Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Makehe ki hono Akoʻi ʻo e Fānaú
Lēsoni 6: ʻOku Tokoniʻi au ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní


6

ʻOku Tokoniʻi au ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní

Talateu maʻá e Faiakó

Ke ke mateuteu fakalaumālie ke akoʻi e lēsoni ko ʻení, kātaki ʻo lau mo fakalaulauloto ki he ngaahi meʻá ni:

Ko e Laumālie Māʻoniʻoní ko ha mēmipa Ia ʻo e Toluʻi ʻOtuá, fakataha mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi. Ko ha Tokotaha Ia ko e laumālie pē (vakai T&F 130:22). Ko e fatongia ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ke fakamoʻoniʻi ʻa e Tamaí mo e ʻAló pea mo e moʻoni ʻo e meʻa kotoa pē (vakai 3 Nīfai 11:36; Molonai 10:5). Te Ne lava foki ʻo tataki kitautolu ke tau fai ha ngaahi fili māʻoniʻoni mo fakafiemālieʻi kitautolu (vakai ki he T&F 31:11). ʻOku fakamatalaʻi ʻi he folofolá ʻa e founga ʻoku lea mai ai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní kiate kitautolú ʻi ha “kihiʻi leʻo [siʻi]” (vakai ki he 1 Ngaahi Tuʻi 19:11–12).

Ngaahi ʻEkitivitī ke ako mei aí

Kamataʻaki ha ʻekitivitī fakatahataha. Ki ha ngaahi fakakaukau, vakai ki he peesi 3.

Lotu

Fakaafeʻi ha taha ʻo e fānaú ke ne fai ʻa e fua lotú.

Hiva

Talaange ki he fānaú ʻoku ʻamanaki ke ke hivaʻi ha hiva fekauʻaki mo e Tamai Hēvaní. Hivaʻi pe lau ʻa e ngaahi lea ʻo e veesi ʻuluaki ʻo e “ʻOku moʻui ʻEku Tamaí” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 8) pea fai ʻa e fakatātā ʻoku hā atu ʻi laló. Fakaafeʻi ʻa e fānaú ke kau fakataha mo koe.

ʻOku moʻui ʻa e Tamai ʻofá. (ala e nimá ki he fatafatá)

Fakahā mai ʻe he Laumālie maʻu ai pē, (ʻai e nimá ki he telingá ke fakafanongo)

ʻOkú Ne moʻui.

ʻEkitivitī Toe Fakahoko

Fakaafeʻi ʻa e fānaú ke nau lea “Laumālie.” Talaange kiate kinautolu ko e hingoa ʻe taha ki he Laumālie ʻo e ʻOtuá ko e Laumālie Māʻoniʻoni. Fakaafeʻi ʻa e fānaú ke nau lea “Laumālie Māʻoniʻoni.” Fakamatalaʻi ange ʻoku tokoniʻi kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke tau ʻilo ʻoku ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní ʻiate kitautolu.

Fakafaivaʻi

Talaange ki he fānaú, ko e taimi ko ia ʻoku tau fai ai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku totonú, ʻoku tokoniʻi kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke tau ʻilo ʻoku tau fai ha fili lelei. Fakaafeʻi ʻa e fānaú ke kau fakataha mo koe ʻi hoʻo fakafaivaʻi hono fai ʻa e ngaahi meʻa ko ia ʻoku tonú. Hangē ko ʻení:

Ko e meʻa totonu e ʻalu ki he lotú. ʻAi ke hangē pē ʻokú ke lue ki he lotú (lue ʻi ha siakale pea tepi ho nimá).

Toe fai ia ʻaki ha ngaahi sīpinga kehe, hangē ko e vahevahe ʻo ha meʻavaʻinga, tokoni ki he faʻeé ʻi hono tafi e falikí mo e alā meʻa peheé.

Talanoa

Fakamatalaʻi ange ʻe lava foki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻo tokoniʻi kitautolu ʻi he taimi te tau ilifia aí. Fai ʻa e talanoa ko ʻení:

ʻI he ʻaho ʻe taha naʻe ʻi ai ha fuʻu matangi fakatuʻutāmaki ne tō ʻi tuʻa ʻi he ʻapi ʻo Tēvitá. Naʻe ʻi ai ʻa e mana leʻolahi (ʻai ʻa e fānaú ke tāpuniʻi honau telingá) pea mo e havili lahi (ʻai ʻa e fānaú ke nau puhi ke faʻifaʻitakiʻi ʻa e havilí) mo e ʻuha (ʻai ʻa e fānaú ke nau faʻifaʻitaki ʻa e ʻuhá ʻaki honau louhiʻinimá). Naʻe ilifia ʻa Tēvita. Naʻe talaange ʻe heʻene faʻeé kiate ia, ko e taimi ko ia ʻokú ne ilifia aí ʻokú ne lotu ki he Tamai Hēvaní (fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā ʻi he peesi 30). Naʻe lotu ʻa Tēvita mo ʻene faʻeé ke maluʻi kinaua ʻe he Tamai Hēvaní. Pea naʻe ongoʻi malu mo fiefia ʻa Tēvita. Naʻe talaange ʻe heʻene faʻeé naʻe ʻomai ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke Ne ʻoange kiate ia ʻa e ngaahi ongo ko iá koeʻuhí ke ʻoua naʻa toe ilifia.

