Liahona
O Mataupu Faavae e 4 E Mafai Ona Tatou Aoao ai mai le Ala e Galulue ai le Au Epikopo Pulefaamalumalu
Fepuari 2024


“O Mataupu Faavae e 4 E Mafai Ona Tatou Aoao ai mai le Ala e Galulue ai le Au Epikopo Pulefaamalumalu,” Liahona, Fep. 2024.

O Mataupu Faavae e4 E Mafai Ona Tatou Aoao ai mai le Ala e Galulue ai le Au Epikopo Pulefaamalumalu

E mulimuli le Au Epikopo Pulefaamalumalu i mataupu faavae faaleagaga a o latou vaaia mataupu faaletino a le Ekalesia.

Ata
Sui o le Au Epikopo Pulefaamalumalu o loo saofafai i se laulau

I le 1831, i le tasi le tausaga talu le faavaeina O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, sa valaauina ai Eteuati Paterika e avea ma uluai epikopo. Sa ia maua ni tiutetauave autu se lua: ina ia faatautaia mataupu faaletino a le Ekalesia ma ia tausia i latou e le tagolima. (Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 42.)

O loo faaaogaina pea nei tiutetauave i aso nei, na saunoa ai le Epikopo Pulefaamalumalu o Gérald Caussé. “Ua tuputupu ae le Ekalesia, ae o loo tatou faia pea le mea lava lea e tasi: faatautaia mataupu faaletino ma tausi i e le tagolima.”

E faatino e le Au Epikopo Pulefaamalumalu nei tiute mo le Ekalesia i lalo o le taitaiga a le Au Peresitene Sili. E faatino e epikopo nei tiute i a latou uarota, na faamalamalama mai ai Epikopo Caussé.

E faamaopoopoina e se epikopo le galuega o le faaolataga ma le faaeaga, e aofia ai le tausiga o i latou o e le tagolima. Na te vaaia foi ia faamaumauga, tupe, faapea le faaaogaina o le falelotu.1

E faamatuu atu e le epikopo le telē o le galuega o le sailia ma le tausiga o i latou e manaomia le fesoasoani i au peresitene o le Aualofa ma le korama a toeaina.2 O lenei tiutetauave e faatatau foi i tagata uma o le Ekalesia a o latou feauaunaa’i i le tasi ma le isi.3

O le tiutetauave o le Au Epikopo Pulefaamalumalu mo mataupu faaletino—po o tulaga faaletino—o le Ekalesia e aofia ai le puleaina o sefuluai ma taulaga anapogi, fesoasoaniga alofa, polokalama o le uelefea ma le ola tutoatasi, fausiaina ma le tausiaina o falelotu ma malumalu, ma le gaosiga ma le tufatufaina atu o punaoa o le talalelei, e pei o tusitusiga paia ma tusipese.

“O mea uma e a le Alii—e le o i tatou ia. Ma o lea tatou te faatautaia ai nei punaoa i Lana ala,” na saunoa ai Epikopo Caussé.

Sa faasoa mai e le Au Epikopo Pulefaamalumalu nisi o mataupu faavae e tele o loo taialaina ai a latou galuega ma le auala e ono faatatau ai nei mataupu faavae i tagata o le uarota ma le siteki.

E Faaleagaga Mea Uma i le Atua

Na folafola mai e le Alii: “Ua faaleagaga mea uma lava ia te a’u, ma Ou te lei tuuina atu lava ia te outou i soo se taimi se tulafono sa faaletino; pe i soo se tagata, po o le fanauga a tagata; pe ia Atamu, lo outou tamā, o lē na Ou foafoaina” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 29:34).

O lenei mataupu faavae o se tasi o le tele o mea na aoaoina e Epikopo W. Christopher Waddell, Fesoasoani Muamua, a o auauna ai i le Au Epikopo Pulefaamalumalu. “E ui ina tatou nafa ma mataupu faaletino o le Ekalesia ma saunia le ala, ae e toe foi mai le mau i mea uma e faaleagaga i le Alii—e lei tuuina mai lava e Ia se poloaiga faaletino. E faaleleagaga mea uma Ma ua ou vaai i lena mea. Mo i tatou e faia le mea e finagalo le Alii tatou te faia, e tatau ona tatou faalagolago ia te Ia,” na ia saunoa ai.

