Ngaahi Uiuiʻi Fakafaifekaú
Ko e Mahino ʻo e Loto Mafasiá


Ko e Mahino ʻo e Loto Mafasiá

ʻĪmisi
Sister missionaries talking to a man on a city train.

Ko e Loto Mafasiá ko ha Konga Angamaheni pē Ia ʻo e Moʻuí

ʻI hoʻo kamata ʻi ha faʻahinga meʻa foʻou (hangē ko e kau ki he Siasí pe ʻalu ki ha ʻapiako foʻou), te ke loto vēkeveke ʻi he faingamālié—pea mo tailiili koeʻuhí he ʻoku teʻeki ke ke ʻilo e meʻa ʻe ala hokó. ʻOkú ke ako ʻi he ʻosi atu ha taimi ke ke fehangahangai mo e ngaahi palopalema ko ʻení, peá ke tupulaki ai ʻi hono fakahokó.

ʻOku ʻikai toe kehe ʻa e ngāue fakafaifekaú. ʻOku hangē e ngāue fakafaifekaú he taimi ʻe niʻihi ko ha fononga fakalaumālie leleí—pe ko ha palopalema te ke lavaʻi pē. ʻOkú ke laka fiemālie atu pē ʻi he tui, ʻi hoʻo ʻiloʻi ko e konga lahi ʻo e manavasiʻi pe loto hohaʻa ʻokú ke fouá ʻoku fakataimi pē. ʻOkú ke lototoʻa ʻi hoʻo ʻiloʻi te ke liliu ʻi he ʻalu ʻa e taimí, tupulaki fakalaumālie, mo fakatupulaki ha ngaahi pōtoʻi ngāue lahi foʻou. ʻOku fakaʻau ʻo mapuleʻi lelei ange ʻa e ngaahi meʻa naʻá ke manavasiʻi aí. ʻOku aʻu ʻo ke mahuʻingaʻia ʻi ha ngaahi tafaʻaki ʻo e moʻui fakafaifekaú naʻe ongo fakamafasiá. ʻOkú ke falala ki he Laumālié, tupulaki hoʻo loto falalá, mo maʻu ha fiefia ʻi hoʻo ngāué.

Neongo ia, te ke fehangahangai he taimi ʻe niʻihi mo ha ngaahi palopalema taʻe-ʻamanekina pe ngaahi meʻa ʻoku faingataʻa ange pe taʻe-fakafiemālie ʻi he meʻa naʻá ke ʻamanaki ki aí. Mahalo te ke fifili pe te ke lava fēfē ʻo ikuná. Mahalo he ʻikai toe maʻu e ngaahi maʻuʻanga tokoni naʻá ke faʻa fakafalala ke tokoni atú. Mahalo te ke loto hohaʻa, ʻitangofua, ongosia, pe taʻe-manonga kae ʻikai ongoʻi loto lahi ke feinga. Mahalo te ke maʻu ha ngaahi fakaʻilonga fakaetuʻasino hangē ko e mamahiʻiá, langa keté, ʻikai lava ʻo mohe, pe puke. Te ke lava ʻo faingataʻaʻia he akó pe fetuʻutaki mo e kakaí. ʻE lava ke ke loto foʻi pe loto ke foki.

Ko e ngaahi fakaʻilonga ko ʻení ko ha ngaahi fakaʻilonga ia ke fakamanatu atu ke ke kiʻi māmālie hifo, fakafonu hoʻo “tangikē” fakalaumālié, mo kumi ha ngaahi founga fakaleleiʻi foʻou, ʻo hangē ko e ngaahi meʻafua ʻi he kaá. ʻOku ʻi he kiʻi tohí ni ha ngaahi fokotuʻu mo ha ngaahi meʻangāue ʻe ala tokoni.

Tuʻunga ʻe Fā ʻo e Loto Mafasiá

ʻOku ʻikai ke kovi maʻu pē ʻa e loto mafasiá. Ko hono moʻoní, ko e loto mafasiá ko ha tali angamaheni fakaesino mo fakaeloto ia ki he ngaahi liliu mo e ngaahi palopalema ʻo e moʻuí pea ʻoku fie maʻu ia ki he tupulakí. Ka ʻe fakaiku ʻa e foua e loto mafasia ʻoku fuʻu lahi mo fuʻu lōloa taʻe-tukú ki ha ngaahi palopalema.

ʻE ala tokoni ʻi hoʻo feinga ke mapuleʻi lelei hoʻo loto mafasiá, ke ke fakakaukau ki he tuʻunga ʻe fā ʻo e aʻusia e loto mafasiá.

Ngaahi Fakaʻilonga ʻOkú Ke ʻi he Tuʻunga Ko ʻEní

Meʻa ke Faí

ʻĪmisi
Drawing of a missionary

LANU-MATA

Loto falala, fiefia

Mateuteu ke fetaulaki mo e ngaahi faingataʻá

Fakaakeake vave mei he ngaahi meʻa fakaholomuí

Vā lelei mo ho hoá

Ongoʻi e Laumālié

Ko e lelei tahá ʻeni. ʻOkú ke fekuki heni mo e ngaahi meʻa fakamafasia fakaʻaho ʻo e ngāue fakafaifekaú, akó, mo e fakalakalaká.

Hokohoko atu hoʻo ngāue mālohí mo falala ki he ʻEikí.

ʻĪmisi
Drawing of a missionary

LANU-ENGEENGA

Haʻihaʻisia, loto hohaʻa, lotosiʻi, tailiili, ʻikai mateuteu

ʻIkai vā lelei mo e niʻihi kehé

Faingataʻa ke ongoʻi ʻa e Laumālié

ʻOku angamaheni pē ke tuʻu ʻi ha taimi he tuʻunga lanu engeengá.

ʻE tokoni ke ke angaʻofa kiate koe ʻi hoʻo fekuki mo e ngaahi palopalemá mo ako e ngaahi poto foʻoú ke ke mālohi ange ai mo fakatupulaki hoʻo malava ke ngāué. Hokohoko atu hoʻo lotu mo ngāue ʻi he tuí. Kumi ʻi he ngaahi folofolá mo e ʻū malanga konifelenisí, kau taki fakavahé mo e fakasouní, pea mo e kiʻi tohi ko ʻení, ke maʻu ha tokoni.

ʻĪmisi
Drawing of a scared looking missionary

LANU-MOLI

Ongosia (fakaesino mo fakaeloto)

Puke (hangē ko e langa kete)

ʻIta-ngofua

Loto foʻi ʻaupito

ʻIkai lava ke ongoʻi e Laumālié

ʻOku ʻikai saiʻia ha taha ia ke ʻi he tuʻunga lanu moli ʻo e loto mafasiá, ka ʻoku hāhāmolofia ke fuoloa ʻeni.

Lotua ha fakahinohino ʻi hoʻo ako e folofolá pea fakaʻaongaʻi e ngaahi fokotuʻu ʻi he kiʻi tohi ko ʻení. ʻAi ke ʻilo ʻe hoʻo palesiteni fakamisioná kapau ʻokú ke nofo ʻi he tuʻunga lanu molí ʻo laka hake ʻi he ʻaho ʻe tolu, koeʻuhí ke lava ʻo tokoni atu.

ʻĪmisi
Drawing of a scared looking missionary

LANU-KULOKULA

Toutou loto mamahi, tailiili, pe loto moʻua

Siva e ʻamanakí

ʻIkai fie kai pe mamohe (lava ʻo fakatupu puke)

Lōmekina; ʻikai lava ʻo hoko atu

Ongoʻi ʻo hangē kuo liʻaki koe ʻe he ʻOtuá

Kapau ʻokú ke ʻi he tuʻunga ko ʻení, fetuʻutaki ke maʻu ha tokoni mei hoʻo palesiteni fakamisioná.

Kole ki ho hoá pe taki fakavahé ke fai atu ha faingāue. Fakakaukau ke tuku ha taimi ke ke hiki ai ʻi hoʻo tohinoá, fakalaulauloto ki he ngaahi fokotuʻu ʻi he kiʻi tohi ko ʻení, lotua ia, pea mahalo ke ke kiʻi mālōlō mei he ngaahi meʻa faingataʻa taha he ngāue fakafaifekaú kae ʻoua kuó ke maʻu ha faingamālie ke talanoa mo hoʻo palesiteni fakamisioná.

Ngaahi Fie maʻu ʻo e Ngāue Fakafaifekaú

ʻE tāpuekina lahi koe ʻi hoʻo ngāue “ʻaki [ho] lotó, iví, ʻatamaí, mo e mālohí kotoá” (T&F 4:2). ʻOku ʻikai faingofua e ngāue fakafaifekaú. ʻOku vahevahe ʻa e ngaahi fie maʻu ʻo e ngāue fakafaifekaú ki ha ngaahi faʻahinga kehekehe:

ʻĪmisi
Drawing of scales with categories titled "Demands" and "Resources." Tongan language.

