Seminelí
Toe Vakaiʻi Hono 6 ʻo e Fakataukei Fakatokāteliné: Mahino pea Fakamatalaʻi


“Toe Vakaiʻi Hono 6 ʻo e Fakataukei Fakatokāteliné: Mahino pea Fakamatalaʻi,” Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó (2024)

“Toe Vakaiʻi Hono 6 ʻo e Fakataukei Fakatokāteliné,” Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó

Toe Vakaiʻi Hono 6 ʻo e Fakataukei Fakatokāteliné

Mahino pea Fakamatalaʻi

ʻĪmisi
fefine ʻokú ne akoʻi ha kalasi

Ko e taha ʻo e ngaahi taumuʻa ʻo e fakataukei fakatokāteliné ke tokoni ke mahino kiate koe ʻa e ngaahi akonaki ʻa e Tamai Hēvaní pea mo Sīsū Kalaisi ʻoku ʻi he ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteliné peá ke lava ʻo fakamatalaʻi kinautolu ʻi he lea pē ʻaʻau. ʻE lava ke tokoni e lēsoni ko ʻení ke fakaloloto hoʻo mahinó mo fakamatalaʻi e ngaahi moʻoní mei ha potufolofola fakataukei fakatokāteline ʻe taha pe lahi ange mei he Tohi ʻa Molomoná.

Ko hono fakahaaʻi ʻo e ʻofá mo e ngaahi ʻamanaki māʻolungá. ʻI he taimi ʻoku ʻofa moʻoni ai e kau faiakó ʻi heʻenau kau akó, te nau tokanga lahi ʻaupito ki heʻenau fakalakalaká mo e lavameʻá ke nau fiemālie ʻi ha kiʻi ngāue siʻisiʻi pē mei he tafaʻaki ʻo e kau akó. Poupouʻi hoʻo kau akó ʻi he loto-ʻofa ke nau aʻusia e meʻa te nau malavá ʻi heʻenau hoko ko e kau ako mo e kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisí.

Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakaafeʻi e kau akó ke toe vakaiʻi ha ngaahi potufolofola mei he saati ʻi he lēsoni ko ʻení pea fili ha potufolofola ʻe taha te nau loto ke mahino lelei ange. Kole ange ke nau lau e potufolofola ne nau filí pea feinga ke mahino lelei ange ia kiate kinautolu. ʻE lava ke kau heni haʻanau fekumi ki ha ngaahi potufolofola tokoni kehe, hiki ʻenau ngaahi fakakaukau fekauʻaki mo iá ʻi heʻenau tohinoá, pe fehuʻi ki ha taha kehe pe ko e hā e meʻa ʻoku mahino kiate kinautolu mei he potufolofolá. Fakaafeʻi kinautolu ke omi mateuteu ke vahevahe ʻa e meʻa ne nau faí mo e meʻa ne nau akó.

Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó

Mahalo ʻe fiemaʻu ke ke akoʻi ha lēsoni fakataukei fakatokāteline ʻo fetongi ʻaki e lēsoni ko ʻení. Vakai ki he taimi-tēpile ki he vave hono akoʻí ʻa ia ʻoku ʻoatu ʻe he talēkita fakavāhengá pe vahefonuá pe kouʻotineitá ke fakapapauʻi ʻe akoʻi e lēsoni fakataukei fakatokāteline takitaha ʻi he taimi ʻoku lele ai e seminelí.

Foungá

Fakaʻaliʻali e ngaahi ʻīmisi ko ʻení pe ha ngaahi ʻīmisi tatau mo ia. Vahe e kau akó ki ha ngaahi hoa pe fanga kiʻi kulupu iiki pea fakaafeʻi kinautolu ke aleaʻi ʻa e sipoti pe vaʻinga ʻoku nau saiʻia taha aí pea mo e ʻuhinga ʻoku nau fiefia aí. Te nau lava leva ʻo aleaʻi e ngaahi fehuʻi ko ʻení mo e niʻihi kehé.

ʻĪmisi
ʻakapulú
  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku tokoni ki hono ikunaʻi e sipoti pe vaʻinga ʻokú ke saiʻia taha aí? Ko e hā hono ʻuhingá?

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke ʻi ai ha founga pe palani ʻi ha vaʻinga?

  ChurchofJesusChrist.org 

  • Makehe mei hono lau e folofolá, ʻe tokoni fēfē kiate koe ke ke maʻu ha ngaahi founga ke mahino lelei ange ai e tōfolofola ʻa e ʻOtuá ʻi he folofolá?

  • Ko e hā ha ngaahi founga kuó ke fakaʻaongaʻi kuó ne tokoniʻi koe ke mahino ʻa e folofolá?

ʻOku lahi ha ngaahi founga ke tokoni ke toe mahino ange ai kiate koe ʻa e folofolá. Te ke maʻu ha faingamālie ʻi he lēsoni ko ʻení ke ʻahiʻahiʻi ha founga ke mahino lelei ange ai ha potufolofola fakataukei fakatokāteline ʻe taha pe lahi ange ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

Ko ha lisi ʻeni ʻo e ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteline mei he konga ʻuluaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Fili ha potufolofola ʻe taha pe lahi ange te ke fiemaʻu ke mahino lahi ange kiate koe.

