ai ʻa Kolianitoni mei he ʻAlamā 40–41. Kapau ʻoku ʻikai ke nau manatuʻi, fakahinohino kinautolu ki he ʻAlamā 40:1; 41:1. Te ke lava ʻo hiki e ngaahi meʻa naʻe hohaʻa ki ai ʻa Kolianitoní ʻi he palakipoé ʻi hono talaatu ʻe he kau akó.

ʻI he hokohoko atu e fealeaʻaki ʻa ʻAlamā mo Kolianitoní, naʻe mahino kia ʻAlamā naʻe hohaʻa hono fohá ki he ʻOtuá mo ʻEne palaní.

Lau ʻa e ʻAlamā 42:1 pea kumi ʻa e meʻa naʻe hohaʻa ki ai ʻa Kolianitoní.

Fakakaukau ke tānaki atu e hohaʻa ko ʻení ki he lisi ʻi he palakipoé. ʻI lalo ʻi he hohaʻa ko ʻení, te ke lava ʻo hiki ai e tali ʻa e kau akó ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení.

  • Ko e hā ha ngaahi fakamahamahalo te ne ala taki ha taha ke fakakaukau ʻoku taʻe-totonu ki he ʻOtuá ke tauteaʻi ʻa e kau angahalá?

  • Ko e hā ʻa e fakatuʻutāmaki ʻo e faʻahinga fetaʻemahinoʻaki ko ʻení?

  • ʻOkú ke vakai fēfē nai ki ha ngaahi fetaʻemahinoʻaki tatau ʻi he ʻahó ni?

ʻE lava ke hoko ʻeni ko ha faingamālie lelei maʻá e kau akó ke vahevahe ʻa e meʻa naʻa nau ako ʻi heʻenau teuteu ki he kalasí.

Naʻe feinga ʻa ʻAlamā ke tokoni kia Kolianitoni ʻaki ʻene vahevahe mo ia ha fakakaukau lahi ange ki he ʻOtuá mo ʻEne palaní. Naʻá ne kamata ʻaki hono fakamatalaʻi ange naʻe tupu mei he Hinga ʻa ʻĀtama mo ʻIvi ʻi he Ngoue ko ʻĪtení ʻa e mate fakalaumālié (mavahe mei he ʻOtuá) mo e mate fakatuʻasinó (ko e mate ʻa e sino fakamatelié) (vakai, ʻAlamā 42:2–8). Naʻá ne akoʻi leva kia Kolianitoni e founga ʻoku fekauʻaki ai ʻa e Hingá mo e fakamaau totonú mo e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá.

Lau ʻa e ʻAlamā 42:9–12 pea kumi e ngaahi nunuʻa ʻo e Hingá.

  • Ko e hā ha ngaahi nunuʻa ʻo e Hingá naʻá ke maʻú?

ʻE lava ke fakamahinoʻi ʻe he ngaahi tali ʻa e kau akó ki he fehuʻi kimuʻá ʻa e meʻa ʻoku mahino kiate kinautolú pea mo e meʻa te nau ala fiemaʻu tokoni ai ke mahino kiate kinautolú. Tokoni ke mahino ki he kau akó naʻe tuʻunga ʻi he Hingá ʻa e hoko ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ʻo “fakakakano, pea anga-fakakakano, mo anga-fakatēvoló” (ʻAlamā 42:10) pea “motuhi … mei he ʻao ʻo e ʻEikí” (ʻAlamā 42:11). He ʻikai ke tau lava ʻo ikunaʻi ʻa e mavahe ko ʻeni mei he ʻOtuá ʻiate kitautolu pē.

Hili iá, ke teuteuʻi e kau akó ke nau ako lahi ange fekauʻaki mo e fakamaau totonú mo e ʻaloʻofá ʻi he konga hono hoko ʻo e lēsoní, fakakaukau ke fakaafeʻi kinautolu ke tohi ʻenau fakaʻuhingá sētesi pē ʻe taha pe ua ki he ongo foʻi leá. Hili iá pea lau ʻa e ngaahi fakaʻuhinga ko ʻení pea tuku ke fakafehoanaki ʻe he kau akó ʻenau ngaahi fakaʻuhingá ki he ngaahi fakaʻuhinga ʻi he Ngaahi Tefito ʻo e Ongoongoleleí. Tuku ke ʻeke ʻe he kau akó ha faʻahinga fehuʻi pē ʻoku nau maʻu.

  • Fakamaau totonú: “ʻI he ngaahi lea fakafolofolá, ko e fakamaau totonú ko e fono taʻe-feliliuaki ia ʻokú ne ʻomi e ngaahi nunuʻa ʻo e ngaahi ngāué. Koeʻuhí ko e fono ʻo e fakamaau totonú, ʻoku tau maʻu ai ha ngaahi tāpuaki ʻi he taimi ʻoku tau talangofua ai ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. ʻOku toe fiemaʻu foki ʻe he fono ʻo e fakamaau totonú ke totongi ha tautea ki he angahala kotoa pē ʻoku tau faí” (Ngaahi Tefito ʻo e Ongoongoleleí, “Fakamaau totonú,” topics.ChurchofJesusChrist.org).

  • ʻAloʻofá: “Ko e ʻaloʻofá ko e angaʻofa ia ki ha tokotaha ʻo lahi ange ʻi he meʻa ʻoku feʻunga mo iá, pea ʻoku malava ia ʻo fakafou ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí” (Ngaahi Tefito ʻo e Ongoongoleleí, “ʻAloʻofá,” topics.ChurchofJesusChrist.org).

