Seminelí
Ngaahi Lea ʻa Molomoná: “Koeʻuhí ko ha Taumuʻa Fakapotopoto”


“Ngaahi Lea ʻa Molomoná: ʻKoeʻuhí ko ha Taumuʻa Fakapotopoto,’” Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó (2024)

“Ngaahi Lea ʻa Molomoná,” Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó

Ngaahi Lea ʻa Molomoná

“Koeʻuhí ko ha Taumuʻa Fakapotopoto”

ʻĪmisi
tangata ʻoku tohi ʻi ha ʻū lauʻi peleti koulá

Kuo tāpuekina nai koe ʻe ha tokateu ʻa ha tokotaha kehe? Naʻe liliu fēfē nai ʻe heʻenau teuteú hoʻo aʻusiá? Naʻe toki ʻilo ʻe Molomona ʻa e ʻū lauʻi peleti iiki ʻa Nīfaí hili ʻene fakanounou ha konga ʻo e ngaahi lekooti ʻa e kau Nīfaí. ʻI hono tataki ʻe he Laumālie ʻo e ʻEikí ʻa Molomoná, naʻá ne fakakau e ʻū lauʻi peleti īkí “koeʻuhí ko ha taumuʻa fakapotopoto,” ʻo fakatatau mo e finangalo ʻo e ʻEikí (vakai, Ngaahi Lea ʻa Molomona 1:3–7). ʻE lava ke tokoniʻi koe ʻe he lēsoni ko ʻení ke ke ongoʻi fakapapau ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻa e meʻa kotoa pē pea ʻe ikuna ʻEne ngāué.

Fai ha ngaahi fehuʻi ʻokú ne fakaafeʻi ʻa e kau atú. ʻE lava ke tokoniʻi ʻe he ngaahi fehuʻi leleí ʻa e kau akó ke nau kau ʻi he lēsoní pea nau fengāueʻaki. ʻE lava foki ke poupouʻi ʻe he ngaahi fehuʻí ʻa e kau akó ke nau fakaafeʻi e Laumālie Māʻoniʻoní ki heʻenau aʻusia fakaakó ʻi heʻenau fakaʻaongaʻi ʻenau tauʻatāina ke filí mo fakahoko honau fatongia ʻi he akó. ʻEke ha ngaahi fehuʻi ʻoku fakatou fakakau ai e ʻatamaí mo e lotó.

Teuteu ʻa e tokotaha akó: ʻE lava ke fehuʻi ʻe he kau akó ki ha mātuʻa pe taki ʻo e Siasí pe ko e hā ha founga kuo tataki pe tāpuekina ai kinautolu ʻi haʻanau tali ha fakakaukau pe ueʻi fakalaumālie.

Ngaahi ʻEkitivitī ʻOku Ala Fakahokó

Ngaahi tui fekauʻaki mo e ʻOtuá

Mahalo te ke fakakaukau ke ʻai ke tali ʻe he kau akó e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi heʻenau tohinoa akó pe fakaʻaongaʻi ha polokalama tānaki fakamatala fakakomipiuta ke ne fakatahatahaʻi e ngaahi tali ʻa e kau akó.

Fakaʻaongaʻi ha meʻafua 0–5 (0 = ʻoku ʻikai ke u tui, 5 = ʻoku ou tui mālohi), pea toʻo ha kiʻi taimi ke fakafuofuaʻi totonu ai hoʻo tui ki he ngaahi fakamatala takitaha ko ʻení:

  • ʻOku ou tui ki he ʻOtuá.

  • ʻOku ou tui ʻokú Ne ʻafioʻi ʻa e meʻa kotoa pē pea ʻokú Ne maʻu ʻa e mālohi kotoa pē.

  • ʻOku ou tui ʻokú Ne teuteu ha founga ke u lavameʻa ai ʻi heʻeku moʻuí.

  • ʻOku ou ongoʻi te u lava ʻo falala ki he faleʻi mo e ngaahi ueʻi ʻokú Ne ʻomi kiate au ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻE ala tokoni ke ke fakalaulauloto ki he ʻuhinga ʻokú ke tui ai ki he founga ʻokú ke fai ai iá.

ʻI hoʻo ako he ʻaho ní, kumi ha ngaahi moʻoni te ne ala fakalahi pe fakapapauʻi atu hoʻo tui mo e falala ki he ʻOtuá, ko Hono mālohí, mo e founga ʻokú Ne fakahoko ai ʻEne ngāué.