Fakaʻaliʻali e saati ko ʻení ke lava e kau akó ʻo vakai ki ai lolotonga e lēsoní. Fakaafeʻi ha kau ako ʻe loto fiemālie ke vahevahe e meʻa ne nau ako ʻi heʻenau fai ʻa e ʻekitivitī teuteu ki he kalasí.

ʻUluaki Potufolofola Fakataukei Fakatokāteline ʻe 12 mo e Ngaahi Kupuʻi Lea Mahuʻingá

Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó (2024)

Fakamoʻoni Fakafolofolá

Kupuʻi Lea Fakafolofola Mahuʻingá

Fakamoʻoni Fakafolofolá

1 Nīfai 3:7

Kupuʻi Lea Fakafolofola Mahuʻingá

“Te u ʻalu ʻo fai ʻa e ngaahi meʻa kuo fekau ʻe he ʻEikí.”

Fakamoʻoni Fakafolofolá

2 Nīfai 2:25

Kupuʻi Lea Fakafolofola Mahuʻingá

“Naʻe hinga ʻa ʻĀtamá koeʻuhi ke ʻi ai ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá; pea ʻoku ʻi ai ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá koeʻuhi ke nau maʻu ʻa e fiefiá.”

Fakamoʻoni Fakafolofolá

2 Nīfai 2:27

Kupuʻi Lea Fakafolofola Mahuʻingá

“ʻOku nau tauʻatāina ke fili ʻa e tauʻatāiná mo e moʻui taʻengatá … pe … pōpulá mo e maté.”

Fakamoʻoni Fakafolofolá

2 Nīfai 26:33

Kupuʻi Lea Fakafolofola Mahuʻingá

“ʻOku tatau ʻa e kakai fulipē ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá.”

Fakamoʻoni Fakafolofolá

2 Nīfai 28:30

Kupuʻi Lea Fakafolofola Mahuʻingá

ʻE foaki ʻe he ʻOtuá “ki he fānau ʻa e tangatá ʻa e ʻotu lea ki he ʻotu lea, ʻa e akonaki ki he akonaki.”

Fakamoʻoni Fakafolofolá

2 Nīfai 32:3

Kupuʻi Lea Fakafolofola Mahuʻingá

“Keinanga ʻi he ngaahi folofola ʻa Kalaisí; he vakai, ʻe fakahā kiate kimoutolu ʻe he ngaahi folofola ʻa Kalaisí ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku totonu ke mou faí.”

Fakamoʻoni Fakafolofolá

2 Nīfai 32:8–9

Kupuʻi Lea Fakafolofola Mahuʻingá

“Kuo pau ke mou lotu maʻu ai pē.”

Fakamoʻoni Fakafolofolá

Mōsaia 2:17

Kupuʻi Lea Fakafolofola Mahuʻingá

“ʻO ka mou ka ʻi he tauhi ʻo homou kāingá, ʻoku mou ʻi he tauhi pē ʻo homou ʻOtuá.”

Fakamoʻoni Fakafolofolá

Mōsaia 2:41

Kupuʻi Lea Fakafolofola Mahuʻingá

“[Ko] kinautolu ʻoku tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá … ʻoku nau monūʻia ʻi he meʻa kotoa pē.”

Fakamoʻoni Fakafolofolá

Mōsaia 3:19

Kupuʻi Lea Fakafolofola Mahuʻingá

“[Liʻaki] ʻa e tangata fakakakanó kae [hoko] ko ha tangata māʻoniʻoni ʻi he fakalelei ʻa Kalaisi ko e ʻEikí.”

Fakamoʻoni Fakafolofolá

Mōsaia 4:9

Kupuʻi Lea Fakafolofola Mahuʻingá

Tui pē ki he ʻOtuá; … tui ʻokú ne maʻu ʻa e poto kotoa.”

Fakamoʻoni Fakafolofolá

Mōsaia 18:8–10

Kupuʻi Lea Fakafolofola Mahuʻingá

Ke “papitaiso ʻa kimoutolu ʻi he huafa ʻo e ʻEikí, ko e fakamoʻoni … kuo mou fai ha fuakava mo ia.”

Fakaloloto ʻa e mahino ʻokú ke maʻú

Lau ʻa e potufolofola pe ngaahi potufolofola naʻá ke filí.

  • Ko e hā ha meʻa mei he ngaahi potufolofola ko ʻení te ke fiemaʻu ke mahino lelei ange kiate koe? Ko e hā ha ngaahi founga te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ke fakahoko ʻaki ia?

Fakaʻaongaʻi e founga ko ʻení, pe ko ha meʻa kehe ʻokú ke ʻilo, ke fakaloloto hoʻo mahino ki he potufolofola pe ngaahi potufolofola naʻá ke filí. Te ke maʻu ha faingamālie ke fakamatalaʻi ʻa e meʻa naʻá ke akó ʻamui ange ʻi he lēsoní.