E faatatau lenei mea i tagata uma o le Ekalesia a o tatou taumafai ma le loto i ai e faalautele o tatou valaauga—pe o se uso po o se tuafafine o auaunaga, faiaoga o le Aoga Sa, taitai o le vasega pepe, po o se sui o le falelotu a le uarota.

Na faamalamalama mai e Epikopo L. Todd Budge, Fesoasoani Lua i le Au Epikopo Pulefaamalumalu: “O mea ua ou maua i lo’u lava olaga o le, e mafai foi ona ou tatalo i a’u mataupu faaletino. E mafai ona ou tatalo i a’u mea tautupe. E mafai ona ou tatalo pe faatau mai lenei fale po o lena fale pe faia lenei tupe teu faafaigaluega po o lena tupe teu faafaigaluega. E tatau ona tatou faaaofia ai le Alii e le gata i le vaega faaleagaga o o tatou olaga ae faapea foi i mea faaletino i o tatou olaga ona o nei mea uma e saofagā i lo tatou gafatia e alolofa ma auauna atu ai i isi tagata.”

Ata
Sui o le Au Epikopo Pulefaamalumalu o loo savavali faatasi

O le Au Epikopo Pulefaamalumalu—Epikopo Gerald Caussé (ogatotonu); Epikopo W. Chistopher Waddell, Fesoasoani Muamua (taumatau); ma Epikopo L. Todd Budge, Fesoasoani Lua (agavale)—o loo asiasi atu i le faleteuoloa o epikopo i le Lotoa o le Uelefea i le Aai o Sate Leki. O se tasi o faleteuoloa e 124 a epikopo o loo faagaoioia i le lalolagi atoa, e foai atu meaai ia i latou e le tagolima.

Ata na pueina e Laura Seitz, faaaloaloga a le Church News

Galulue ma le Lotogatasi

Ina ua valaauina Epikopo Budge i le Au Epikopo Pulefaamalumalu ia Oketopa 2020, sa ia manatu o le a i ai ona lava tofiga ma na te lei iloaina o le a galulue vavalalata le au epikopo. Sa ia fai mai ua ia lagonaina le taitaiga a le Alii a o latou galulue faatasi, tatalo faatasi e le aunoa, auai faatasi i le malumalu, ma fefautuaa’i faatasi.

“Ina ua ou faatoa sau i le au epikopo, sa ou manatu o le a matou vaevaeina le lalolagi i ni vaega se tolu po o se isi mea ma faia ni tiutetauave ma vaevaeina i totonu o i matou,” o le tala lea a Epikopo Budge. “Peitai matou te le faia i le auala lena. Matou te faia faatasi mea uma i le lotogatasi o se au epikopo. Ma ua ou aoaoina o loo i ai se mana maoa’e i aufono. E i ai le mana maoa’e i le lotogatasi lea e oo mai pe a matou galulue faatasi ma se taula’iga e tasi ma se faamoemoega e tasi.

A o latou auai i aufono ma komiti faapitoa eseese i le laumua o le Ekalesia ma fefautuaa’i faatasi o se au epikopo, latou te tofu aumaia ni taleni tulaga ese, talaaga, ma aafiaga o le olaga—e pei lava o soo se au peresitene i se uarota po o se siteki.

“E le faapea e te aveina se tasi faaopoopo i ai ma le tasi ma aumai gafatia tuufaatasi o ni tagata se toatolu. Ae matou te galulue faatasi i le lotogatasi. Ma e ala i le galulue faatasi i le lotogatasi, matou te ausia ai le sili atu nai lo le tuufaatasiga o vaega e tolu,” o le saunoa mai lea a Epikopo Budge.

Ata
O tagata o le Ekalesia o loo fesoasoani i le faamamaina ina ua mavae le afa fulifao

Ina ua uma ona taia e se afa fulifao ia Filipaina i le 2013, sa le gata ina fesoasoani tagata o le Ekalesia i le faamamaina ae sa fesoasoani foi e toe fausia, lea na aoaoina ai i latou i ni tomai aoga.

Fausia le Ola-Tutoatasi

I se tausaga talu ona mavae le Afa Fulifao o Haiyan—o se tasi o afa fulifao sili ona malosi ua faamaumauina—na matua lofituina ai Filipaina i le 2013, na asiasi atu ai Epikopo Caussé i le aai o Tacloban. Sa saunia e le Ekalesia ni anomea ina ua mavae le matagi e fesoasoani ai i tagata Filipino e toe fausia o latou fale. A o toefausia, e toatele na aoaoina tomai e pei o le faakamuta, palama, ma le puleaina o le galuega faufale.

