2019
[Lolotonga e Ngaahi Faingataʻá, ʻEiki Ta Feʻao Pē]!
Nōvema 2019


[Lolotonga e Ngaahi Faingataʻá, ʻEiki Ta Feʻao Pē]!

ʻOku ou fakamoʻoni atu, “[lolotonga e ngaahi faingataʻá]” te tau kei feʻao pē mo e ʻEikí, koeʻuhí ke lava ʻo “folo hifo [hotau] faingataʻaʻiá ʻe he fiefia ʻia Kalaisí.”

ʻOku ʻasi ʻi ha taha ʻo ʻetau ngaahi himi manakoá ʻa e tautapa “[Lolotonga e ngaahi faingataʻá, ʻEiki ta feʻao pē!”1 Naʻe ʻi ai ha taimi ne u heka ai ʻi ha vakapuna ʻi heʻene fakaofi atu ki ha fuʻu matangi lahi. ʻI heʻeku vakai ki tuʻa mei he matapā sioʻatá, ne u lava ʻo sio ki ha ʻao matolu ʻi lalo ʻiate kimautolu. Naʻe toe huluʻi mai e huelo ʻo e laʻā ne fakaʻau ke toó e ngaahi ʻaó, ʻo tupu ai haʻanau toe ngingila ange. Ne ʻikai fuoloa kuo kamata ke mau fakatōtō hifo he ngaahi ʻao matolú, pea fakafokifā pē kuo takatakaiʻi kimautolu ʻe ha fuʻu fakapoʻuli lahi ʻa ia naʻá ne fakapuliki kimautolu mei he maama ngingila ne mau toki vakai ki ai he ngaahi momeniti ki muʻá.2

ʻĪmisi
Ngaahi huelo ʻo e laʻaá ʻi heʻene taaitoó
ʻĪmisi
Ngaahi ʻao fakapōpōʻuli

ʻE lava foki ke fakatupu ha ngaahi ʻao fakapoʻuli ʻi heʻetau moʻuí, ʻa ia te ne lava ʻo fakakuihi kitautolu mei he maama ʻa e ʻOtuá, pea aʻu ʻo ne fakatupunga haʻatau fehuʻia pe ʻoku kei ʻi ai nai e maama ko iá maʻatautolu pe ʻikai. ʻOku kau ʻi he ngaahi ʻao ko iá ʻa e ongoʻi loto taʻotaʻomiá, loto-hohaʻá, mo e ngaahi fakafōtunga kehe ʻo e faingataʻaʻia fakaeʻatamaí mo fakaelotó. ʻE lava ke nau fakakeheʻi e anga ʻetau vakai kiate kitautolú, niʻihi kehé, pea naʻa mo e ʻOtuá foki. ʻOku nau uesia e kakai fefine mo e kakai tangata ʻo e toʻu kotoa pē ʻi he ngaahi tapa kotoa pē ʻo e māmaní.

ʻOku tatau hono koví mo e ʻao fakapoʻuli ko ia ʻo e loto-veiveiuá, ʻa ia ʻokú ne lava ʻo uesia e niʻihi kehe kuo teʻeki ke nau aʻusia e ngaahi faingataʻa ko ʻení. “Oku hangē pē ʻa e ʻutó ko e ngaahi konga kehe ʻo e sinó, ʻoku moʻulaloa ki he mahamahakí, ngaahi faingataʻaʻiá, pea mo e fetōʻaki e ngaahi kemikalé. Ko e taimi ʻoku faingataʻaʻia ai hotau ʻatamaí, ʻoku lelei ke tau kole ha tokoni mei he ʻOtuá, kinautolu ʻoku tau feohí, pea mo e kau mataotao fakafaitoʻo mo fakaeʻatamaí.