Kapau kuo ʻosi ʻi ai ha founga ngāue ʻa e kau akó te nau fie fakaʻaongaʻi ki he ʻekitivitī ko ʻení, fakaafeʻi kinautolu ke fakaʻaongaʻi ia. Ka ʻikai, ʻoange kiate kinautolu e ngaahi fakahinohino ko ʻení ko ha founga ʻe taha te nau lava ʻo fakaʻaongaʻi ke mahino lelei ange ai ʻa e ngaahi potufolofola naʻa nau filí.

ʻOku faʻa fakakau ʻi he makasini Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú ha ʻekitivitī ako folofola ʻoku ui ko e “ʻOtu Lea ki he ʻOtu Leá,” ʻa ia ʻoku fakamatalaʻi pe fakaʻuhingaʻi ai ha niʻihi ʻo e ngaahi foʻi lea pe kupuʻi lea mahuʻinga mei ha potufolofola. Ke vakai ki ha sīpinga ʻo ha ʻekitivitī “ʻOtu Lea ki he ʻOtu Lea”, vakai “ʻOua ʻe Manavahē,” Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, Fēpueli 2021, 32 pe “Fakatoka ʻa e Fakavaʻé,” Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, Sānuali 2021, 19.

Faʻu ha ʻekitivitī “ʻOtu Lea ki he ʻOtu Lea” pē ʻaʻau ki ha taha ʻo e ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteline ʻoku hiki atu ʻi ʻolungá. Kapau ʻokú ke saiʻia ʻi he ʻātí, fakakaukau ke tānaki atu ha ʻū tā fakatātā pe fakalanulanu ki hoʻo peesi “ʻOtu Lea ki he ʻOtu Leá.” Fakaʻaongaʻi e ngaahi fakahinohino ko ʻení ke tokoni atu ke faʻu ia:

Tokoni mo poupouʻi e kau akó ʻo ka fiemaʻu pe fakatatau ki he ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Fakakaukau ke fai ha ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e ngāue ʻa e kau akó ke tokoni ke mahino lelei ange kiate koe kinautolu.

  1. Tohiʻi ʻi he konga ki ʻolunga ʻo e pēsí ʻa e ngaahi lea kotoa ʻo e potufolofola naʻá ke filí.

  2. Fili ha ngaahi foʻi lea pe kupuʻi lea ʻe nima pe lahi ange mei he potufolofola ko iá pea hiki kinautolu ʻi he tafaʻaki toʻohema ʻo e pēsí. Tuku ha feituʻu feʻunga ke hiki ai ha fanga kiʻi fakamatala ʻi he tafaʻaki ʻo e foʻi lea pe kupuʻi lea takitaha.

  3. Kumi pea lisi ha ngaahi fakaʻuhinga, fakamatala, sīpinga, ngaahi potufolofola fekauʻaki, pe ngaahi lea mei he kau taki ʻo e Siasí ʻe lava ʻo tokoni ke fakaloloto hoʻo mahino ki he ngaahi foʻi lea pe kupuʻi lea mahuʻinga ko eni mei he potufolofolá. Hiki kinautolu ʻi he tafaʻaki ʻo e foʻi lea ʻoku fekauʻaki mo iá. Te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ha naunau hangē ko e Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, ngaahi lea konifelenisí, pe ʻū makasini ʻa e Siasí.

  4. Tānaki atu ha palakalafi fekauʻaki mo e meʻa naʻá ke ako pe fie manatuʻi mei he potufolofola ko ʻení, ʻi ha feituʻu pē ʻi hoʻo pepá. Fakakau ai ʻa e meʻa ʻokú ne akoʻi koe fekauʻaki mo e Fakamoʻuí, ko Hono Siasí, pe ko Hono misiona ke fakamoʻui kitautolú.

ʻO ka fiemaʻu, toe fakahoko e ʻekitivitī ko ʻení mo ha potufolofola fakataukei fakatokāteline ʻe taha mei he lisí.

Fakakaukau ke fakakulupu e kau akó ʻi ha ngaahi kulupu tautau toko tolu pe fā, ʻo maʻu ʻe he tokotaha fakafoʻituitui takitaha ha potufolofola kehekehe koeʻuhí ke lava ʻa e tokotaha ako kotoa pē ʻo ako fekauʻaki mo ha ngaahi potufolofola kehekehe. Fakaafeʻi e tokotaha ako takitaha ke vahevahe ʻene peesi “ʻOtu Lea ki he ʻOtu Leá” mo ʻene kulupú pea fakamatalaʻi e meʻa naʻá ne ako fekauʻaki mo e potufolofolá. Te ke lava foki ʻo fakaafeʻi ha niʻihi ʻe loto-fiemālie ke vahevahe ʻenau ngaahi pēsí mo e kalasí. Fakakaukau ke fakaafeʻi e kau akó ke tautau takatakai ʻenau ʻū laʻipepá ʻi he lokí, pe ʻai ha ngaahi tatau pe faitaaʻi ʻenau ʻū laʻipepá ke fakaʻaliʻali.