ʻĪmisi
mother and boy praying

Fakaafeʻi ʻa e fānaú ke nau lea “Laumālie Māʻoniʻoni.”

Fakaʻosí

Vahevahe hoʻo fakamoʻoni ki he Laumālie Māʻoniʻoní. ʻE lava ke kau heni ha kiʻi fakamatala nounou mo mahinongofua mei hoʻo moʻuí ʻi he taimi naʻe tataki ai koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní.

Lotu

Fakaafeʻi ha taha ʻo e fānaú ke ne fai ʻa e lotu tukú.

Ngaahi ʻEkitivitī ke fili mei aí

Teuteú

  • Ki he ʻekitivitī folofolá: ʻOmai ha tatau ʻo e Tohi Tapú. Fakaʻilongaʻi ʻa e Sione 14:26 ke faingofua hoʻo huke ki aí.

  • Ki he ʻekitivitī fakatātaá: ʻAi ha tatau ʻo e fakatātā ʻi he peesi 31 ke takitaha e fānaú.

    ʻĪmisi
    coloring page, Holy Ghost cube

    ʻOku Tokoniʻi Au ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní

    ʻAlu ki he lotú

    Lotu

    Ke ke angalelei

    Talangofua ki he mātuʻá

    Lau e folofolá

  • Ki he vaʻinga poloka: ʻAi ha tatau ʻo e fakatātā ʻi he peesi 31 pea valivali ʻo kapau ʻoku fie maʻu. Kosi ʻi he ngaahi laine lōloá pea pelu ʻa e laine motumotú. Tepiʻi pe kuluuʻi ʻa e ngaahi foʻi tafaʻakí ke maʻu ha foʻi kiupi.

Veesi ʻEkitivitī

Faʻu mo e fānaú ha siakale pea lau fakataha ʻa e ʻekitivitī lau maau ko ʻení:

Ko e Laumālie Māʻoniʻoní ʻoku vanavanaiki ʻene leá. (ʻai e foʻi tuhu ʻe taha ki he ngutú)

Ko e moʻoni, he ʻikai pē kaikailá. (ʻai e nimá ki he ngutú hangē ʻokú ke kailá)

Te Ne tāpuakiʻi, tokoniʻi mo tataki koé (pikinima fakataha ʻo lue takai ʻi ha siakale)

ʻI hoʻo fai ʻe meʻa kotoa pē. (tangutu ki lalo)

Folofolá

Talaange ki he fānaú naʻe akoʻi ʻe Sīsū ʻi he folofolá ʻe hanga ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻo akoʻi kitautolu. Fakaava ʻa e Tohi Tapú ki he tohi ʻa Sione 14:26 pea lau, “Ko e Laumālie Māʻoniʻoní … te ne akoʻi ʻa kimoutolu ʻi he meʻa kotoa pē.” Fakaafeʻi ʻa e fānaú ke toe lau fakafoʻilea ʻa e kupuʻi leá fakataha mo koe.

Fakatātā

Fakaʻaliʻali ʻa e faktātā ʻi he peesi 31 pea ʻoange ki he fānau takitaha ha tatau ʻo e fakatātaá. Tuhu ki he fakatātā ʻo e falelotu ʻo e Siasí pea fakamatala ange ʻoku tokoniʻi kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke tau ʻiloʻi ko e ʻalu ki he lotú ko e meʻa totonu ke fai. Fakaafeʻi ʻa e fānaú ke nau tuhu ki he falelotu ʻo e Siasí ʻoku ʻi heʻenau tataú. Toe fai ʻa e meʻa tatau ki he ngaahi fakatātā kehé.

Vaʻinga Poloka

Vilohi ʻa e foʻi poloka naʻá ke ngaohí. Lau ʻa e fakamatala ʻi ʻolunga ʻi he foʻi poloká pea ʻai ʻa e fānaú ke nau angimui atu kiate koe. ʻAi leva ʻa e fānaú ke nau fai hano fakatātaaʻi ke tatau mo e fakatātaá. ʻI he taimi ʻe ʻasi hake ai ʻa e tafaʻaki “ʻOku Tokoniʻi Au ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní”, talaange ki he fānaú ʻoku tokoniʻi kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he taimi ʻoku tau fai ai ha meʻa lelei. Toe ʻoange ki he fānau takitaha hanau faingamālie ke vilohi ʻa e foʻi poloká.

ʻĪmisi
cube diagram