Seminelí
Toe Vakaiʻi Hono 5 ʻo e Fakataukei Fakatokāteliné: Ako Maʻuloto e Ngaahi Potufolofolá mo e Ngaahi Kupuʻi Lea Mahuʻinga he Folofolá


“Toe Vakaiʻi Hono 5 ʻo e Fakataukei Fakatokāteliné: Ako Maʻuloto e Ngaahi Potufolofolá mo e Ngaahi Kupuʻi Lea Mahuʻinga he Folofolá,” Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó (2024)

“Toe Vakaiʻi Hono 5 ʻo e Fakataukei Fakatokāteliné,” Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó

Toe Vakaiʻi Hono 5 ʻo e Fakataukei Fakatokāteliné

Ako Maʻuloto e Ngaahi Potufolofolá mo e Ngaahi Kupuʻi Lea Mahuʻinga he Folofolá.

ʻĪmisi
finemui ʻoku lau folofola

ʻE lava ke tāpuekina koe ʻi ha ngaahi founga lahi ʻi hono manatuʻi e ngaahi potufolofolá mo e ngaahi moʻoni ʻoku nau akoʻí. ʻE lava ke tokoni e lēsoni ko ʻení ke ke ako maʻuloto e potufolofola mo e ngaahi kupuʻi lea folofola mahuʻinga ki he ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteline ʻi he Tohi ʻa Molomona.

Ko hono fakaʻaongaʻi ʻo e ngaahi ʻekitivitī ki hono toe vakaiʻi ʻo e fakataukei fakatokāteliné. Ko e taha ʻo e ngaahi taumuʻa ʻo e ngaahi ʻekitivitī fakamanatu ʻo e fakataukei fakatokāteliné ko hono tokoniʻi e kau akó ke nau ako maʻuloto e ngaahi kupuʻi lea mahuʻinga he folofolá. ʻE lava ke tokoni hono fai maʻu pē ʻo e ngaahi ʻekitivitī ko ʻení ke ako maʻuloto ai ʻe he kau akó ʻa e kupuʻi lea takitaha. Mahalo te ke fie poupouʻi hoʻo kau akó ke hokohoko atu ʻenau ako e ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteliné ʻi tuʻa mei he kalasí.

Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakaafeʻi e kau akó ke nau haʻu mateuteu ke vahevahe e ngaahi founga ʻoku nau manatuʻi ai ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he ʻaho takitaha.

Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó

ʻE ala fiemaʻu ke akoʻi ha lēsoni ki he potufolofola fakataukei fakatokāteliné ʻo fetongi ʻaki ʻa e lēsoni toe vakaiʻi ko ʻení. Vakai ki he taimi-tēpile ʻo e lēsoní ʻa ia ʻoku ʻomi ʻe he talēkita fakaʻēliá pe fakavahefonuá pe kouʻotineitá ke fakapapauʻi ʻe akoʻi e lēsoni ʻo e potufolofola fakataukei fakatokāteline takitaha lolotonga e lele ʻa e seminelí.

Ko hono manatuʻí

Fakakaukau ke fakaafeʻi e kau akó ke nau tauhoa pe fakakulupu iiki ʻo aleaʻi e fehuʻi ko ʻení kimuʻa pea toki vahevahe ʻa e fakamatala ʻa ʻEleta Kongó.

  • Ko e hā ha meʻa ʻokú ke ongoʻi te ke manatuʻi maʻu pē? Ko e hā hono ʻuhingá?

ʻOku akoʻi mai ʻe ʻEletā Kēleti W. Kongo ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “ʻoku fakaafeʻi kitautolu ʻe hotau Fakamoʻuí ke tau manatu maʻu ai pē kiate Ia ʻo hangē ko ʻEne manatu maʻu ai pē kiate kitautolú” (“Manatu Maʻu ai Pē Kiate Ia,” Ensign pe Liahona, Mē 2016, 110).

ʻI he lolotonga e konga ko ʻeni ʻo e lēsoní, fakaafeʻi e kau akó ke nau vahevahe ha ngaahi fakakaukau mei heʻenau ʻekitivitī teuteu ʻa e tokotaha akó.

  • ʻOkú ke pehē ko e hā e ʻuhinga ʻoku finangalo ai e Tamai Hēvaní ke tau manatuʻi maʻu pē ʻa Hono ʻAlo?

  • Ko e hā ha ngaahi founga kuó ke lava ai ʻo manatuʻi ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he ʻaho takitaha?

  • Kuo hoko fēfē hono manatuʻi ʻo e Fakamoʻuí mo e meʻa kotoa pē kuó Ne faí ko ha tāpuaki ʻi hoʻo moʻuí?