“Ko e kakai kotoa pē—ʻa e tangata mo e fefine—naʻe fakatupu ia ʻi he tatau ʻo e ʻOtuá. Ko e toko taha fakafoʻituitui kotoa pē ko e foha mo e ʻofefine ia ʻo ha mātuʻa fakalangi, pea … ʻoku maʻu ai ʻe he toko taha kotoa pē ha natula fakalangi pea mo ha ikuʻanga pau.”3 Hangē ko ʻetau Ongomātuʻa Fakalangí mo hotau Fakamoʻuí, ʻoku tau maʻu ha sino fakamatelie4 mo maʻu ha ngaahi ongo fakaeloto.5

Siʻoku ngaahi tokoua ʻofeina, ʻoku angamaheni pē ke ke ongoʻi loto-mamahi pe hohaʻa he ngaahi taimi ʻe niʻihí. Ko e mamahí mo e loto-hohaʻá, ko ha ongo fakanatula ia.6 Ka neongo ia, kapau ʻoku tau loto-mamahi maʻu pē pea kapau ʻoku taʻofi ʻe heʻetau mamahí ʻa ʻetau malava ko ia ke ongoʻi e ʻofa ʻa ʻetau Tamai Hēvaní mo Hono ʻAló pea mo e ivi tākiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, pea mahalo ʻoku tau moʻua kitautolu ʻi he loto taʻotaʻomiá, loto-hohaʻá, pe ko ha tūkunga fakaeloto kehe.

Naʻe tuʻo taha ha tohi mai hoku ʻofefiné: “Naʻe ʻi ai ha taimi … [ne u] fuʻu loto-mamahi ai, ʻi he taimi kotoa pē. Ne u faʻa fakakaukau maʻu pē ko e loto-mamahí ko ha meʻa ia ke te mā ai, pea ko ha fakaʻilonga ia ʻo hoto vaivaiʻangá. Ko ia ne u tukulotoʻi pē ʻeku lotomamahí. … Naʻá ku ongoʻi taʻemahuʻinga ʻaupito.”7

Naʻe fakamatalaʻi ia ʻe haku kaungāmeʻa ʻo pehē: “Talu mei heʻeku kei siʻí, kuó u fehangahangai maʻu pē mo e ngaahi ongo ʻo e siva e ʻamanakí, puputuʻú, ongoʻi tuenoá, ilifiá mo e ongoʻi kuó u taʻeʻaonga pe ʻikai mahuʻingá. Ne u fai e meʻa kotoa pē ke fakapuliki ʻeku mamahí pea ke ʻoua naʻá ku ʻoatu ha fakaʻilonga ʻoku hoko ha meʻa ka ko e tupulaki pē mo e mālohi.”8

Siʻoku ngaahi kaungāmeʻa ʻofeina, ʻe lava ke hoko ia ki ha taha pē ʻo kitautolu—tautautefito ki he taimi ʻoku tau hoko ai ko e kakai tui ki he palani ʻo e fiefiá, ʻoku tau fakamafasiaʻi ai kitautolu ʻi heʻetau fakakaukau ʻoku fie maʻu ke tau haohaoa he taimí ni pē. ʻE malava ke ongoʻi lōmekina e faʻahinga fakakaukau peheé. Ko e haohaoá ko ha founga moʻui ia ʻe fakahoko ʻi he kotoa ʻetau moʻui fakamatelié pea toe ope atu ai—pea ʻe toki maʻu pē ia ʻi he ʻaloʻofa ʻa Sīsū Kalaisí.9

ʻI hono fehangahangaí, ko e taimi ʻoku tau talanoa tauʻatāina ai fekauʻaki mo hotau ngaahi faingataʻaʻia fakaelotó mo fakahaaʻi ʻoku ʻikai ke tau haohaoá, ʻoku tau fakaʻatā ai e niʻihi kehé ke vahevahe honau ngaahi faingataʻaʻiá. Te tau ʻiloʻi leva ai ʻoku ʻi ai ha ʻamanaki lelei pea ʻoku ʻikai fie maʻu ke tau faingataʻaʻia toko taha pē.10

ʻĪmisi
ʻAmanaki Lelei ʻi he Hāʻele ʻAngauá

ʻI heʻetau hoko ko e kau ākonga ʻo Sīsū Kalaisí, kuo tau fakahoko ai ha fuakava mo e ʻOtuá ʻoku tau “loto ke fefuaʻaki ʻa [ʻetau] ngaahi kavengá” pea mo “tangi fakataha mo kinautolu ʻoku tangí.”11 ʻE lava ke kau heni ʻa e ʻilo fekauʻaki mo e ngaahi fokoutua fakaelotó, fekumi ki ha ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻe ala fakaleleiʻi e fefaʻuhi ko ʻení, pea mo hono ʻomi kitautolu mo e niʻihi kehé kia Kalaisi, ʻa ia ko e ʻEiki Faifakamoʻuí.12 Naʻa mo e taimi ʻoku ʻikai mahino ai kiate kitautolu e meʻa ʻoku foua ʻe he niʻihi kehé, ʻe lava ke hoko ʻa hono fakapapauʻi ʻoku moʻoni ʻenau mamahí ko ha ʻuluaki sitepu mahuʻinga ia ʻo e feinga ke mahino e meʻa ʻoku hokó mo maʻu ha fakamoʻuí.13

