Seminelí
Siviʻi Hono 3 Hoʻo Akó: 2 Nīfai 26–Sēkope 7


“Siviʻi Hono 3 Hoʻo Akó: 2 Nīfai 26–Sēkope 7” Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó (2024)

“Siviʻi Hono 3 Hoʻo Akó” Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó

Siviʻi Hono 3 Hoʻo Akó

2 Nīfai 26Sēkope 7

ʻĪmisi
finemui ʻoku tohi ʻi ha tohinoa

ʻOku fakataumuʻa e lēsoni ko ʻení ke tokoniʻi koe ke ke ʻiloʻi ʻa e founga kuó ke tupulaki pe liliu ai lolotonga hoʻo ako ʻa e 2 Nīfai 26Sēkope 7.

Ko hono fakaʻaiʻai e kau akó ke nau akó. Poupouʻi e kau akó ke fakaʻaongaʻi ʻenau tauʻatāina ke filí ke kau ʻi he aʻusia fakaakó. Naʻe akoʻi mai ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē: “ʻOku hanga ʻe he tokotaha ako ʻokú ne ngāue ʻaki ʻene tauʻatāina ke filí ʻaki ʻene ngāue fakatatau mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku totonú ʻo fakaava hono lotó ki he Laumālie Māʻoniʻoní mo fakaafeʻi ʻEne akonakí, mālohi faifakamoʻoní mo e fakamoʻoni fakapapaú” (“Seek Learning by Faith,” Ensign, Sept. 2007, 64).

Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakakaukau ke fakaafeʻi e kau akó ke fakakaukau ki he founga kuo nau tupulaki fakalaumālie ai ʻi heʻenau ako e Tohi ʻa Molomoná ʻi he uike ʻe fā kuo ʻosí. Te ke lava ʻo fakaafeʻi kinautolu ke toe vakaiʻi ʻenau tohinoa akó pea feinga ke ʻiloʻi ha ngaahi akonaki pe veesi pau kuo nau fakaʻaongaʻi kuo fuʻu mahuʻingamālie kiate kinautolu.

Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó

Toe Kiʻi Lelei Ange he ʻAho Takitaha

Fakakaukau ke kamata e lēsoni ko ʻení ʻaki ha fealēleaʻaki fekauʻaki mo e ngaahi taumuʻa mo e mahuʻinga ʻo hono siviʻi kitá. ʻE lava ke vahevahe ʻe he kau akó ha ngaahi akonaki pau mei he Tohi ʻa Molomoná kuo nau fakaʻaongaʻi ʻi heʻenau moʻuí pe ngaahi veesi mei he Tohi ʻa Molomoná ʻa ia ʻoku fuʻu mahuʻingamālie kiate kinautolu.

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Lōlenisou Sinou (1814–1901), ko e Palesiteni hono nima ʻo e Siasí, ʻo pehē:

ʻOua naʻá ke ʻamanaki ʻe fakaʻangataha pē hoʻo hoko ʻo haohaoá. Kapau te ke ongoʻi pehē, ʻe siva hoʻo ʻamanakí. Feinga ke ke lelei ange he ʻahó ni mei he ʻaneafí pea lelei ange ʻapongipongi mei he ʻahó ni. Ko e ngaahi ʻahiʻahi ko ia ne nau mei ikunaʻi kitautolu he ʻahó ni, ʻoua naʻa tuku ke nau ikunaʻi kitautolu ʻa pongipongi. Ka tau hokohoko feinga ke tau lelei ange he ʻaho takitaha; kae ʻoua naʻa tau tuku ke tau mate ʻoku teʻeki ai ke tau fakahoko ha lelei ki he niʻihi kehé pea mo kitautolu foki. (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Lolenisou Sinou [2021], 114)

  • Te ke lava fēfē ʻo ʻiloʻi pe ʻokú ke lelei ange he ʻahó ni ʻi he ʻaneafí?

  • ʻE lava fēfē ke tokoniʻi koe ʻe he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻi hoʻo feinga ke ke lelei ange ʻapongipongi ʻi he ʻaho ní?

ʻOku fakataumuʻa ʻa e lēsoni ko ʻení ke tokoniʻi koe ke ke fakakaukau ki hoʻo tupulaki ko ha ākonga ʻa Sīsū Kalaisí, kau ai hoʻo malava ke fakamatalaʻi ʻa e tokāteline ʻokú ke ako ʻi he folofolá. Fakakaukau ki ha ngaahi founga kuo tokoniʻi ai koe ʻe hoʻo ako e Tohi ʻa Molomoná ke ke tupulaki ʻi hoʻo hoko ko ha ākonga ʻa Kalaisí. ʻI hoʻo ako he ʻaho ní, fakaafeʻi e Laumālie Māʻoniʻoní ke ne tokoniʻi koe ke ke ʻiloʻi ʻa e founga ʻoku kaunga ai hoʻo ako e Tohi ʻa Molomoná ki hoʻo malava ke moʻui ʻaki mo vahevahe e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