Ko e founga mahuʻinga ʻe taha te ke lava ai ʻo manatuʻi ʻa Sīsū Kalaisí ko hono ako maʻuloto ʻEne ngaahi akonaki ʻi he folofolá. Te ke maʻu ha faingamālie ʻi he lēsoni ko ʻení ke ako maʻuloto ha konga ʻo e ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteliné mo e ngaahi kupuʻi lea mahuʻinga he folofolá ʻi he saati ko ʻeni. ʻI hoʻo ako maʻulotó, fakalaulauloto ki he founga ʻe lava ke tokoniʻi ai koe ʻe hono fakamanatu e ngaahi potufolofola mo e ngaahi kupuʻi lea folofola mahuʻinga ko ʻení ke ke manatuʻi lahi ange ai ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he ʻaho takitaha.

Fakakaukau ke fakaʻilongaʻi e ngaahi potufolofola ko ʻení fakataha mo honau ngaahi kupuʻi lea folofola mahuʻingá kapau ʻoku teʻeki ke ke fai ia.

Veteki pea fakatauhoa

Fakaʻaliʻali e saati ko ʻení lolotonga hono hiki ʻe he kau akó e ngaahi potufolofolá mo e ngaahi kupuʻi lea folofola mahuʻingá ʻi heʻenau laʻipepá ʻo fakatatau ki he sitepu fika 1 ʻi he ngaahi fakahinohino ʻoku hā atu ʻi laló.

Potufolofolá

Kupuʻi Lea Mahuʻinga he Folofolá

Potufolofolá

1 Nīfai 3:7

Kupuʻi Lea Mahuʻinga he Folofolá

“Te u ʻalu ʻo fai ʻa e ngaahi meʻa kuo fekau ʻe he ʻEikí.”

Potufolofolá

2 Nīfai 2:25

Kupuʻi Lea Mahuʻinga he Folofolá

“Naʻe hinga ʻa ʻĀtamá koeʻuhi ke ʻi ai ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá; pea ʻoku ʻi ai ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá koeʻuhi ke nau maʻu ʻa e fiefiá.”

Potufolofolá

2 Nīfai 2:27

Kupuʻi Lea Mahuʻinga he Folofolá

“ʻOku nau tauʻatāina ke fili ʻa e tauʻatāiná mo e moʻui taʻengatá … pe … pōpulá mo e maté.”

Potufolofolá

2 Nīfai 26:33

Kupuʻi Lea Mahuʻinga he Folofolá

“ʻOku tatau ʻa e kakai fulipē ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá.”

Potufolofolá

2 Nīfai 28:30

Kupuʻi Lea Mahuʻinga he Folofolá

ʻE foaki ʻe he ʻOtuá “ki he fānau ʻa e tangatá ʻa e ʻotu lea ki he ʻotu lea, ʻa e akonaki ki he akonaki.”

Potufolofolá

2 Nīfai 32:3

Kupuʻi Lea Mahuʻinga he Folofolá

“Keinanga ʻi he ngaahi folofola ʻa Kalaisí; he vakai, ʻe fakahā kiate kimoutolu ʻe he ngaahi folofola ʻa Kalaisí ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku totonu ke mou faí.”

Potufolofolá

2 Nīfai 32:8–9

Kupuʻi Lea Mahuʻinga he Folofolá

“Kuo pau ke mou lotu maʻu ai pē.”

Potufolofolá

Mōsaia 2:17

Kupuʻi Lea Mahuʻinga he Folofolá

“ʻO ka mou ka ʻi he tauhi ʻo homou kāingá, ʻoku mou ʻi he tauhi pē ʻo homou ʻOtuá.”

Potufolofolá

Mōsaia 2:41

Kupuʻi Lea Mahuʻinga he Folofolá

“[Ko] kinautolu ʻoku tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá … ʻoku nau monūʻia ʻi he meʻa kotoa pē.”

Potufolofolá

Mōsaia 3:19

Kupuʻi Lea Mahuʻinga he Folofolá

“Liʻaki ʻa e tangata fakakakanó kae hoko ko ha tangata māʻoniʻoni ʻi he fakalelei ʻa Kalaisi ko e ʻEikí.”

Potufolofolá

Mōsaia 4:9

Kupuʻi Lea Mahuʻinga he Folofolá

Tui pē ki he ʻOtuá; … tui ʻokú ne maʻu ʻa e poto kotoa.”

Potufolofolá

Mōsaia 18:8–10

Kupuʻi Lea Mahuʻinga he Folofolá

Ke “papitaiso ʻa kimoutolu ʻi he huafa ʻo e ʻEikí, ko e fakamoʻoni … kuo mou fai ha fuakava mo Ia.”

Fakakaukau ki he taimi ʻoku maʻu ʻi he kalasí ke fakapapauʻi pe ko e ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteline mo e ngaahi kupuʻi lea folofola mahuʻinga ʻe fiha ke fakaafeʻi e kau akó ke ako maʻuloto ʻi he lēsoni ko ʻení. ʻOku ʻoatu ʻi lalo ha founga ʻe taha ke ako maʻuloto ai. Fakaʻaongaʻi ha ngaahi founga ako maʻuloto kehe ʻo ka fiemaʻu. Kapau ʻoku ʻikai fakahoko fakataha fakakalasi ʻa e ʻekitivitī ko ʻení, fakaʻaliʻali pe ʻoange ki he kau akó ʻa e ngaahi fakahinohino ko ʻení.

