2022
Faalogoina o Lona Siufofoga i Luga Atu o le Pisapisao
Mati 2022


Savali Faaleautaitai i le Eria

Faalogoina o Lona Siufofoga i Luga Atu o le Pisapisao

I le aluga o tausaga, o a matou taumafaiga e faitau le Tusi a Mamona mai le amataga e oo i le faaiuga atonu o se aafiaga tatou te malamalama uma ai lava. E ala i le faitau faatele o le amataga, ua mafai ai ona matou a’oa’o atili e uiga ia Nifae ma lona āiga. E oo atu i le mataupu e valu o Nifae ua matou iloaina uiga eseese o tagata taito’atasi o le ‘āiga. O se tamā ma se tinā amiotonu o loo faamatalaina o ni matua lelei,1 ma a la fanau o loo feagai ma aafiaga lu’itauina a o talavou lava. Matou te vaai i le eseese o filifiliga a fanau, e ui lava latou te feagai ma aafiaga tutusa lava.

O lenei tala e sili atu nai lo o se tala po o se tusiga faamaumauga na tusia e se atalii faatatau i ona matua ma uso. O Liae, sosoo ai Nifae, o perofeta uma i la’ua. E faateleina lo tatou a’oa’oina ma le faamalamalamaina i mea tutupu faaletusitusiga paia pe a tatou mauaina se molimau a le Agaga Paia, lea e molimau i lona moni ma le auala na toe fuata’i ai i o tatou aso. E sili atu nai lo o se tala e i ai ni tagata faafoliga. E mafai ona tatou lagona ma faalogo i le siufofoga o le Atua e ala mai i upu a nei perfota anamua.

O le faatuatua o Nifae, e alu ma fai mea ua poloaiina e le Alii2 ua faamalosia i matou e atiina’e lo matou talitonu ma le faatuatua i le Alii o Iesu Keriso. I le miti a Liae, o loo vaai Liae ia te ia lava i luma o le laau o le ola. O le fua na fua mai e fai ma faatusa o le alofa o le Atua.3 Ina ua mae’a ona ‘ai i le fua, sa faamatalaina e Liae e faatumulia lona agaga i le olioli tele ma iloa e ia ua sili ona mana’omia nai lo isi fua uma4. E i ai taimi atonu e lagona ai i o tatou olaga le le mautonu po o le le fiafia. E ala i le talalelei toefuata’iina a Iesu Keriso, e mafai ona maua le faamoemoe. Na saunoa mai Elder David A. Bednar, “o le ‘ai i le fua o le laau e faatusa i le mauaina o sauniga ma feagaiga lea e mafai ai ona aogā ato’atoa le Togiola i o tatou olaga. Ua faamatalaina le fua e “manaomia lava e faafiafia ai le tagata” ma maua ai le olioli tele ma le naunau e tufa atu lena olioli i isi.”5

Ua tumu le miti i faatusa ma e fesoasoani ia i tatou e faatusatusa le tala i o tatou olaga. O i latou uma e malaga i le ala e fesoasoani i ai le ai u’amea, lea e faatusa i le afioga a le Atua6. E le maua le saogalemu e ala i le na o le latalata i le ai u’amea, ae o le pipii mau ai e maua ai le lagolago malosi ma le mautū. O le ‘āiga o Liae o le faatusa o fanau uma a le Atua o e malaga i lenei faigamalaga faaletino. Pe e te laitiiti pe matua, faaipoipo pe nofofua, o le pipii mau faamaoni i le afioga a le Atua e maua ai e i tatou le saogalemu ma se faamautinoaga o le a lelei mea uma, e tusa lava pe i ai se auala faigatā o i luma atu.