O se fesoasoani faato’ā valaauina i le Au Epikopo Pulefaamalumalu i lena taimi, sa asiasi atu ai Epikopo Caussé i se aoga o matātā i Tacloban ma vaaia patino le aafiaga o le fesoasoani a le Ekalesia. “E faitau selau, o le mea moni e faitau selau, o o tatou tagata o le ekalesia sa mauaina ni aoaoga faalematātā ina ia maua ai ni tomai faalegaluega e sue ai se galuega pe atiina a’e a latou lava pisinisi,” na ia tomanatu ai.

I le konafesi aoao o Oketopa 2021, na fofogaina mai ai e Peresitene Russell M. Nelson o le a fausia se malumalu i Tacloban.4 “Tau lava o le mafaufau i mea uma na tutupu i nai tausaga ua mavae ma le auala na fesoasoani ai le polokalama uelefea a le Ekalesia ma mataupu faavae o le uelefea i tagata ia saunia mo se malumalu ina ia fausia,” o le saunoaga lea a Epikopo Caussé.

O galuega fesoasoani taitasi mo galuega alofa o loo aofia ai le Ekalesia o loo i ai se sini o le ola tutoatasi, na ia saunoa ai. “Mo tatou o le ola-tutoatasi o se mataupu faavae o le faaolataga. O se mataupu faavae faaleagaga. O taimi uma lava, tatou te fai atu ai le fesili: ‘O faapefea ona tatou fesoasoani i tagata ia fesoasoani ia i latou lava?’”

E faapena foi, a o sailia ma tausia e taitai o le uarota ma le siteki i latou e i ai manaoga faaletino ma faalelagona, latou te taumafai e fesoasoani i tagata o le ekalesia ia faamalosia lo latou ola tutoatasi. O se tasi auala e mafai ai e taitai ona faia lenei mea o le valaaulia lea o i latou e auai i se tasi o vaega o le ola tutoatasi a le Ekalesia. O nei vaega e aoaoina tagata i mataupu faavae faaleagaga faapea foi ma tomai faatino. E taulai atu vaega i se tasi o eria e lima: galuega, aoga, tupe patino, malosi faalelagona, ma le amataina ma le faaolaina o se pisinisi.5

Faatasi ai ma le fesoasoani a nei vaega, ua faaaoga ai e tagata o le ekalesia i le lalolagi atoa ia mataupu faavae faaleaoaoga faavae ma le faatuatua i le Alii e fesoasoani ai ia i latou lava ma isi ia ola tutoatasi atili faaleagaga ma faaletino. Ua latou maua le faamoemoe sili atu, filemu, ma le alualu i luma.6

Taulai Atu i Tagata.

O le Ekalesia e faatatau i tagata, na faamamafa mai e Epikopo Caussé. “E faalotomaualaloina lava au i taimi uma e tagata faamaoni o le ekalesia matou te feiloai i ai i atunuu uma, i konetineta uma. O le Ekalesia e faatatau uma lava mo tagata.”

O le galuega ma le mamalu o le Atua o le “aumaia o le tino ola pea ma le ola faavavau o le tagata” (Mose 1:39), ma e finagalo o Ia i Ana fanau uma e filifili e toe foi atu ia te Ia. Na faatuina e Iesu Keriso Lana Ekalesia ina ia mafai ai e tagata taitoatasi ma aiga ona faia.7

“O le talalelei o loo i ai moni lava i le olaga o isi tagata,” na saunoa ai Epikopo Caussé. “E faatatau i se tasi ua papatisoina. E faatatau i se alii talavou o loo mauaina le perisitua po o se tamaitai talavou o loo alu i le malumalu mo le taimi muamua ma papatisoina mo se tasi o ona tuaa. E faatatau i aiga o loo potopoto faatasi, aulotu o loo faapotopoto faatasi, ma aai ma feinu i le faamanatuga i Aso Sa uma.

“I le faaiuga o le aso, e faatatau i mea faigofie o le olaga—o le mafuaaga ua tatou i ai iinei ma le mea o loo tatou agai i ai ma pe mafai faapefea ona tatou toe foi atu i lo tatou Tama Faalelagi ma maua faamanuiaga uma o le Togiola a Iesu Keriso. Ou te faafetai mo le faigofie o le talalelei. Ou te molimau atu e moni.”