ʻI ha ngaahi tūkunga ʻe niʻihi, ʻe lava ke ʻiloʻi e tupuʻanga ʻo e loto taʻotaʻomiá pe loto-hohaʻá, ka ʻe faingataʻa ia he taimi ʻe niʻihi ke ʻiloʻi.14 ʻE malava ke faingataʻaʻia hotau ʻatamaí koeʻuhí ko e mafasiá15 pe lahi e ongoongosiá,16 ʻa ia ʻe lava ʻo fakaleleiʻi he taimi ʻe niʻihi, ʻi hano liliu e founga maʻu meʻatokoní, mohé mo e fakamālohisinó. Taimi ʻe niʻihi, ʻoku fie maʻu foki ke fakahoko e faleʻi pe faitoʻo ʻi he malumalu ʻo e fakahinohino mei ha tokotaha taukei fakapalōfesinale.

ʻE malava ke iku e ngaahi mahaki fakaeʻatamai pe fakaeloto ʻoku ʻikai faitoʻó ke fakalalahi ange ʻa e ongoʻi liʻekiná, taʻefemahinoʻakí, maumau ʻa e ngaahi vā fetuʻutakí, fakalaveaʻi pē kitá, pea aʻu ki he taonakitá. ʻOku ou ʻiloʻi ʻeni, ʻi he taimi ne mālōlō ai ʻeku tangataʻeikí ʻi haʻane taonakita he ngaahi taʻu lahi kuo hilí. Naʻe fakaʻohovale pea fakamamahi ʻene mālōloó kiate au mo hoku fāmilí. Kuo laui taʻu ʻeku feinga ke fakanonga hoku mamahí, ka ne u toki ʻilo kimuí ni mai ʻoku tokoni ʻa e talanoa ʻi ha founga lelei fekauʻaki mo e taonakitá ke taʻofi kae ʻikai poupouʻi ia.17 Kuó u vahevahe tauʻatāina mo ʻeku fānaú he taimí ni e mālōlō ʻeku tangataʻeikí peá u fakamoʻoniʻi e faifakamoʻui ʻe lava ke fakahoko ʻe he Fakamoʻuí ʻi he ongo tafaʻaki fakatouʻosi ʻo e veilí.18

Kae fakamamahí, ʻoku fakamamaʻo ha tokolahi ʻo kinautolu ʻoku moʻua he tōtuʻa e loto taʻotaʻomiá mei honau kaungā Kāingalotú he ʻoku nau ongoʻi ʻoku ʻikai ke nau feʻunga mo e tuʻunga ʻoku fakakaukau ki ai e niʻihi kehé. Te tau lava ʻo tokoni ke nau ʻilo mo ongoʻi ʻoku nau kau fakataha moʻoni mo kitautolu. ʻOku mahuʻinga ke ʻiloʻi ko e loto taʻotaʻomiá ʻoku ʻikai ko e ola ia ʻo ha vaivaiʻanga, pe ko e ola angamaheni ia ʻo e angahalá.19 ʻOku “fakautuutu ia ʻi hono fakapuliʻí kae siʻisiʻi e loto fie kaungā ongoʻí.”20 Te tau malava fakataha ʻo mavahe mei he ngaahi ʻao ʻo e ongoʻi liʻekiná mo e manukiá koeʻuhí ke toʻo atu e mafasia ʻo e ongoʻi maá pea lava ke hoko e ngaahi mana ʻo e fakamoʻuí.

Lolotonga e ngāue fakafaifekau ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he māmaní, naʻá Ne fakamoʻui ʻa e mahakí mo e mamahí, ka naʻe pau ke fakaʻaongaʻi ʻe he tokotaha kotoa ʻene tui kiate Iá pea ngāue kae lava ke ne maʻu ʻa ʻEne fakamoʻuí. Naʻe fononga lōloa ha niʻihi, naʻe kakapa atu e nima ʻo ha niʻihi ke ala ki Hono kofú, pea naʻe pau ke fua ha niʻihi kiate Ia kae lava ke fakamoʻui.21 Ko e taimi ʻoku fie maʻu ai ke fai ha fakamoʻuí, ʻikai ʻoku tau vivili kotoa pē kiate Ia? “ʻIkai ko e kau kolekole kotoa pē kitautolu?”22

Tuku muʻa ke tau muimui he hala ʻa e Fakamoʻuí pea fakalahi ʻetau ʻofá, fakasiʻisiʻi ʻetau fakahehema ke faifakamāú, pea taʻofi ʻetau hoko ko e kau faisivi ki he tuʻunga fakalaumālie ʻo e niʻihi kehé. ʻOku kau ʻa e fakafanongo ʻi he ʻofá he ngaahi meʻaʻofa lelei taha ʻe lava ke tau foakí, pea mahalo te tau lava ai ʻo tokoni ki hono hiki pe fakamaʻamaʻa ʻa e ngaahi ʻao matolu ʻokú ne lōmekina hotau ngaahi ʻofaʻangá mo e ngaahi kaungāmeʻá23 koeʻuhí ke nau malava, ʻi heʻetau ʻofá, ke toe ongoʻi e Laumālie Māʻoniʻoní mo nau maʻu ai ʻa e maama ʻoku malama mai meia Sīsū Kalaisí.

Kapau ʻoku ʻākilotoa maʻu pē koe ʻe ha “ʻao fakapoʻuli,”24 tafoki ki he Tamai Hēvaní. He ʻikai lava ʻe ha meʻa kuó ke aʻusia ʻo liliu e foʻi moʻoni taʻengata ko ia ko ʻEne fānau koe pea ʻokú Ne ʻofa ʻiate koé.25 Manatuʻi ko Kalaisi ho Fakamoʻuí mo e Huhuʻí, pea ko e ʻOtuá ʻa hoʻo Tamaí. ʻOku mahino kiate Kinaua. Fakakaukau ʻokú Na ofi atu kiate koe, ʻo fanongo mo ʻoatu ha tokoni.26 “Te [Na] fakafiemālieʻi ʻa kimoutolu ʻi homou ngaahi faingataʻaʻiá.”27 Fai ʻa ia kotoa te mou malavá pea falala ki he ʻaloʻofa fakalelei ʻa e ʻEikí.

ʻOku ʻikai tala ʻe homou ngaahi faingataʻaʻiá homou tuʻunga totonú, ka te nau lava ʻo fakaleleiʻikimoutolu.28 Koeʻuhí ko ha “tolounua ʻi he kakanó,”29 ʻe lava ke mou maʻu ai ʻa e tuʻunga malava ke ongoʻi ha ʻofa lahi ange ki he niʻihi kehé. Pea fakatatau ki he tataki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, vahevahe hoʻo talanoá ke ne “tokoniʻi ʻa e vaivaí, hiki hake ʻa e ngaahi nima ʻoku tautau ki laló, pea fakamālohia ʻa e ngaahi tui ʻoku vaivaí.”30

Kiate kitautolu ʻoku lolotonga faingataʻaʻia pe tokoni ki ha taha ʻoku faingataʻaʻiá, ke tau loto-fiemālie muʻa ke muimui ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá koeʻuhí ke tau maʻu maʻu ai pē ʻa Hono Laumālié.31 Tuku ke tau fai e “fanga kiʻi meʻa iiki mo faingofua”32 te ne ʻomi ha mālohi fakalaumālié. Hangē ko ia ne lea ʻaki ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní, “ʻOku ʻikai ha toe meʻa te ne fakaava ʻa e ngaahi langí ʻo hangē ko hono fakatahaʻi ʻo e tupulaki ʻi he māʻoniʻoní, talangofua kakató, fekumi fakamātoató, mo e keinanga fakaʻaho ʻi he ngaahi folofola ʻa Kalaisi ʻi he Tohi ʻa Molomoná, mo e taimi pau ʻoku fakatukupaaʻi ki he ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí.”33