Mahalo naʻe fakamamafaʻi atu ʻe he ako ko ia ʻe hoʻo kalasí ʻa e 2 Nīfai 26 ki he 2 Nīfai 7 ʻa e ngaahi moʻoni kehekehe mei he ngaahi moʻoni ʻoku maʻu ʻi he ngaahi ʻekitivitī ko ʻení. Ongoʻi tauʻatāina ke fili pe ko e ngaahi ʻekitivitī fē te nau feau lelei taha e ngaahi fiemaʻu hoʻo kalasí pe liliu e ngaahi ʻekitivitií ke fakakau ai e ngaahi moʻoni naʻe ʻilo ʻe hoʻo kau akó.

Ko e taumuʻa ʻo e ʻekitivitī A mo e E ke ʻoange ki he kau akó ha faingamālie ke fakamatalaʻi ai ʻa e tokāteline naʻe akoʻi ʻi he ngaahi lēsoni kimuʻá. Mahalo naʻa fiemaʻu ke ke fai ha ʻekitivitī pē ʻe taha ʻiate kinaua ke toe ha taimi ki he ʻekitivitī F mo e H.

ʻEkitivitī A: Fakamatalaʻi ʻa e tokāteline ʻo Sīsū Kalaisí

ʻE fiemaʻu ʻi he ʻekitivitī ko ʻení ke toe vakaiʻi ʻe he kau akó ha ngaahi veesi folofola lahi. Tokangaekina e kau ako ʻoku nau faingataʻaʻia ke lau pe mahino kiate kinautolu ʻa e folofolá. Fakakaukau ke tauhoa pe fakakulupu ʻa e kau akó, pea tokoniʻi kinautolu ke nau ʻiloʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi ouau ʻo e tokāteline ʻo Kalaisí. ʻOku kau heni ʻa e tui kia Sīsū Kalaisí, fakatomalá, papitaiso ki he fakamolemole ʻo e ngaahi angahalá, maʻu e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, mo e kātaki ki he ngataʻangá.

Naʻe akoʻi ʻe Nīfai ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu ke tau fai ke tau maʻu ʻa e moʻui taʻengatá. ʻOku ui e ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi ouau ko ʻení ko e tokāteline ʻo Kalaisí (vakai, 2 Nīfai 31:2, 21). Ko e tokāteline ʻa Kalaisí “[ʻa e] halá … pea ʻoku ʻikai ha hala pe ha hingoa kuo tuku mai ʻi he lalo langí ʻa ia ʻe lava ʻo fakamoʻui ai ʻa e tangatá ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá” (2 Nīfai 31:21). Toe vakaiʻi ʻa e 2 Nīfai 31:10–12, 17, 20–21, ʻo kumi e ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi ouau ʻoku hoko ko e konga ʻo e tokāteline ʻo Kalaisí.

Fakaafeʻi e kau akó ke tali e ngaahi fehuʻi ko ʻení mo ʻenau kulupú pe hiki ʻenau talí ʻi heʻenau tohinoa akó.

  • Te ke fakamatalaʻi fēfē ʻa e tokāteline ʻo Kalaisí ki ha taha kehe ʻo fakaʻaongaʻi e meʻa naʻe lekooti ʻi he 2 Nīfai 31?

  • ʻOku tokoniʻi fēfē kitautolu ʻe he tokāteline ʻa Kalaisí ke tau falala kiate Ia maʻa hotau fakamoʻuí?

  • ʻOku tāpuekina fēfē koe ʻi hoʻo muimui ki he tokāteline ʻa Kalaisí?

ʻEkitivitī E: Fakamatalaʻi e fatongia ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi hono Fakafoki Mai ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí

Te ke lava ʻo fakatātaaʻi e tūkunga ko ʻení ko ha tulama, ka ke hoko ko e palesiteni fakasiteikí pea tali e kau akó ʻo pehē ko Luka kinautolu. Kapau te ke fai ʻeni, fakahoko ha ngaahi fehuʻi vakaiʻi ʻe tokoni ki he kau akó ke fai ʻenau fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná ko ha hoa ngāue mo e fakamoʻoni ki hono moʻoni ʻo e Tohi Tapú (vakai, 1 Nīfai 13:40–42; 2 Nīfai 3:11–12), ko ha fakaʻilonga ʻo hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí (vakai, 2 Nīfai 27; 29:1–10), mo e “maka-tuʻu-loto ʻo ʻetau tui fakalotú” (talateu ki he Tohi ʻa Molomoná).