Lau ʻa e ʻAlamā 42:13–15, ʻo kumi ʻa e meʻa naʻe akoʻi ʻe ʻAlamā fekauʻaki mo e ʻOtuá mo ʻEne palaní.

  • Ko e hā ʻokú ke ako fekauʻaki mo e palani ʻa e ʻOtuá?

  • Ko e hā ha ngaahi moʻoni ʻokú ke ako fekauʻaki mo e ʻOtuá mei he ngaahi veesi ko ʻení?

Tokoni ke mahino ki he kau akó ʻa e mahuʻinga ʻo hono ʻiloʻi ʻoku haohaoa, fakamaau totonu, mo ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá, mo ha ngaahi moʻoni kehe. Neongo ʻoku ʻasi ha ngaahi moʻoni mahuʻinga ʻi he ngaahi veesi ko ʻení fekauʻaki mo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí pea mo e fatongia ʻo e fakatomalá, ʻe toe vakaiʻi lahi ange ʻa e ngaahi tefito ko iá ʻi he lēsoni hokó.

Fakamaau totonu mo e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá

Naʻe akonaki ʻa ‘Eletā D. Toti Kulisitofāsoni ʻo e Kōlomu ‘o e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá fekauʻaki mo e fakamaau totonu mo e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá:

Ko e fakamaau totonú ko ha ʻulungaanga mahuʻinga ia ʻo e ʻOtuá. ʻE lava ke tau tui ki he ʻOtuá he haohaoa Hono tuʻunga fakalangí. ʻOku akoʻi kitautolu ʻe he folofolá “He ʻoku ʻikai hāʻele ʻa e ʻOtuá ʻi he ngaahi hāʻeleʻanga pikopikó, pea ʻoku ʻikai foki te ne afe ki he nima toʻomataʻú pe ki he nima toʻohemá, pea ʻoku ʻikai foki te ne fai ʻo kehe mei he meʻa kuó ne folofola ʻakí, ko ia ʻoku hangatonu ʻa hono ngaahi hāʻeleʻangá, pea ko hono halá ʻoku tatau ai pē ʻo taʻengata” [Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 3:2] pea ʻoku “ʻikai filifilimānāko ʻa e ʻOtuá ki he kakaí” [Ngāue 10:34]. ʻOku tau fakafalala ki he ngaahi ʻulungaanga fakalangi ʻo e fakamaau totonú, koeʻuhí ko ʻetau maʻu ʻa e tuí, loto-falalá, mo e ʻamanaki leleí.

ʻOku ʻi ai ha ngaahi meʻa ʻoku ʻikai lava ʻa e ʻOtuá ʻo fai koeʻuhí ko e ola ʻo e fakamaau totonú. He ʻikai te Ne lava ʻo fakahaofi noa pē ha taha kae tauteaʻi ha niʻihi. He ʻikai ke Ne “lava ke mamata ki he angahalá ʻo momoʻi fakaʻatuʻi ia.” [Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1:31]. He ʻikai ke Ne lava ʻo tuku ke toʻo ʻe he ʻaloʻofá ʻa e fakamaau totonú [vakai, ʻAlamā 42:25].

Ko e fakamoʻoni mālohi ʻo e fakamaau totonu ʻa e ʻOtuá ʻa ʻEne fokotuʻu ko ia ke kaungā-fononga mo e tefitoʻi moʻoni ʻo e ʻaloʻofá. Koeʻuhí ʻokú Ne fakamaau totonu kuó Ne fokotuʻutuʻu ai ha founga ke fakahoko ʻe he ʻaloʻofá ʻa hono fatongia ʻi hotau ikuʻanga taʻengatá. (D. Todd Christofferson, “Tauʻatāina ʻo Taʻengata, ke Fili Maʻanautolu,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2014, 17)

  • Ko e hā e meʻa ʻoku tokoni ai ʻa e kupuʻi lea ko ʻení ke mahino kiate koe fekauʻaki mo e ʻOtuá?

Fakakaukau ke fakaafeʻi e kau akó ke hiki ʻenau ngaahi tali ki he fehuʻi ko ʻení pea fakakakato ʻa e ongo fakamatala ko ʻení ʻiate kinautolu pē, pea kole ange leva ke nau vahevahe mo hanau hoa, kulupu tokosiʻi, pe ko e kalasí.

Fakakaukauloto ʻoku ʻi ai hao kaungāmeʻa ʻokú ne maʻu ʻa e hohaʻa tatau mo Kolianitoní. ʻOkú ne fehuʻi atu pe ʻoku totonu fēfē nai ke tauteaʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e kau angahalá.

  • Ko e hā te ke lava ʻo talaange ki ho kaungāmeʻá ke tokoni ke mahino kiate ia ʻa e fakamaau totonu mo e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá? (Fakakau ai ha ngaahi veesi pe ngaahi kupuʻi lea mei he ʻAlamā 42:9–15.)

Fakakakato ʻa e ongo fakamatala ko ‘ení:

  • ʻOku tāpuekina au ʻe he fakamaau totonu ʻa e ʻOtuá koeʻuhí

  • ʻOku tāpuekina au ʻe he ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá koeʻuhí

Fakakaukau ke vahevahe hoʻo fakamoʻoni ki he fakamaau totonu mo e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá.