Seminelí
ʻĪnosi–Ngaahi Lea ʻa Molomoná: Vakai Fakalūkufuá


“ʻĪnosi–Ngaahi Lea ʻa Molomoná: Vakai Fakalūkufuá,” Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó (2023)

“ʻĪnosi–Ngaahi Lea ʻa Molomoná,” Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó

ʻĪnosi–Ngaahi Lea ʻa Molomoná

Vakai Fakalūkufuá

ʻOku fālute ʻe he ngaahi tohi meia ʻĪnosi ki he Ngaahi Lea ʻa Molomoná ha ngaahi taʻu ʻe laungeau pea mo fakafeʻiloaki kitautolu ki ha kau palōfita kehekehe mo ha kau tangata naʻe ueʻi fakalaumālie. Naʻe lotu ʻa ʻĪnosi, ko e foha ʻo Sēkopé mo e mokopuna ʻo Līhaí, ki he ʻOtuá, “ʻi he fuʻu lotu fakamātoato” koeʻuhí ko ʻene ngaahi angahalá (ʻĪnosi 1:4). ʻOku ʻi he tohi ʻa Seilomi mo ʻAmenaí ha ngaahi akonaki kehekehe te ne lava ʻo tāpuekina ʻetau moʻuí. Naʻe tataki ʻa Molomona ʻe he Laumālie ʻo e ʻEikí ke ne fakakau ʻa e ʻū lauʻi peleti īkí “koeʻuhí ko ha taumuʻa fakapotopoto,” ʻo fakatatau mo e finangalo ʻo e ʻEikí (vakai, Ngaahi Lea ʻa Molomona 1:3–7). Pea naʻe akoʻi ʻe he Tuʻi ko Penisimaní ki hono ngaahi fohá ʻa e fatongia mahuʻinga ʻo e folofolá ʻi heʻenau tuí.

Teuteu ke Akoʻí

ʻOku ʻoatu ʻe he fakamatala ko ʻení ki he kau faiakó ha ngaahi fakakaukau ki he meʻa ʻe ala fiemaʻu ke teuteuʻi kimuʻa ‘i he lēsoni takitaha.

ʻĪnosi

Taumuʻa ʻo e lēsoní: ʻOku fakataumuʻa e lēsoni ko ʻení ke tokoni ki he kau akó ke nau ngāue ʻaki ʻa e tui kia Sīsū Kalaisí mo fakatomala ke maʻu ha fakamolemole.

  • Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau ʻa e ʻĪnosi 1:1–8 kimuʻa he kalasí, ʻo fakakaukau ki he ongo naʻe maʻu ʻe ʻĪnosí pea mo e meʻa naʻá ne ʻilo fekauʻaki mo e ʻEikí pea mo hono fakamolemoleʻi ʻene ngaahi angahalá. Fakakaukau ke kole ki he kau akó ke nau fakalaulauloto ki he founga ʻoku nau pehē naʻe mei liliu ai ʻe he aʻusia ko ʻení e moʻui ʻa ʻĪnosí.

  • Fokotuʻu ki hono akoʻi he konifelenisi vitioó: Hili hono fakaafeʻi e kau akó ke fakalaulauloto ki ha ngaahi kupuʻi lea mahuʻinga mei he ʻĪnosi 1:1–8, fakakaukau ke tuku ange ke nau vahevahe ʻeni ʻo fakaʻaongaʻi e polokalama palakipoé. ʻE lava ke fili ʻe he kau akó ha taha ʻo e ngaahi kupuʻi lea ko ʻení ʻoku nau fiemaʻu ke mahino lelei ange pea tānaki atu ha fanga kiʻi fakamatala mei heʻenau akó ʻi he tafaʻaki ʻo e kupuʻi leá. ʻE lava leva ke kole ange ke nau fakamatalaʻi ʻenau fanga kiʻi fakamatalá.

Seilomi–ʻAmenai

Taumuʻa ʻo e lēsoní: ʻOku fakataumuʻa e lēsoni ko ʻení ke tokoniʻi e kau akó ke nau akoako hono ʻiloʻi mo fakaʻaongaʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni mei he ngaahi folofolá ʻa ia te ne lava ʻo tāpuakiʻi mo tataki ʻenau moʻuí.

  • Teuteu ʻa e tokotaha akó: ʻI hono fai ʻe he kau akó ʻenau ako folofola fakaʻahó, fakaafeʻi kinautolu ke nau akoako feinga ke ʻiloʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻe lava ʻo tokoniʻi kinautolu ʻi heʻenau moʻuí. Poupouʻi kinautolu ke omi mateuteu ke vahevahe ha tefitoʻi moʻoni ʻe taha pe lahi ange ne nau maʻu.

  • ʻĪmisí: Ko ha ʻīmisi ʻo ha vaka mo hano foheʻuli, ʻo fakaʻaliʻali pe tā ʻi he palakipoé

  •  

  • Fokotuʻu ki hono akoʻi he konifelenisi vitioó: Fakakaukau ke kamata e kalasí ʻaki e fehuʻi ko ʻení: “Fakakaukauloto ʻoku hangē hoʻo fononga ʻi he moʻuí ko ha vaka ʻoku folau he tahí. Ko e hā ha ngaahi meʻa te ke lava ʻo fakafehoanaki ki he meʻa fakaʻuli pe foheʻuli ʻokú ne tataki e vaká ʻi he folaú?” Fakaafeʻi e kau akó ke tali e fehuʻí ʻo fakaʻaongaʻi e polokalama fetalanoaʻakí. Lau leʻolahi ha niʻihi ʻo ʻenau ngaahi talí kimuʻa pea ke toki fakaʻaliʻali e fakamatala meia ʻEleta Tēvita A. Petinaá.

