Ngaahi Uiuiʻi Fakafaifekaú
Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni Fakalūkufua ki hono Mapuleʻi e Loto Mafasiá


Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni Fakalūkufua ki hono Mapuleʻi e Loto Mafasiá

ʻOku ʻi he kongá ni ha ngaahi fokotuʻu fakalūkufua ki hono taʻofi mo mapuleʻi ʻo e loto mafasia ʻoku tōtuʻá. ʻE lava ke ʻaonga ʻa e ngaahi fokotuʻú ni ki he kau faifekau kotoa pē.

ʻĪmisi
Two young elder missionaries walking on a road in Australia.

A

Ko Hono Tali Lelei e Loto Mafasiá

  • Lotu fakamātoato maʻu pē, fakafoʻituitui pea mo ho hoá foki. Fakahā ki he ʻEikí hoʻo ngaahi ongó, ngaahi aʻusiá, mo hoʻo ngaahi palopalemá. Kole ke ʻiate koe ʻa e Laumālié ʻi he meʻa kotoa pē. Hiki e ngaahi ongo ʻokú ke maʻu ʻi hoʻo lotu mo ako e folofolá. Tokanga ki he fakahinohino te ke ala maʻu he lolotonga ʻo e ʻahó. Te ke hokohoko atu ke maʻu ha fakahinohino, fakafiemālie, mo ha tokoni makehe ʻi hoʻo talangofua ki he leʻo ʻo e Laumālié. “He vakai, ʻoku ou toe pehē kiate kimoutolu, kapau te mou hū ʻi he halá, pea maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, te ne fakahā kiate kimoutolu ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku totonu ke mou faí” (2 Nīfai 32:5). Tukupā ki he ʻEikí ʻe fai ho lelei tahá ke ke muimui maʻu pē ki he ngaahi ueʻi fakalaumālie ʻokú ke maʻú.

  • Fakatokangaʻi e toʻukupu ʻo e ʻEikí ʻi he meʻa kotoa pē. ʻOkú ke maʻu ha faingamālie fakahangatonu ki he mana maʻongoʻonga taha he meʻa kotoa pē: ko e ola ʻo e Fakalelei ʻa Kalaisí ʻi he fakafoʻituituí mo e fāmilí. Akoako ke tukutaha hoʻo tokangá he ʻaho kotoa pē ki he ngaahi tāpuaki ʻokú ke fakahoungaʻí. Fakatokangaʻi e ʻaonga ʻo e Laumālié ʻi hoʻo moʻuí, pea tohi fekauʻaki mo ia. (Vakai, Molonai 10:3.)

  • ʻIloʻi mo ako maʻuloto ha ngaahi potufolofola fakafiemālie. ʻI hoʻo akó, hiki ʻa e ngaahi potufolofola ʻoku nau fakamālohia mo fakafiemālieʻi koé. Ako maʻuloto pe lau maʻu pē kinautolu.

  • Tokanga ki he ngaahi fie maʻu ʻa kinautolu ʻokú ke tokoniʻí. Fakakaukau ki he meʻa te ke lava ʻo fai ke tāpuakiʻi ai e kau fiefanongo ʻokú ke akoʻí mo e kāingalotu ʻokú ke tokoniʻí. Kole ha tataki fakalaumālie ki ha founga te ke lava ai ʻo tokoniʻi kinautolu mo fakamālohia ʻenau tuí.

  • Hivá. Ako maʻuloto e fakalea ʻo haʻo ngaahi himi manako ʻe niʻihi. Ko e taimi ʻokú ke ongoʻi mafasia pe loto foʻi aí, hiva pē ʻiate koe pe fakataha mo ho hoá. “ʻE lava ʻe he ngaahi himí ʻo hiki hake hotau laumālié mo ʻunuakiʻi kitautolu ki he ngāue māʻoniʻoní. Te nau lava ʻo fakafonu hotau laumālié ʻaki ha ngaahi fakakaukau fakalangi mo ʻomi kiate kitautolu ha laumālie ʻo e nonga” (“First Presidency Preface,” Hymns [1985], x).