ʻĪmisi
Faifakamoʻui ʻa e Fakamoʻuí

Tuku muʻa ke tau manatuʻi kotoa kuo toʻo ʻe hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, “kiate ia ʻa [hotau] ngaahi vaivaí, koeʻuhí ke fonu hono lotó ʻi he ʻaloʻofa, ʻo fakatatau ki he kakanó, koeʻuhí ke ne ʻafioʻi … ʻa e founga ke tokoniʻi ai ʻa [kitautolú] ʻo fakatatau ki [hotau] ngaahi vaivaí.”34 Naʻá Ne hāʻele mai ke “nonoʻo ʻa e loto-mafesí, … ke fakafiemālieʻi ʻa kinautolu kotoa pē ʻoku mamahí; … ke ʻatu kiate kinautolu ʻa e hoihoifuá ko e fetongi ʻo e efuefú, ʻa e lolo ʻo e fiefiá ko e fetongi ʻo e mamahí, ʻa e kofu ʻo e fakamālō ko e fetongi ʻo e laumālie kuo mafesí.”35

ʻĪmisi
Hāʻele ʻAnga Ua Maí

ʻOku ou fakamoʻoni kiate kimoutolu ʻi he “[lolotonga e ngaahi faingataʻá]” te tau kei feʻao pē mo e ʻEikí, koeʻuhí ke lava ʻo “folo hifo [hotau] faingataʻaʻiá ʻe he fiefia ʻia Kalaisí,”36 pea “ʻoku ʻi he ʻaloʻofá ʻa [hotau] fakamoʻuí, ʻo ka hili [ʻetau] fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻe ala faí.”37 ʻOku ou fakamooni ʻe liuaki mai ʻa Sīsū Kalaisi ki he māmaní “mo e fakamoʻui ʻi hono kapakaú.”38 Pea te Ne holoholoʻi “ʻa e loʻimata kotoa pē mei [hotau] matá, pea ʻe ʻikai kei ai … ha mamahi.”39 Kiate kinautolu kotoa ʻe “haʻu kia Kalaisi, pea hoko ʻo haohaoa ʻiate Iá,”40 he “ʻikai toe tō hifo e laʻaá … koeʻuhí ʻe hoko ʻa e [ʻEikí] ko [hotau] maama taʻengatá, pea ʻe ngata ʻa e ngaahi ʻaho ʻo [hotau] mamahí.”41 ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga fakamatalá

  1. “Afe Mai Hē” Ngaahi Himí, fika 87.

  2. Ko e taimi ne mau ʻi ʻolunga ai he ngaahi ʻaó, ne ʻikai ke mau lava ʻo vakai ki he fakapoʻuli ne ʻi lalo hifo pē ʻiate kimautolú, pea ko e taimi ne takatakaiʻi ai kimautolu ʻi he fakapoʻuli ʻi laló, naʻe faingataʻa ke mau lava ʻo vakai ki he huelo ʻo e laʻaá naʻe hulungia mai ʻi he ngaahi fute siʻi ʻi ʻolunga ʻiate kimautolú.

  3. Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani,Liahona, Mē 2017, 145.

  4. “Ko e laumālié mo e sinó ko e moʻoniʻi laumālie ia ʻo e tangatá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:15). “Ko ho sinó ko e temipale ia ho laumālié. ʻOku uesia ho laumālié mei he anga hoʻo fakaʻaongaʻi ho sinó (Russell M. Nelson, “Ngaahi Fili ki ʻItānití,” Liahona, Nōv. 2013, 107).

  5. Hangē ko ʻení, vakai ki he ʻĪsaia 65:19; Luke 7:13; 3 Nīfai 17:6–7; Mōsese 7:28. ʻE lava ke tokonia kitautolu ʻe heʻetau ako ke ʻilo mo fakamahuʻingaʻi hotau ngaahi ongó ke tau fakaʻaongaʻi lelei kinautolu ke tau hoko ʻo hangē ko hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí.

  6. Vakai, “Sadness and Depression,” kidshealth.org/en/kids/depression.html.

  7. Hermana Elena Aburto blog, hermanaelenaaburto.blogspot.com/2015/08. Naʻá ne tohi foki ʻo pehē:

    “Naʻe ʻomi ʻe he ʻahiʻahi ko iá ha faingamālie ke u ngāue moʻoni ʻaki ai ʻeku tuí ʻi he palani ʻo e fakamoʻuí. He ne u ʻiloʻi ne ʻofa ʻeku Tamai Hēvaní ʻiate au, pea naʻe ʻi ai Haʻane palani maʻaku pē, pea naʻe ʻafioʻi ʻe Kalaisi ʻa e meʻa ne u fouá.”