Fie maʻu

e Ako

ʻo e Fakamatala Faingataʻá

Vā-lelei mo e Kakaí

Ngaahi Tuʻutuʻuní

Ngaahi ʻAmanakí

Ko e Mavahe mei he Feituʻu ʻo e Fiemālié

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoní

Laumālie Māʻoniʻoní

Poupou mei he Kakai Kehé

Ngaahi Poto Foʻou

Faʻu ha Palani

Lotu

Fakaholo & Fakamālohisino

Liliu e Anga ʻEtau Fakakaukaú

Ngaahi Folofolá

Ngāue

Ko e Fakaleleí

Fakalūkufuá (vakai, peesi 17–22). Te ke aʻusia ha ngaahi feliliuaki mo ha ngaahi liliu lahi ʻi hoʻo ngāue fakafaifekaú. ʻOku ʻikai maʻu maʻu ai pē e ngaahi founga angamaheni ke lavaʻi aí, pea kuo pau ke ke ako ha ngaahi founga foʻou. ʻE hoko he taimí ni ʻa e ngaahi efiafi mo e ngaahi fakaʻosinga uike naʻe faʻa fiemālié ko ho taimi moʻua tahá ia. ʻE lava ke ke ongoʻi faikeheʻia. Ko e taimi ʻe niʻihi te ke faingataʻaʻia ai. Mahalo te ke fifili pe te ke tokoniʻi fēfē e toenga ʻo e kau faifekau ʻoku faingataʻaʻiá.

Fakatuʻasinó (vakai, peesi 23–28). Mahalo ʻe houa ʻe 11 ki he 12 ʻi he ʻaho hoʻo luelué, heka pasikalá, pe kaka ʻi ha ngaahi sitepu, pe tuʻu. Mahalo he ʻikai ke ke maʻu ha mohe feʻunga hangē ko ia naʻá ke anga ki aí. Mahalo he ʻikai ke ke anga ki he meʻakaí. Te ke ʻi tuʻa ʻi he kovi ʻa e matangí mo fetaulaki mo ha ngaahi siemu foʻou. Naʻa mo e foʻou pē ʻo e tūkungá ʻe lava ke fakatupu ongosia.

Fakaelotó (vakai, peesi 29–34). Te ke lava ʻo loto vēkeveke ki he meʻa kotoa kuo pau ke ke faí, pea mahalo te ke faingataʻaʻia ʻi hoʻo feinga ke maʻu ha mālōloó. Mahalo te ke taʻelata, loto foʻi, taʻe-oliʻia, pe ongoʻi tuenoa. Mahalo te ke fehangahangai mo e taʻe talí, taʻe-fiemālié, pe ha fakatuʻutāmaki. Mahalo te ke hohaʻa ki he fāmilí mo e ngaahi kaungāmeʻá ʻi he ʻikai ke ke ʻi ai ke tokoni kiate kinautolú.

Fakasōsialé (vakai, peesi 35–39). Te ke nofo vāofi mo ha hoa ʻa ia mahalo te mo faitatau pe ʻikai ke mo faitatau lahi fēfē. ʻE fie maʻu koe ke ke talanoa mo ha kakai ʻoku ʻikai ke ke ʻiloʻi, fengāueʻaki mo e kau taki ʻo e Siasí, feinga ke ʻilo vave ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí, mo ako ke ʻofa ʻi he kau fiefanongó.

Fakaeʻatamaí (vakai, peesi 41–43). Mahalo te ke ako ha lea fakafonua foʻou. ʻE fie maʻu ke ke ʻilo ʻa e ngaahi lēsoní mo e ngaahi folofolá, maʻu ha ngaahi poto fakafaiako, mo fakaleleiʻi ha ngaahi palopalema ʻe hoko. ʻE fie maʻu ke ke palani, mapuleʻi e ngaahi taumuʻá, fakafeʻungaʻi koe ki he ngaahi liliú, mo fakaleleiʻi e ngaahi faʻahinga kehekehe kotoa ʻo e ngaahi palopalema ʻoku malavá.

Fakalaumālié (vakai, peesi 45–49). Kuo pau ke ke feilaulau ke fakamālohia hoʻo fakamoʻoní, tekeʻi ʻa e ʻahiʻahí, mo ako ke ongoʻi mo fakatokangaʻi ʻa e Laumālié. ʻE fie maʻu ke ke tali ʻa e fakatonutonú, fakatomala, fehangahangai mo ho ngaahi vaivaí mo e fakameʻapangoʻiá ʻi he loto fakatōkilalo, mo falala lahi ange ki he ʻEikí ʻo laka ange ʻi ha toe taimi kimuʻa.