  • Manatuʻi e meʻa kuó ke ʻosi akó. Kuó ke fefaʻuhi lelei mo e liliú mo e faingataʻá ʻi hoʻo moʻuí kakato. Hiki ʻa e meʻa kuó ke ʻosi ako mei he ngaahi liliu kuo hokó pea mo e ngaahi vahaʻataimi ʻo e loto mafasia lahí, he lolotonga ʻo e taimi ako fakatāutahá (hangē ko e fakaangaanga ki he MTC). Te ke ngāue ʻaki fēfē e ngaahi pōtoʻi ngāue ko ʻení he taimí ni? “Manatuʻi hono lahi ʻo e ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí ki he fānau ʻa e tangatá, talu mei he fakatupu ʻo ʻĀtamá ʻo aʻu mai ki he taimi te mou maʻu ai ʻa e ngaahi meʻá ni, pea mou fakalaulauloto ki ai ʻi homou lotó” (Molonai 10:3).

  • Ngāue ʻaki ho ngaahi mālohingá. ʻAi ha lisi ʻo ho ngaahi mālohingá, talēnití, mo e ngaahi meʻafoaki fakalaumālié. Ko ho ngaahi mālohingá ko e konga ia ʻo e fale tukuʻanga koloa ʻo e ʻEikí, ʻa ia te ke toʻo mei ai ke tāpuekina ʻEne fānaú mo langa Hono puleʻangá. Ko ha konga mahuʻinga ʻo hoʻo ngāue fakafaifekaú ke ke tanumaki hoʻo ngaahi meʻafoakí mo fakatapui ho ngaahi mālohingá ke tokoniʻi e niʻihi kehé ke omi kia Kalaisi. Tokanga lahi ange ki he meʻa ʻokú ke fakahoko leleí kae ʻikai ko e meʻa ʻokú ke fehalaaki aí. Palani ha ngaahi founga ʻi he uike kotoa pē ke ke fakalakalaka mo fakaʻaongaʻi hoʻo ngaahi meʻafoakí ke tokoni mo tāpuekina ʻa e niʻihi kehé (vakai, T&F 82:18–19).

  • Fakakaungāmeʻa ki ho hoá. Vahevahe e ngaahi fakakaukaú, fetokoniʻaki, mo fefakamolemoleʻaki. ʻOku hoko e ngaahi kaungāmeʻá ko ha ngaahi maʻuʻanga tokoni lelei ʻi he loto mafasiá. “Ko ʻeku fekaú ʻeni, Ke mou feʻofaʻaki kiate kimoutolu, ʻo hangē ko ʻeku ʻofa kiate kimoutolú” (Sione 15:12).

  • Vakavakaiʻi hoʻo ngaahi fakaʻānauá. ʻOua te ke ʻamanaki ʻe hoko e meʻa kotoa ʻo hangē ko hoʻo fakaʻamú. He ʻikai ke ke fakahoko haohaoa e meʻa kotoa pē. He ʻikai ha faifekau ia ʻe talangofua mo angaʻofa kakato. Mahalo ʻe maʻu ʻe hoʻo kau fiefanongó ha ngaahi fakamatala hala ki he Māmongá. Mahalo he ʻikai ke ke teitei lava ʻo lea ʻaki e lea fakafonuá ʻo hangē ha taha tupuʻi fonua totonú. Manatuʻi e faleʻi ʻa e ʻEikí kia Siosefa Sāmita ʻi he Fale Fakapōpula Lipetií: “ʻE foaki ʻe he ngaahi meʻá ni kotoa ʻa e poto kiate koe, pea ʻe hoko ia ʻo ʻaonga kiate koe. … Ko ia, nofo maʻu ʻi ho halá” (T&F 122:7, 9).