Ko e Ngaahi Lea ʻa Molomoná

Taumuʻa ʻo e lēsoní: ʻE lava ke tokoni e lēsoni ko ʻení ke ongoʻi fakapapau ʻe he kau akó ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻa e meʻa kotoa pē pea ʻe ikuna ʻEne ngāué.

  • Teuteu ʻa e tokotaha akó: ʻE lava ke fehuʻi ʻe he kau akó ki ha mātuʻa pe taki ʻo e Siasí pe ko e hā ha founga kuo tataki pe tāpuekina ai kinautolu ʻi haʻanau tali ha ongo pe ueʻi fakalaumālie. 

  •  

  • Fokotuʻu ki hono akoʻi he konifelenisi vitioó: ʻI he taimi ʻoku lau ai ʻe he kau akó ʻa e 1 Nīfai 9:5–6 mo e Ngaahi Lea ʻa Molomona 1:7–8, fakakaukau ke vahevahe e kalasí ki ha fanga kiʻi loki fealēleaʻaki ke nau aleaʻi e ngaahi fehuʻí mo feinga ke ʻiloʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku nau maʻú. Fakatatau mo e tokolahi ʻo e kulupu takitaha, ʻe lava ke vahevahe mo e kalasí ʻe ha toko taha ako mei he kulupu takitaha ʻa e meʻa naʻe aleaʻi ʻe heʻenau kulupú ki he 1 Nīfai 9:5–6, pea ʻe lava leva ʻe ha tokotaha ako kehe mei he kulupu takitaha ʻo vahevahe ʻa e meʻa ne aleaʻi ʻe heʻenau kulupú ki he Ngaahi Lea ʻa Molomona 1:7–8.

Ngaahi Lea ʻa Molomona 1:12–18; Mōsaia 1

Taumuʻa ʻo e lēsoní: ʻE lava ke tokoni e lēsoni ko ʻení ki he kau akó ke fakatupulaki ʻenau holi ke ako e folofolá.

  • Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakaafeʻi e kau akó ke fai ʻenau ako folofola fakatāutahá mo fakalaulauloto ki he founga ʻokú ne tokoniʻi ai kinautolú, tautautefito ki heʻenau ngaahi ongo mo e falala kia Sīsū Kalaisí.

  • Vitiō: Ko e Ngaahi Tāpuaki ʻo e Folofolá” (3:03).

  • Fokotuʻu ki hono akoʻi he konifelenisi vitioó: ʻI he ofi ki he fakaʻosinga ʻo e lēsoní, ʻi he taimi ʻe lava ke fili ai ʻe he kau akó ha ngaahi ʻekitivitī ke fai fekauʻaki mo e ako folofolá, fakakaukau ke fakahoko fakakalasi ʻa e ʻekitivitī fakavitioó. Download e vitioó pea fakaafeʻi e kau akó ke nau sio ai ʻo kumi ha ngaahi sīpinga ʻo e founga ʻe lava ke faitāpuekina ai ʻe he ako folofolá ʻetau moʻuí mo fakatupulaki ʻetau tui ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí. Fakaafeʻi kinautolu ke vahevahe ʻenau ngaahi fakakaukaú kimuʻa pea nau toki fili ha ʻekitivitī ʻe ua mei he toengá.

Toe Vakaiʻi Hono 6 ʻo e Fakataukei Fakatokāteliné

Taumuʻa ‘o e lesoní: ʻE lava ke tokoni e lēsoni ko ʻení ki he kau akó ke fakaloloto ‘enau mahinó mo fakamatalaʻi e ngaahi moʻoni fekauʻaki mo ha potufolofola fakataukei fakatokāteline ʻe taha pe lahi ange mei he Tohi ʻa Molomoná.

  • Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakaafeʻi e kau akó ke toe vakaiʻi e ngaahi potufolofola mei he saati ʻi he lēsoni ko ʻení pea fili ha potufolofola te nau fiemaʻu ke mahino lelei ange kiate kinautolu. Kole ange ke nau lau e potufolofola ne nau filí pea feinga ke mahino lelei ange ia kiate kinautolu. ʻE lava ke kau heni ha fekumi ki ha ngaahi potufolofola tokoni kehe, hiki ʻenau ngaahi fakakaukau fekauʻaki mo iá ʻi heʻenau tohinoá, pe fehuʻi ki ha taha kehe pe ko e hā e meʻa ʻoku mahino kiate kinautolu mei he vēsí. Fakaafeʻi kinautolu ke omi mateuteu ke vahevahe e meʻa ne nau fakahokó mo e meʻa ne nau akó.

  • Ngaahi ʻĪmisi: ʻĪmisi ʻo ha ngaahi vaʻinga pe sipoti kehekehe

  • Fokotuʻu ki hono akoʻi he konifelenisi vitioó: Fakakaukau ke tuku e kau akó ki ha ngaahi loki fetalanoaʻaki pea fakaafeʻi e kulupu takitaha ke nau ngāue fakataha ke faʻu haʻanau ʻekitivitī “ʻOtu Lea ki he ʻOtu Lea.” Hili ha taimi feʻunga, ʻai ke nau toe fakataha mai ke vahevahe ʻenau ngaahi ʻekitivitií mo e toenga ʻo e kalasí.