Seminelí
ʻAlamā 40: Ko e Maama Tataliʻanga ʻo e Ngaahi Laumālié mo e Toetuʻú


“ʻAlamā 40: Ko e Maama Tataliʻanga ʻo e Ngaahi Laumālié mo e Toetuʻú,” Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó (2024)

“ʻAlamā 40,” Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó

ʻAlamā 40

Ko e Maama Tataliʻanga ʻo e Ngaahi Laumālié mo e Toetuʻú

ʻĪmisi
Kalaisi ʻi he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié

Hili hono fakaafeʻi ʻa Kolianitoni ʻe heʻene tamaí ke fakatomalá, naʻe ʻi ai haʻane ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e palani ʻa e ʻOtuá, ʻo kau ai ʻa e meʻa ʻoku hoko kiate kitautolu hili ʻetau maté. Naʻe tali ʻe heʻene tamai ko ʻAlamaá ʻa ʻene ngaahi fehuʻí mo fakamoʻoni ki he tefitoʻi fatongia ʻo Sīsū Kalaisi ʻi he palani ʻa e Tamai Hēvaní. ʻE lava ke tokoniʻi koe ʻe he lēsoni ko ʻení ke fakaloloto hoʻo houngaʻia ʻi he meʻa kuo fai ʻe he Fakamoʻuí maʻaú pea ʻe ʻoatu ai ha faingamālie ke fakamatalaʻi ʻa e meʻa ʻoku hoko hili ʻetau maté.

Tokoni ki he kau akó ke nau tokanga taha kia Sīsū Kalaisi. Mahalo he ʻikai fakatokangaʻi ʻe he kau faiakó ʻenau fakaʻaongaʻi ha fuʻu taimi lahi ʻi hono fakamatalaʻi e ngaahi fakaikiiki fekauʻaki mo e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí. ʻE lava ke mole heni ha ngaahi faingamālie ke tokoniʻi e kau akó ke nau ʻilo mo ʻofa kakato ange ʻi he Fakamoʻuí. Tuku ha taimi ke akoʻi mo fakamoʻoni ai ki he mālohi, ʻofa, mo e ʻaloʻofa ʻa Sīsū Kalaisí pea mo Hono tefitoʻi fatongia ʻi he palani ʻo e fakamoʻui ʻa e Tamai Hēvaní.

Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakalaulauloto ki ha ngaahi fehuʻi ʻoku nau ala maʻu fekauʻaki mo e meʻa ʻoku hoko hili ʻetau maté pea omi mateuteu ke vahevahe.

Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó

Ngaahi Fehuʻí

ʻE lava ke tokoni e talanoa ko ʻeni mei he moʻui ʻa Sisitā ʻApetó ke teuteu e kau akó ke ako ʻa e ʻAlamā 40. Ka ʻikai, ʻe lava ke lisi ʻe he kau akó ʻi he palakipoé ha niʻihi ʻo e ngaahi fehuʻi ʻoku nau maʻu fekauʻaki mo e moʻui hili ʻa e maté.

Naʻe vahevahe ʻe Sisitā Leina I. ʻApeto, ko ha tokoni ʻi he Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Fineʻofá, ha aʻusia fakataautaha ʻokú ne ʻomi ha ngaahi fehuʻi ʻoku tau ala maʻu fekauʻaki mo e meʻa ʻoku hoko hili ʻetau maté. Mamata ʻi he foʻi vitiō “ʻOku ʻIkai ha Mālohi ʻo e Faʻitoká,” ʻoku maʻu ʻi he ChurchofJesusChrist.org, mei he taimi 4:21 ki he 5:13, pe lau ʻa e fakamatala ko ʻení:

ʻI hoku taʻu hivá, ne mole hoku tuongaʻane lahí ʻi ha mofuike fakamanavahē. Koeʻuhi naʻe hoko fakatuʻupakē, ne kiʻi fuofuoloa peá u toki makupusi ʻa e moʻoni ʻo e meʻa naʻe hokó. Ne lōmekina hoku lotó ʻe he mamahí, ʻo u fehuʻi loto pē, “Ko e hā ne hoko ki hoku tuongaʻané? Ko fē ia? ʻOkú ne ʻalú ki fē? Te u toe sio nai kiate ia?”

Naʻe teʻeki ke u ʻilo ʻe au ʻa e palani ʻo e fakamoʻuí ʻa e ʻOtuá ʻi he taimi ko iá, pea ne u maʻu ʻa e holi ke ʻilo ki he feituʻu ne tau haʻu mei aí, ko e hā e taumuʻa ʻo e moʻuí, pea ko e hā ʻe hoko kiate kitautolu he hili ʻetau maté. ʻIkai nai ʻoku tau maʻu e faʻahinga fakaʻānaua pehē he taimi ʻoku mole ai ha taha ʻoku tau ʻofa ai pe taimi ʻoku tau faingataʻaʻia ai heʻetau moʻuí? (Reyna I. Aburto, “ʻOku ʻIkai ha Mālohi ʻo e Faʻitoká,” Liahona, Mē 2021, 86)

Naʻe maʻu foki ʻe he foha ʻo ʻAlamā ko Kolianitoní ha hohaʻa fekauʻaki mo e moʻui hili ʻa e maté.