    “ʻOku ʻikai fakamaaʻi koe ʻe he ʻOtuá ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke ke lavaʻi ai ha meʻá. ʻOkú Ne finangalo lelei ke tokoniʻi koe ke ke fakalakalaka mo fakatomala. ʻOku ʻikai ke Ne ʻamanaki mai ke ke fakaleleiʻi fakaʻangataha e meʻa kotoa pē. ʻOku ʻikai fie maʻu ke ke fuesia tokotaha pē ʻeni” (iwillhealthee.blogspot.com/2018/09).

  8. Fetohiʻaki fakataautaha. Naʻá ne tohi foki ʻo pehē: “Kuo hoko e tākiekina fakafiemālie ʻo e Fakalelei ʻa hoku Fakamoʻuí ko e maʻuʻanga tokoni tuʻupau ʻo e nongá mo e hūfangaʻanga ki heʻeku hala fonongá. Ko e taimi ʻoku ou ongoʻi tuenoa ai ʻi heʻeku faingataʻaʻiá, ʻoku ou manatuʻi kuó Ne ʻosi aʻusia e meʻa tatau pē ʻoku ou fouá maʻaku. … ʻOku ʻi ai ha fakatuʻamelie ʻi heʻeku ʻiloʻi he ʻikai ʻuliʻi hoku sino haohaoa mo toetuʻú ʻe he [faingataʻa] fakamatelie ko ʻení.”

  9. Vakai, Russell M. Nelson, “Perfection Pending,Ensign,Nov. 1995, 86–88; Jeffrey R. Holland, “Ko ia Ke Haohaoa ʻA Kimoutolu,; Liahona, Nōv. 2017, 40–42; J. Devn Cornish, “ʻOku ou Lelei Feʻunga Nai? Te u Lava Nai?Liahona, Nōv. 2016, 32–34; Cecil O. Samuelson, “What Does It Mean to Be Perfect?New Era, Jan. 2006, 10–13.

  10. ʻOku mahuʻinga ke tau talanoa fekauʻaki mo e ngaahi meʻá ni mo ʻetau fānaú, fāmilí, mo e ngaahi kaungāmeʻá ʻi hotau ngaahi ʻapí, uōtí, mo e tūkui koló.

  11. Mōsaia 18:8–9.

  12. Vakai, Russell M. Nelson, “Jesus Christ—the Master Healer,; Liahona, Nov. 2005, 85–88; Carole M. Stephens, “Ko e ʻEiki Faifakamoʻuí, Liahona, Nōv. 2016, 9–12.

  13. ʻE ala tokoni hono ʻiloʻi e founga ke fakatokangaʻi ai e ngaahi fakaʻilonga ʻiate kitautolu mo e niʻihi kehé. Te tau lava foki ʻo ako ke ʻiloʻi e ngaahi tūkunga fakakaukau ʻoku ʻikai totonu pe ʻikai moʻui leleí pea mo e founga ke fetongi ai kinautolu ʻaki ha ngaahi fakakaukau ʻoku totonu mo moʻui lelei angé.

  14. ʻE lava foki ke hoko e loto taʻotaʻomiá mei ha ngaahi liliu lelei ʻi he moʻuí—hangē ko hano fāʻeleʻi ʻo ha pēpē pe ko ha ngāue maʻuʻanga moʻui foʻou—pea ʻe lava ke hoko ia he taimi ʻoku tuʻunga lelei ai e moʻui ʻa ha taha.

  15. Vakai, “Understanding Stress,” Adjusting to Missionary Life (2013), 5–10.

  16. Vakai, Jeffrey R. Holland, “Hangē ha Ipu Kuo Maumaú,; Liahona, Nōv. 2013, 40.

  17. Vakai, Dale G. Renlund, “Understanding Suicide”” (vitiō), ChurchofJesusChrist.org; “Talking about Suicide” (vitiō), ChurchofJesusChrist.org;Kenishi Shimokawa, “Ko e Maʻu e Mahino ki he Taonakitá: Fakaʻilonga Fakatokangá mo Hono Taʻofí,Liahona, ʻOkatopa. 2016, 35–39.