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni ke Tokoniʻi Koe ke ke Tuʻu Maʻu

Ko e taimi ʻokú ke maʻu ai e ngaahi maʻuʻanga tokoni ke feau e ngaahi fie maʻu ʻo e ngāue fakafaifekaú, ʻokú ke tupulaki mo tokoni pea ʻokú ke nofo leva ʻi he tuʻunga lanu-matá. Te ke lava he taimi ʻe niʻihi ke aʻusia ʻeni ʻaki haʻo holoki e ngaahi holi ʻoku ʻikai fuʻu fie maʻú, hangē ko e ngaahi fie maʻu fakafoʻituitui ʻaʻatá pe hohaʻa ki he fakakaukau mai ʻa e niʻihi kehé. Neongo ia, he ʻikai lava ke holoki ha ngaahi fie maʻu lahi ʻo ha misiona. ʻE fie maʻu ke ke ako ha fakamatala foʻou, feohi lelei mo e kakaí, talangofua ki he ngaahi tuʻutuʻuní, akoʻi mo fakamoʻoni, pea mavahe mei he meʻa ʻokú ke fiemālie aí.

Te ke kei lava pē ʻo tuʻu lelei ʻaki haʻo fakalahi hoʻo ngaahi maʻuʻanga tokoní ke feau e ngaahi fie maʻu ko ʻení. Ko e niʻihi ʻo e ngaahi maʻuʻanga tokoni mahuʻinga taha ke feau e ngaahi fie maʻu ʻo e ngāue fakafaifekaú ko e lotú, ako folofolá, fakahinohino ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, mo e tokoni ki he niʻihi kehé. ʻOku kau ʻi he ngaahi maʻuʻanga tokoni makehé ʻa e Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí, tokoni mei he kau taki ʻo e misioná, mo ha ngaahi meʻa lahi kehe ʻoku maʻu ʻi he kiʻi tohi ko ʻení.

ʻE hanga ʻe hono fakaʻaongaʻi ʻo e ngaahi maʻuʻanga tokoni ko ʻení ʻo ʻai ke ke lava ʻo falala ki he Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí mo ʻEne Fakaleleí. Ko ia ʻa e maʻuʻanga tokoni taupotu taha ʻi he ngāue ki he ngaahi fie maʻu mo e loto mafasia ʻa e moʻui fakafaifekaú.

Sio pē Kiate Au

ʻĪmisi
Jesus Christ portrayed as the Good Shepherd. Christ is portrayed standing and holding a shepherd's staff. There are sheep grazing in a field behind Him.

Manatuʻi, ʻoku ʻofa ʻetau Tamai Hēvaní ʻiate koe. Falala kiate Ia mo e mālohi ʻo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ke ne fakamoʻui mo huhuʻi koe. ʻOku ʻi ai ha palani haohaoa ʻa e ʻOtuá maʻa ʻEne fānau taʻe-haohaoá; ko e ongoongo fakafiefia ʻeni ʻokú ke ʻoatu ki māmaní. Manatuʻi ʻa e ngaahi talaʻofa ko ʻení, “Ko e moʻoni, ko e moʻoni, ʻoku ou pehē kiate kimoua, ʻo hangē ko ʻeku tala ki heʻeku kau ākongá, ko e potu ko ia ʻoku fakataha ai ʻa e toko ua pe toko tolu ʻi hoku hingoá, ʻo kau ki ha meʻa ʻe taha, vakai, te u ʻi honau lotolotonga ʻo kinautolú—ʻoku pehē pē ʻeku ʻi homo lotolotongá.

“ʻOua ʻe manavahē ke fai lelei, … he ko e meʻa ko ia ʻokú mo tūtūʻí, ko e meʻa pē ia te mo utú; ko ia, kapau te mo tūtuuʻi ʻa e leleí te mo utu foki ʻa e lelei ko hoʻomo totongi.

“Ko ia, ʻoua ʻe manavahē, ʻe tākanga tokosiʻi; fai lelei; tuku ke kau fakataha ʻa māmani mo heli ke tauʻi ʻa kimoua, he kapau kuo langa ʻa kimoua ki heʻeku maká, ʻe ʻikai te nau lava ʻo ikuna.

“Vakai, ʻoku ʻikai te u fakahalaiaʻi ʻa kimoua; mo ʻalu ʻi homo halá pea ʻoua ʻe toe fai angahala; fai ʻi he anga-fakamātoato ʻa e ngāue kuó u fekau kiate kimouá.

“Sio pē kiate au ʻi he fakakaukau kotoa pē; ʻoua ʻe tālaʻa, ʻoua ʻe manavahē.

“Vakai ki he ngaahi lavea ʻa ia naʻe hokaʻi ai ʻa hoku vakavaká, kae ʻumaʻā foki ʻa e ngaahi mataʻi faʻo ʻi hoku ongo nimá mo e vaʻé; tui faivelenga, tauhi ʻeku ngaahi fekaú, pea te mo maʻu ʻa e puleʻanga ʻo e langí” (T&F 6:32–37).