Ko hono fakanounouʻi ʻe Molomona ʻa e ʻū lauʻi peletí

ʻĪmisi
tohi ʻa Molomona ʻi he ʻū lauʻi peleti koulá

Fakakaukau ke vahevahe e fakamatala ko ʻení ʻi he fakalea pē ʻaʻau:

Fakakaukauloto pe naʻe mei fēfē nai kapau naʻá te hoko ko e palōfita ko Molomoná, ʻa ia naʻe moʻui ʻi ha meimei taʻu ʻe 1,000 hili e mavahe ʻa e fāmili ʻo Līhaí mei Selusalemá. Naʻá ne kau ʻi he kau tauhi fakamuimui taha ʻo e ngaahi lekooti ʻa e kau Nīfaí pea naʻá ne ngāue ke fakanounouʻi ha taʻu ʻe taha afe ʻo e hisitōlia ʻo e kau Nīfaí ki ha seti peleti pē ʻe taha. Te ke fili fēfē nai pe ko e ngaahi meʻa fē ke fakakaú mo e meʻa ke liʻakí?

ʻI he taimi naʻe aʻu ai ʻene ngāue ki hono fakanounouʻi e ʻū lauʻi peleti ʻa e kau Nīfaí ki he taimi ʻo e Tuʻi ko Penisimaní, naʻá ne ʻiloʻi ha meʻa mahuʻinga. Naʻá ne fakahū ha fakamatala nounou ʻo ʻene aʻusiá ʻi he tohi ko e Ngaahi Lea ʻa Molomoná.

Lau ʻa e Ngaahi Lea ʻa Molomona 1:3–6, ʻo kumi e meʻa naʻe ʻilo ʻe Molomoná mo e meʻa naʻá ne fai koeʻuhí ko iá.

Mahalo ʻe tokoni ke ke ʻiloʻi ʻoku ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea “ngaahi peletí ni” (Ngaahi Lea ʻa Molomona 1:3–4) ki he ʻū lauʻi peleti iiki naʻe fekauʻi ʻa Nīfai ke ne ngaohí (vakai, 1 Nīfai 9:2–4). Naʻe fakamatalaʻi ʻe he ʻū lauʻi peleti īkí ha konga lahi ʻo e vahaʻataimi tatau mo ia ʻi he ngaahi peleti lalahi ʻa Nīfaí ʻa ia ne ʻosi fakanounouʻi ʻe Molomoná, ka ne nau fakatefito taha pē ʻi he ngaahi meʻa fakalaumālie naʻe hokó. Kapau ʻokú ke loto ke toe mahino ange ʻa e ngaahi lekooti ko ʻení, fakakaukau ke lau ʻa e “Ko ha Fakamatala Nounou ʻo Kau ki he Tohi ʻa Molomoná,” ʻoku maʻu ʻi he kamataʻanga ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

Mahalo te ke fakakaukau ke fakaafeʻi e kau akó ke lau e ngaahi veesi folofola ko ʻení pea aleaʻi tautau toko ua e ngaahi fehuʻi ko ʻení.

Naʻe fakatou maʻu ʻe Molomona mo Nīfai ha ngaahi ueʻi pau mei he ʻEikí fekauʻaki mo e ʻū lauʻi peleti īkí. Lau ʻa e 1 Nīfai 9:5–6 mo e Ngaahi Lea ʻa Molomona 1:7–8, ʻo kumi e ngaahi faitatau ʻi he meʻa naʻe aʻusia ʻe he ongo palōfita ko ʻení.

  • Ko e ngaahi lea pe kupuʻi lea fē naʻe mahuʻinga kiate koé?

  • Ko e hā ʻoku talamai ʻe he ngaahi veesi ko ʻení fekauʻaki mo Nīfai pea mo Molomoná?

  • Ko e hā ha ngaahi moʻoni ʻe lava ke akoʻi mai ʻe heʻenau ngaahi leá fekauʻaki mo e ʻEikí?

Te ke lava ʻo poupouʻi e kau akó ke lekooti e ngaahi moʻoni ʻoku nau ʻiló ʻi he palakipoé.

ʻI he ngaahi moʻoni kehé, mahalo naʻá ke fakatokangaʻi ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻa e meʻa kotoa pē, maʻu ʻa e mālohi kotoa pē, mo teuteu ha founga ke fakahoko ai ʻEne ngaahi ngāué.