Fakakaukauloto ki he tūkunga ko ʻení:

ʻOku teuteu ʻa Luka ke hoko ko ha faifekau taimi kakato. Naʻe ʻave ʻe heʻene palesiteni fakasiteikí ʻa e pōpoaki ko ʻení kiate ia ʻi ha uike ʻe taha kimuʻa peá na fakataha ki ha ʻinitaviú:

“Luka, ʻoku ou fiefia ke feʻiloaki mo koe. ʻI hoʻo teuteu ki heʻeta fakatahá, kātaki muʻa ʻo teuteu ke fakaʻaongaʻi e Tohi ʻa Molomoná ke tali e fehuʻi ko ʻení: Ko e hā ʻa e fatongia ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi hono Fakafoki Mai ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí? (vakai, 2 Nīfai 3:11–12; 2 Nīfai 27:25–26; 2 Nīfai 29:7–11).”

  • Ko e hā ʻe lava ke vahevahe ʻe Luka mei he Tohi ʻa Molomoná fekauʻaki mo hono fatongia ʻi hono Fakafoki Mai ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí?

ʻEkitivitī F: Tekeʻi ʻa e tēvoló ʻi he tui kia Sīsū Kalaisi

Kapau naʻe ʻikai fakaafeʻi e kau akó ke faʻu ha palani ko ha konga ʻo e lēsoni “2 Nīfai 28:1–26,” ʻe fiemaʻu ke liliu e konga ko ʻení ʻo fakatatau ki ai. Hangē ko ʻení, te ke lava ʻo tokoniʻi e kau akó ke nau faʻu ha palani pe aleaʻi ha ngaahi founga ʻokú ne fakafepakiʻi e ngaahi ngāue ʻa Sētané.

Naʻe akoʻi ʻe Nīfai ʻi he 2 Nīfai 28:20–22 ʻa e ngaahi founga ʻe fakaʻaongaʻi ʻe Sētane ke tohoakiʻi ʻaki e kakaí ke nau mamaʻo mei he ʻOtuá ʻi he kuonga fakaʻosí. ʻOku kau heni ʻa hono ueʻi hake ʻo e kakaí ke nau ʻita ki he meʻa ʻoku leleí, fakafiefiemālieʻi ʻa e kakaí mo kākaaʻi fakaoloolo kinautolu ki ha ongoʻi malu fakaesino, pea talaange ki he kakaí ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha heli pea ʻikai ha tēvolo. ʻE lava ke kau ʻi hoʻo ako e lēsoni “2 Nīfai 28:1–26,” hono faʻu ha palani ke maluʻi lelei ange ai koe mei he ngaahi founga ʻa Sētané. Toe vakaiʻi e meʻa naʻá ke hiki ʻi hoʻo tohinoa akó mei he lēsoni ko iá.

  • Kuo ola lelei fēfē hoʻo fakahoko hoʻo palaní? Ko e hā hono ʻuhingá?

  • Ko e hā ha ngaahi founga kuo tokoniʻi ai koe ʻe hoʻo palaní ke ke maʻu e maluʻi ʻa e Fakamoʻuí mei he ngaahi founga ʻa Sētané?

  • Ko e hā kuó ke ako pe aʻusia ʻe lava ʻo tokoni ke ke tānaki ha meʻa ki hoʻo palaní?

Fakakaukauʻi ha ngaahi founga ke ke toe tukupā ai ki hoʻo palaní. Fakapapauʻi ke ke tafoki ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ke Na fakatokanga atu fekauʻaki mo e fakatuʻutāmakí pea fakaivia koe ke ke hao pe ikunaʻi e ngaahi feinga ʻa Sētané (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 10:5).

ʻEkitiviti H: Kau ki hono tānaki ʻo ʻIsilelí

Naʻe tokanga lahi ʻa Nīfai mo Sēkope fakatouʻosi ki hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí. Mahalo pē naʻe hoko ʻeni koeʻuhí naʻe fakahā ʻe he ʻEikí kia Nīfai ʻa e meʻa ʻe hoko ki honau hakó (vakai, 1 Nīfai 12–13).

Mahalo kuo fakaafeʻi koe ke ke kau atu ki hono tānaki ʻo ʻIsilelí ko ha konga ʻo hoʻo ako ʻa e 1 Nīfai 19–22; 2 Nīfai 6; pe Sēkope 5:52–77; 6:1–13. Kapau ko ia, toe vakaiʻi ha faʻahinga tukupā pe palani naʻá ke fai pe ko hoʻo tōʻonga fakakaukau mo e loto-fiemālie ke ke kau ʻi he ngāué.

  • Ko e hā kuó ke ako ʻi hoʻo ako fekauʻaki mo hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí ʻokú ke pehē naʻe fakalotolahi pe ʻaongá?

  • Ko e hā ha ngaahi ngāue kuó ke fai naʻe teʻeki ai ke ke ʻahiʻahiʻi kimuʻa? Naʻe ola lelei nai? Ko e hā hono ʻuhingá?

  • Ko e hā ha founga kuó ke ongoʻi ai hono tataki pe fakamālohia koe ʻe he Fakamoʻuí ʻi hoʻo kau ʻi Heʻene ngāué?

  • Ko e hā ha ngaahi tāpuaki kuó ke mamata ai ʻi he kau atu ki he ngāue ko ʻení?