  18. “ʻOku fie maʻu he kamataʻanga ʻo e hala ki he fakamoʻuí ni, ha tui tatau mo ia ʻoku maʻu ʻe he longaʻi fānaú, ʻoku ʻofeina kitautolu ʻe he Tamai Hēvaní pea kuó Ne ʻomi ha founga ke tau moʻui ai. Naʻe hanga ʻe Hono ʻAlo ʻOfaʻanga ko Sīsū Kalaisí, ʻo tukuhifo ʻEne moʻuí ka tau maʻu ʻa e fakamoʻui ko iá. Ka ʻoku ʻikai ha founga faimana ia ke fakaleleiʻi ʻaki, pe ko ha founga fakanonga faingofua ke fakahoko ʻaki e fakamoʻuí, pe ko ha hala faingofua ki ha fakamoʻui kakato. ʻOku fie maʻu ʻe he faitoʻó ha tui kakato kia Sīsū Kalaisi mo Hono ivi taʻefakangatangata ke faifakamoʻuí” (Richard G. Scott, “Ke Fakamoʻui ʻa e Nunuʻa Fakamamahi ʻo e Ngaohikoviá,; Liahona, Mē 2008, 42). Ko e taimi ʻoku hoko ai ha palopalemá, ko ʻetau taumuʻá ke fakaleleiʻi ia. Ka neongo ia, ʻoku ʻikai fie maʻu ke tau tuʻu toko taha ʻi hono fakaleleiʻi kitautolú pe ko e niʻihi kehé. ʻOku ʻikai fie maʻu ke tau fakahoko tokotaha e meʻa kotoa. Kuo ʻi ai ha ngaahi taimi ʻi heʻeku moʻuí, ne u fekumi ai ki ha faifaleʻi ke ne tokoni ke u lava ai ʻo fehangahangai mo e ngaahi taimi faingataʻá.

  19. Vakai, Sione 9:1–7

  20. Jane Clayson Johnson, Silent Souls Weeping (2018), 197.

  21. Vakai, Mātiu 9:2–7, 20–22; 14:35–36; Maʻake 1:40–42; 2:3–5; 3 Nīfai 17:6–7.

  22. Mōsaia 4:19; vakai foki, Jeffrey R. Holland, “ ʻIkai ko e Kau Kolekole Kotoa pē Kitautolu?Liahona, Nōv. 2014, 40–42.

  23. Vakai, Loma 2:19; 13:12; vakai foki, Jeffrey R. Holland, “Come unto Me” (Brigham Young University devotional, Mar. 2, 1997), speeches.byu.edu.

  24. 1 Nīfai 8:23; vakai foki, 1 Nīfai 12:4, 17; 3 Nīfai 8:22.

  25. Vakai, Saame 82:6; Loma 8:16–18; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 24:1; 76:24; Mōsese 1:1–39.

  26. Vakai, Adjusting to Missionary Life,, 20; vakai foki, Maika 7:8; Mātiu 4:16; Luke 1:78–79; Sione 8:12.

  27. Sēkope 3:1; vakai foki, ʻEfesō 5:8; Kolose 1:10–14; Mōsaia 24:13–14; ʻAlamā 38:5. Lau ho tāpuaki fakapēteliaké pe kole haʻo tāpuaki lakanga fakataulaʻeiki koeʻuhí ke ke lava ʻo fanongo mo manatuʻi e lahi ʻa e ʻofa ʻoku maʻu mo finangalo e Tamai Hēvaní ke tāpuekina ʻaki koé.

  28. Vakai, 2 Kolinitō 4:16–18; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121:7–8, 33; 122:5–9.

  29. 2 Kolinitō 12:7.

  30. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 81:5; vakai foki, ʻĪsaia 35:3.

  31. Vakai, Molonai 4:3; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:77.

  32. ʻAlamā 37:6.

  33. Russell M. Nelson, “Fakahā maʻá e Siasí, Fakahā ki Heʻetau Moʻuí; Liahona, Mē 2018, 95.

  34. ʻAlamā 7:12; vakai foki, ʻĪsaia 53:4; 2 Nīfai 9:21; Mōsaia 14:4.

  35. ʻĪsaia 61:1–3; vakai foki, Luke 4:18.

  36. ʻAlamā 31:38; vakai foki, ʻAlamā 32:43; 33:23.

  37. 2 Nīfai 25:23.

  38. Malakai 4:2; 3 Nīfai 25:2.

  39. Fakahā 21:4.

  40. Molonai 10:32.

  41. ʻĪsaia 60:20.