ʻOku fakataumuʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení ke tokoniʻi e kau akó ke nau fakakaukau ki he ngaahi ʻulungaanga ko ʻeni ʻo e ʻEikí. Mahalo naʻa ʻuhingamālie ki he kau akó ke lekooti ʻenau ngaahi fakakaukaú ʻi heʻenau tohinoa akó.

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke ke ʻiloʻi ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻa e meʻa kotoa pē pea ʻokú Ne maʻu ʻa e mālohi kotoa pē?

  • ʻE tokoniʻi fēfē nai ʻe he ʻilo ko ʻení ʻa hoʻo moʻuí?

  • ʻE tākiekina fēfē ʻe he maʻu ha mahino ki he ngaahi moʻoni ko ʻení hoʻo loto-fiemālie ke muimui ki he ngaahi ueʻi ʻa e ʻEikí?

Fakakaukau ke fakaafeʻi ha toko taha pe tokolahi ange ʻo e kau akó ke vahevahe ʻenau ngaahi talí ki ha taha ʻo e ngaahi fehuʻi kimuʻá. Mahalo te ke fie vahevahe foki ha aʻusia fakataautaha.

Naʻe teuteu ʻe he ʻEikí ʻa e halá

ʻOku hāsino mai ha fakamoʻoni ʻo e tokaimaʻanganga mo e mālohi ʻo e ʻEikí ʻi Heʻene fekauʻi ʻa Nīfai ke teuteuʻi e ʻū lauʻi peleti īkí pea ueʻi ʻa Molomona ke fakakau e ngaahi lekooti ko iá ʻi heʻene fakanounoú.

Hili ha ngaahi taʻu ʻe laungeau mei ai, ʻi he taimi naʻe liliu ai ʻe Siosefa Sāmita ʻa e ʻū lauʻi peleti ʻo e Tohi ʻa Molomoná, naʻá ne kamata mei he ngaahi fakanounou ne fakahoko ʻe Molomona ʻo e ʻū lauʻi peleti lalahi ʻa Nīfaí. Naʻe toutou kole ʻe Māteni Hālisi, ʻa ia naʻe tokoni ko e tangata tohi ʻa Siosefá, ke ne fakaʻaliʻali ʻa e ʻū lauʻi peesi kuo liliú ki hono uaifí mo ha kau mēmipa kehe ʻo e fāmilí. Neongo naʻe ʻikai tali ʻe he ʻEikí ʻa e kole ʻa Mātení, ka naʻe kei hokohoko atu pē hono kole ʻe Siosefa ha ngofua mei he ʻEikí. Naʻe faifai pea fakangofua ʻa Māteni ke ne ʻave ʻa e ʻū lauʻi peesi ʻe 116 kuo liliú ki hono ʻapi ʻi Palemaila, Niu ʻIoké, ʻi ha ngaahi fakahinohino pau mo ha ngaahi fakatokanga. Naʻá ne tukupā ke fakafoki ʻa e ʻū lauʻi pēsí kia Siosefa ʻi Hāmoni, Penisilivēnia, ʻi ha uike ʻe ua.

Te ke lava ʻo fakaafeʻi ha tokotaha ako ʻoku loto-fiemālie ke ne toe fakamatalaʻi e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he mole ʻa e ʻū lauʻi peesi ʻe 116 ʻo e Tohi ʻa Molomoná. ʻE lava ke tokoni e ngaahi meʻa fakahisitōlia ʻi laló ke mahino ki he kau akó e puipuituʻa ʻo e ngaahi meʻa ko ʻeni ne hokó.

    ChurchofJesusChrist.org  ʻE lava ke ke lau e ngaahi meʻa ko ʻení ʻo fakamatalaʻi e meʻa naʻe aʻusia ʻe Siosefa mo Mātení. (Vakai foki, Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, voliume. 1, Ko e Fuka ʻo e Moʻoní, 1815–1846 [2018], 51–53.)

  1. Naʻe fāʻeleʻi ʻe he uaifi ʻo Siosefa ko ʻEmá ʻena fuofua pēpeé, ʻa ia naʻe mālōlō hili pē ha ngaahi houa siʻi. Naʻe nofo ʻa Siosefa ʻi ha uike ʻe ua ʻo tokangaʻi ʻa ʻEma, peá ne fononga leva ki Palemaila ʻi he ʻikai toe foki ʻa Māteni ki Hāmoní.