Feinga ke ʻiloʻi ha potufolofola ʻe fā ʻokú ke ongoʻi ʻe tokoni lahi taha ke ke manatuʻi ai ʻa Sīsū Kalaisi ʻi hoʻo moʻuí he taimí ni, pea fakakaukau ki he ʻuhinga ʻokú ke ongoʻi pehē aí. Fakahoko leva e ʻekitivitī ko ʻení. Te ke lava ʻo fakahoko ha ʻekitivitī tatau ʻo fakaʻaongaʻi e polokalama Fakataukei Fakatokāteline ki he telefoni toʻotoʻó.

  1. Kosi ha laʻipepa ki ha fanga kiʻi laʻipepa fālahi tatau ʻe fā. Fakahoko ʻeni ki he ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteline takitaha naʻá ke filí:

    1. Hiki e potufolofolá mo hono kupuʻi lea mahuʻingá ʻi ha kiʻi laʻipepa.

    2. Kosi ʻo toʻo e kupuʻi lea mahuʻingá, ʻo mavahe ia mei he potufolofolá, ʻo hangē ko e sīpinga ʻi laló (kosi ʻi he fakaʻilonga “/”):

      2 Nīfai 26:33 / “ʻOku tatau ʻa e kakai fulipē ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá.”

    ʻOua ʻe fakaʻaliʻali e saati ʻo e ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteliné mo e ngaahi kupuʻi lea mahuʻingá ki he kau akó kimuʻa pea nau muimui he toenga ʻo e ngaahi fakahinohinó.

  2. ʻI hoʻo maʻu pē ha ngaahi potufolofola mo ha ngaahi kupuʻi lea folofola mahuʻinga ʻe faá, fokotuʻu taha e ʻū laʻipepá pea fefiohi fakataha kinautolu.

  3. Feinga ke fakatauhoa e fakamoʻoni fakafolofola takitaha ki hono kupuʻi lea tefitó taʻe te ke toe sio ki ha meʻa ke tokoni atu. Fakakaukau ke fakahoko tuʻo ua pe tuʻo tolu ʻeni. Te ke lava ʻo taimiʻi koe mo feinga ke ke toe vave ange ʻi he taimi takitaha.

  4. Hiki hake e tuʻunga faingataʻá ʻaki hono kosikosi e ngaahi kupuʻi leá ʻo hangē ko e ongo sīpinga ʻi laló:

    2 Nīfai 28:30 / ʻE foaki ʻe he ʻOtuá “ki he fānau ʻa e tangatá / ʻa e ʻotu lea ki he ʻotu lea, / ʻa e akonaki ki he akonaki.”

    2 Nīfai 32:3 / “Keinanga ʻi he / ngaahi folofola ʻa Kalaisí; / he vakai, / ʻe fakahā kiate kimoutolu / ʻe he ngaahi folofola ʻa Kalaisí / ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē / ʻoku totonu ke mou faí.”

  5. Tuifio e ngaahi laʻipepá pea feinga leva ke fokotuʻutuʻu kinautolu ke tonu. Te ke lava ʻo fili ke tuifio fakaʻangataha e ngaahi potufolofolá mo e ngaahi kupuʻi leá, pe ko hoʻo ngāueʻi tahataha e ngaahi potufolofolá. Fakakaukau ke fakahoko tuʻo ua pe tuʻo tolu ʻeni. Te ke lava ʻo taimiʻi koe mo feinga ke ke toe vave ange ʻi he taimi takitaha.

  6. Kapau ʻoku lahi e taimí, fili ha ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteline kehe pea toe fakahoko ʻa e founga ko iá.

Hili ha taimi feʻunga, fakaafeʻi e kau akó ke tali e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi heʻenau tohinoa akó kimuʻa pea vahevahe ʻenau ngaahi talí ʻi he ngaahi hoá, ʻi ha fanga kiʻi kulupu iiki, pe mo e kalasí.

  • Ko e potufolofola fakataukei fakatokāteline mo e ngaahi kupuʻi lea folofola mahuʻinga fē naʻá ke ako maʻulotó?

  • Ko e potufolofola fē ʻoku ke ongoʻi ʻoku tokoni lahi taha kiate koe he taimí ni ʻi hoʻo moʻuí? Ko e hā ʻokú ke ongoʻi pehē aí?

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻe lava ke tokoniʻi ai koe ʻe he ngaahi potufolofola naʻá ke tokanga taha ki ai he ʻaho ní ke ke manatuʻi ʻa Sīsū Kalaisi?