Lau ʻa e ʻAlamā 40:1, ʻo kumi e meʻa naʻe hohaʻa ki ai ʻa Kolianitoní.

  • ʻOkú ke pehē ko e hā naʻá ne hohaʻa ai ki he meʻá ni?

Manatuʻi naʻe maumauʻi ʻe Kolianitoni e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, kau ai e fono ʻo e angamaʻá. Koeʻuhí ko ʻene ngaahi filí, mahalo naʻá ne hohaʻa fekauʻaki mo e tuʻunga te ne ʻi ai hili ʻa e moʻui ko ʻení. Ke tokangaekina e ngaahi meʻa naʻe hohaʻa ki ai ʻa Kolianitoní mo tokoniʻi ia ke fakatomalá, naʻe akoʻi ʻe ʻAlamā ʻa e tokāteliné kiate ia. ʻE lava foki ke tokoni e tali ʻa ʻAlamā ki he ngaahi hohaʻa ʻa Kolianitoní ki ha taha ʻoku ʻi ai haʻane ngaahi fehuʻi hangē ko Sisitā ʻApetó.

Naʻe akoʻi ʻa Sisitā ʻApeto kimui ange ʻe ha ongo faifekau ne na tokoniʻi ia ke maʻu ha tali ki heʻene ngaahi fehuʻí. Fakakaukauloto ko ha taha koe ʻo e ongo faifekau ko iá pea ʻokú ke teuteu ke akoʻi ia. Fakaʻaongaʻi e ngaahi maʻuʻanga tokoni ko ʻení ke teuteuʻi ha kiʻi fakamatala nounou ke tokoni ki hono tali e ngaahi fehuʻi ʻa Sisitā ʻApetó.

Vahevahe e kalasí ke nau tauhoa ʻo teuteu ke faiako ʻo hangē pē ha kau faifekaú. Vahe ki he hoa takitaha ke ako ʻa e maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié pe toetuʻú, pea ʻoange ki he hoa takitaha ʻa e laʻipepa tufa totonú.

ʻE lava ke kumi ʻe he kau akó ha tali ki he ngaahi fehuʻi ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí, ko ha founga ia ʻe taha ʻo e teuteú ʻo hangē pē te nau akoʻi ʻa Sisitā ʻApetó.

Ko e Maama Tataliʻanga ʻo e Ngaahi Laumālié

Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó (2024)—“ʻAlamā 40: Ko e Maama Tataliʻanga ʻo e Ngaahi Laumālié mo e Toetuʻú”

Lau ʻa e ʻAlamā 40:6–7, 11–14 ke ʻiloʻi e meʻa naʻe akoʻi ʻe ʻAlamā kia Kolianitoní. Hili iá pea fakaʻaongaʻi e ngaahi maʻuʻanga tokoni ko ʻení ke tokoni ke ke teuteu lahi ange ai ki he meʻa te ke akoʻí.

Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻo pehē:

ʻOku tau ʻilo mei he folofolá, ka hili e mate hotau sinó ʻe hoko atu ʻo tau moʻui ko ha ngaahi laumālie ʻi he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié. ʻOku toe akoʻi foki ʻe he folofolá ʻoku vahe ua e maama tataliʻanga ko ʻeni ʻo e ngaahi laumālié ʻiate kinautolu naʻe “angatonu” pe “failelei” [ʻi] he lolotonga ʻo e moʻuí mo kinautolu naʻe faiangahalá. ʻOku nau toe fakamatalaʻi foki e founga ʻoku akoʻi ai ʻe ha niʻihi ʻo e ngaahi laumālie faivelengá ʻa e ongoongoleleí kiate kinautolu naʻe faiangahala mo fakafetaú (vakai, 1 Pita 3:19; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 138:19–20, 29, 32, 37). (Dallin H. Oaks, “Falala ki he ʻEikí,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2019, 26)

Teuteu ʻa e founga te ke fakamatalaʻi ʻaki e tali ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā ʻoku hoko ki hotau ngaahi laumālié ʻi heʻetau maté?

  • ʻOku fēfē ʻa palataisi? ʻOku fēfē ʻa e feituʻu ʻoku ui ʻe ʻAlamā ko e “poʻuli ʻi tuá,” ka ʻoku ui foki ia ko e fale fakapōpula ʻo e ngaahi laumālié (1 Pita 3:19) pe heli (2 Nīfai 9:12)?

  • ʻE fakatupulaki fēfē nai ʻe he ako fekauʻaki mo palataisi mo e fale fakapōpulá ʻa ʻetau houngaʻia ʻi he Fakamoʻuí?

  • ʻE tāpuekina fēfē nai kitautolu ʻe heʻetau ʻilo ki he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié lolotonga ʻetau moʻui fakamatelié?