  2. Naʻe fakahā ʻe Māteni kuo mole ʻa e ʻū lauʻi peesi ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Naʻe valokiʻi ʻa Siosefa ʻe he ʻEikí pea naʻe ʻikai fakangofua ke hoko atu ʻa e ngāue liliu leá.

  3. Hili hono fakakakato ʻe Siosefa ha vahaʻataimi ʻo e fakatomala fakamātoató mo tautapa ke maʻu ha fakamolemolé, naʻe fakangofua ʻe he ʻEikí ʻa Siosefa ke hoko atu hono liliu ʻo e ʻū lauʻi peletí. Ka neongo ia, naʻe fakahinohinoʻi ia ke ʻoua naʻá ne toe liliu ʻa e konga naʻe molé.

  4. Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí, naʻe kaihaʻasi ʻe ha niʻihi fakafoʻituitui faiangahala ʻa e ʻū lauʻi pēsí, ʻi he malumalu ʻo e ivi tākiekina ʻo Sētané. Naʻa nau fakataumuʻa ke liliu e ngaahi leá pea ʻai ke hangē naʻe fakangalingali pē ʻa Siosefa ke liliu leá, ke iku ai ki hono fakaʻauha e ngāue ʻa e ʻEikí (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 10:10–19, 29–33).

  5. Naʻe fekauʻi ʻe he ʻEikí ʻa Siosefa ke ne liliu e lekooti ʻa Nīfai ʻi he ʻū lauʻi peleti īkí, ʻa ia naʻe fakakau ʻe Molomona ʻi heʻene fakanounoú pea toe fakamatalaʻi ai ha vahaʻataimi tatau mo e ngaahi meʻa lahi naʻe ʻi he konga ne molé. Naʻe fakamoʻoni e ʻEikí, “ʻOku lahi ange ʻa hoku potó ʻi he olopoto ʻa e tēvoló” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 10:43

Aleaʻi ha ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení pe ko ha ngaahi fehuʻi kehe ʻokú ke fakakaukau ki ai ke tokoni ki he kau akó ke nau fakafuofuaʻi e founga ʻe lava ke fakaʻaongaʻi ai ʻe he ʻEikí ʻEne ʻiló mo e mālohí ke tāpuakiʻi kitautolu mo fakahoko ʻEne ngāué.

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku fakahaaʻi ai ʻe he sīpinga ko ʻeni mei he hisitōlia ʻo e Siasí ʻa e ʻilo mo e mālohi ʻo e ʻEikí?

  • ʻE fakapapauʻi fēfē kiate koe ʻe he meʻa ko ʻeni ne hokó ʻe lava ke teuteuʻi ʻe he ʻEikí ʻa e halá ʻi hoʻo moʻuí?

  • Ko e fē ha taimi kuo tokoniʻi ai koe pe ko ha taha ʻokú ke ʻiloʻi ʻe ha tali ki ha ueʻi fakalaumālie, ke ke fakahoko e ngāue ʻa e ʻEikí?

  • ʻE lava fēfē ʻe he ngaahi moʻoni naʻá ke ako he ʻaho ní ʻo tākiekina ho vā fetuʻutaki mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí?

Muimui ki he ngaahi ueʻí

ʻOkú ke lava ʻo maʻu e ngaahi tohi kotoa pē kuó ke ako he taʻú ni ʻi he Tohi ʻa Molomoná (1 NīfaiʻAmenai) koeʻuhí naʻe tui ʻa Molomona naʻe ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻa e meʻa kotoa pē peá ne muimui ki he ueʻi fakalaumālie ke fakakau ʻa e ʻū lauʻi peleti īkí.

Hangē ko Nīfaí, mahalo te ke fiemaʻu ke fokotuʻu ha konga ʻo e “ngaahi peleti īkí” ʻi hoʻo tohinoa akó ke lekooti ai e ngaahi aʻusia ʻoku toputapu kiate koé. Mahalo te ke fie fakalaulauloto mo lekooti e meʻa ʻokú ke ʻilo mo tui ki ai fekauʻaki mo e ʻOtuá mo e founga te Ne lava ʻo tokoniʻi ai koe ke ke ngāue ʻi he tui ke ikunaʻi ʻEne ngāué.

Kapau ʻoku toe lahi e taimí, fakakaukau ke fakaafeʻi e kau akó ke vahevahe ha ngaahi potufolofola pe talanoa ʻoku nau manatuʻi mei he 1 NīfaiʻAmenai. Mahalo te ke fie vahevahe hoʻo fakamoʻoní ke fakaʻosi ʻaki e lēsoní.