Ou te mautinoa ua tatou masani i le tala i le miti a Liae. A o tatou su’esu’e i tusitusiga paia ma le loto tatalo, e mafai e le Agaga Paia ona tuuina mai se malamalama’aga patino mo lo tatou malamalama. Ina ua uma ona iloa le alofa o le Atua, o le tali vave lava a Liae o le sailia lea o lona ‘āiga ma valaaulia i latou e fiafia i lona aafiaga mo i latou lava.7 O le manuia faavavau o o tatou ‘āiga e tatau ona avea ma a tatou faamuamua. I le le mautinoa po o fea le ala e tatau ona latou o i ai, sa valaau Liae ia i latou i se leo tele ina ia tuuina atu se ta’iala.8 O le leotele e le masani ona fesoota’i ma le leo o se tamā pe oo lava i se perofeta. Ae peitai, sa manaomia ona lagonaina le leo o Liae i luga atu o leo na sa i le fale tele ma le vateatea ia na alalaga mai ai sāvali sese o faaosoosoga. A o tatou mulimuli i ta’ita’iga a o tatou perofeta o aso e gata ai, o le a avea o tatou aiga ma totonugalemu o le a’oa’oina o le talalelei ma o le a faaitiitia ai faatosinaga a le fili.9

I le asō, o loo tau’aveina e Peresitene Russell M. Nelson lena lava leo ua i ai le pule. E pei ona faia e Liae, ua ia apoapoa’i mai ia i tatou ma lagona uma o se matua alofa10 ia faalogo i le siufofoga o le Alii.11 Na saunoa mai Peresitene Nelson, “E fesoasoani le mataupu faavae a Keriso ia i tatou e saili atu ma tumau i luga o le ala o feagaiga. O le tumau i luga o lena ala vaapiapi ua faamatalaina lelei o le a faaagavaaina ai i tatou i le taimi mulimuli e maua mea uma ua i ai i le Atua. E leai se mea e sili atu ona tāua i lo mea uma ua i ai i lo tatou Tamā!”12

A o tatou sauni mo le Konafesi Aoao i le masina fou, o le a saunoa mai siufofoga o o tatou perofeta i le leotele ma le manino. O o latou siufofoga o le a le fuatia i le leotele latou te saunoa ai, o le mea lea e tatau ai ona tatou poloka ese mea faalavefau faalelalolagi e ala i le tuuina atu o le avanoa i le ta’iala, faasinoga, faamafanafanaga, ma le uuna’iga faifai pea a le Agaga Paia.13 O le a valaau mai Le Au Peresitene Sili, le Korama a Aposetolo e Toasefululua, Pulega Aoao ma Taitai Aoao o le Ekalesia, ia i tatou o ni aiga ma tagata taito’atasi, e o mai ma taumamafa fiafia i afioga a Keriso.14 Tautalatala, olioli ma tala’i atu Keriso,15 o le a fesoasoani ia i tatou e maua lena olioli tele16 lea e sau mai [ia te Ia] ma ona o Ia. O Ia o le puna o le olioli uma.17

Faamatalaga

  1. 1 Nifae 1:1.

  2. 1 Nifae 3:7.

  3. 1 Nifae 11:25.

  4. 1 Nifae 8:12.

  5. David A. Bednar, “Miti a Liae: Pipii Mau i le Ai Uamea”, O Le Liahona, Oketopa 2011.

  6. 1 Nifae 11:25.

  7. 1 Nifae 8:12.

  8. 1 Nifae 8:15.

  9. Russell M. Nelson, “Avea ma Faataitaiga Lelei o le Au Paia o Aso e Gata Ai”, O Le Liahona, Novema 2018.

  10. 1 Nifae 8:37.

  11. Mataupu Faavae ma Feagaiga 1:38.

  12. Russell M. Nelson, “Upumoni Mamā, Mataupu Faavae Mamā, ma Faaaliga Mamā”, Liahona, Novema 2021.

  13. Russell M. Nelson, “Faaaliga mo le Ekalesia, Faaaliga mo o Tatou Olaga”, O Le Liahona, Me 2018.

  14. 2 Nifae 32:3.

  15. 2 Nifae 25:26.

  16. 1 Nifae 8:12.

  17. Russell M. Nelson, “Olioli ma le Ola ai Faaleagaga”, Konafesi Aoao, Sauniga o le Taeao o le Aso Sa, Oketopa 2016.