ʻI hoʻo faiakó, fakapapauʻi ke fakamahinoʻi ʻi he vahaʻa ʻo e maté mo e toetuʻú, ʻe nofo ʻa e ngaahi laumālie ʻo e kau māʻoniʻoní ʻi palataisi pea ʻe nofo ʻa e laumālie ʻo e kau fai angahalá ʻi he fale fakapōpula ʻo e ngaahi laumālié. Vahevahe ʻa e founga ʻoku tākiekina ai ʻe he mahino ʻokú ke maʻu ki he moʻoni ko ʻení ʻa e ngaahi fili ʻokú ke fai ʻi he moʻui ní.

Toetuʻu

Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó (2024)—“ʻAlamā 40: Ko e Maama Tataliʻanga ʻo e Ngaahi Laumālié mo e Toetuʻú”

Lau ʻa e ʻAlamā 40:2–5, 23–24 ke ʻiloʻi e meʻa naʻe akoʻi ʻe ʻAlamā kia Kolianitoní. Hili iá pea fakaʻaongaʻi e ngaahi maʻuʻanga tokoni ko ʻení ke tokoni ke ke teuteu lahi ange ai ki he meʻa te ke akoʻí.

Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻo pehē:

ʻOku tau fakafiefiaʻi hono moʻoni ʻo e Toetuʻú ʻi he faʻahitaʻu Toetuʻu ko ʻení. ʻOkú ne ʻomi e fakaukau mo e mālohi ke kātakiʻi ʻa e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻui fakamatelie ʻoku tau takitaha fehangahangai mo iá pea mo kinautolu ʻoku tau ʻofa aí, hangē ko e ngaahi tōnounou fakatuʻasino, fakaʻatamai, pe fakaeloto ʻoku tau omi mo ia ʻi hono fāʻeleʻi kitautolú pe aʻusia lolotonga ʻetau moʻui fakamatelié. Koeʻuhí ko e Toetuʻú, ʻoku tau ʻilo ʻoku fakataimi pē ʻa e ngaahi palopalema fakamatelie ko ʻení! (Dallin H. Oaks, “Ko e Palani Lahí,” Ensign pe Liahona, Mē 2020, 94–95)

Teuteu ʻa e founga te ke fakamatalaʻi ʻaki e tali ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā ʻa e toetuʻu? Ko hai ʻe toetuʻú?

  • Fakatatau ki he ʻAlamā 40:2–3, ko e hā ʻokú ne ʻai ke malava ʻa e Toetuʻú?

  • ʻE tāpuekina fēfē nai kitautolu ʻe heʻetau ʻilo ki he Toetuʻú lolotonga ʻetau moʻui fakamatelié?

ʻI he taimi ʻokú ke faiako aí, fakapapauʻi ke fakamahinoʻi koeʻuhí naʻe toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisi, te tau toetuʻu kotoa foki. Vahevahe ha ʻuhinga ʻe taha ʻokú ke houngaʻia ai ʻi he talaʻofa ʻo e toetuʻú.

© 2023 by Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.

Fakakaukau ke fakaʻaongaʻi e vitiō ko ʻení kapau ʻoku fiemaʻu ʻe he kau akó ha tokoni lahi ange ke mahino ʻa e meʻa ʻoku hoko hili ʻetau maté.

Mahalo te ke fie mamata ʻi he foʻi vitiō “Ko e Hā ʻOku Hoko ki Hotau Ngaahi Sinó mo e Laumālié hili ʻEtau Maté?” (4:19), ʻoku maʻu ʻi he ChurchofJesusChrist.org, ʻo kumi ha ngaahi moʻoni kehe te ke lava ʻo fakamatalaʻi ʻi hoʻo faiakó.

ʻI he ʻosi e teuteu ʻa e kau akó, fakaafeʻi kinautolu ke akoʻi ha ongo hoa kehe naʻá na teuteuʻi ha tefito kehe. Fakakaukau ke fai ha tokoni ʻo ka fiemaʻu ʻi heʻena faiakó.

Hili hono akoʻi ʻe he kau akó ʻenau lēsoní, fakakaukau ke tataki ha fealēleaʻaki nounou mo e kalasí ʻo fakaʻaongaʻi ha niʻihi pe kotoa ʻo e ngaahi fehuʻi ko ʻení.

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai kiate koe ʻa e meʻa naʻá ke ako fekauʻaki mo e maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié mo e toetuʻú?

  • ʻOku liliu fēfē nai ʻe he ʻilo ko ʻení hoʻo ngaahi ongo ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí?

  • Ko e hā ha ngaahi fehuʻi naʻá ke maʻu kuo tali ia ʻi he ʻahó ni?

  • Ko e hā ha ngaahi fehuʻi ʻokú ke fie hokohoko atu hono kumi ha tali ki aí?

Fakamanatu ki he kau akó ʻoku teʻeki ke tau maʻu kotoa e ngaahi talí pea ʻoku SAI pē ke ʻi ai ha ngaahi fehuʻi ʻoku teʻeki ke tali. Fakaafeʻi kinautolu ke nau muimui ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo hono maʻu ʻo e ʻilo fakalaumālié ʻi heʻenau fekumi ki ha ngaahi talí.

Fakakaukau ke vahevahe hoʻo fakamoʻoni ki he meʻaʻofa ʻo e Toetuʻú mo e melino te tau lava ʻo maʻu ʻi he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié koeʻuhí ko e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.