  • Fakamālohisino. Ko ha founga lelei e toutou fakamālohisinó ki hono mapuleʻi ʻo e loto mafasiá. Fili ke kau ʻi ha ngaahi ʻekitivitī kehekehe ʻoku fakatou fakafiefia mo faingataʻa fakaesinó. ʻI hoʻo tokanga ki he ʻekitivitī ʻoku lolotonga fakahokó, mahalo te ke fakatokangaʻi hono fakaivia koe mo ke malava lelei ange ke fakangaloʻi e ngaahi meʻa fakahohaʻa ʻo e ʻahó. Tatau ai pē pe ko e hā ʻa e ʻekitivitī ʻokú ke filí, ʻe lava ʻe he fakamālohisinó ke fakatupulaki ho iví mo hoʻo malava ke ngāue maʻá e ʻEikí. (Vakai, Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí, viii.)

  • ʻOua te ke feinga ke puleʻi e meʻa he ʻikai ke ke lavá. Neongo te ke fai hoʻo lelei tahá ke lavaʻi hoʻo ngaahi taumuʻa fakangāué, ka ʻoku fakafalala e ola hoʻo feingá ʻi he fili tauʻatāina ʻa e niʻihi kehé, ʻa ia he ʻikai ke ke lava ʻo fakamālohiʻi. “ʻOku ʻikai lava, pe ʻoku ʻikai totonu, ke ngāue ʻaki ha mālohi pe ivi ʻi he mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, kae ngata pē ʻi he feifeingaʻi ʻi he faʻa kātaki fuoloa, ʻi he angavaivai mo e angamalū pea mo e ʻofa taʻe-mālualoi” (T&F 121:41). “Ko ia, siʻi kāinga ʻofeina, ke tau fai ʻi he loto-fiefia ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku tau maʻu ʻa e mālohi ke faí; pea te tau toki lava ʻo tuʻu maʻu ʻi he loto-fakapapau, ke mamata ki he fakamoʻui ʻa e ʻOtuá, pea ke fakahā mai ʻa hono toʻukupú” (T&F 123:17).

  • Manatuʻi e mahuʻinga ʻo e mālōlō leleí. Hangē ko ʻení, fakaʻaongaʻi e fakamālohisino fakahokohoko ʻo e mālōloó (vakai ki toʻomataʻu) ʻi he taimi poʻulí ke fakaholoholo hifo mo kiʻi mālōlō kimuʻa pea mohé, pe ko e fakamālohisino mānavá (vakai ki toʻohema). Palani e ngaahi ʻaho teuteú ke fakakau ai ha taimi mālōlō, fiefia, mo fakamolū ke ke mālōlō lelei ki he uike hoko maí. Makehe mei he ngaahi ʻekitivitī mahuʻinga hangē ko e fakataú mo e faitohi ki ʻapí, ʻahiʻahiʻi e:

    • Ngaahi ʻekitivitī fakafonuá. ʻEva ki ha ngaahi feituʻu fakahisitōlia, ngaahi musiume, pe kātoanga fakafeituʻu.

    • Ngaahi ʻekitivitī fakasōsialé. Kau mo ha niʻihi kehe ʻi ha ngaahi sipoti, vaʻinga, ʻaati, maʻu meʻatokoni, pe mūsika ʻoku tāú.

    • Taimi ʻi natula. ʻEva ki he ngaahi paʻaké pe meʻa fakanatula ʻoku fakahaofí pe fononga lalo.

    • Mālōlō mo fakalaulauloto. Kiʻi mohe, fakakaukau loto, pe tohi hoʻo ngaahi ongó.

“Pea pehē ʻe [Sīsū] ki [Heʻene kau ākongá], Mou omi ʻa kimoutolu pē ki he potu lalá, ʻo mālōlō siʻi: he naʻe tokolahi naʻe faʻa feʻaluʻakí, pea naʻe ʻikai ke nau ʻataʻatā ke fai ʻenau kaí” (Maʻake 6:31).

“Pea tokanga ke fai ʻa e ngaahi meʻá ni kotoa pē ʻi he fakapotopoto mo e maau; he ʻoku ʻikai ke fie maʻu ʻa e tangatá ke lele ʻo vave ange ʻi he mālohi ʻokú ne maʻú” (Mōsaia 4:27).

E

Ko e Ngāue ki ha “Loto Mafasia Fakatuʻupakeé”

ʻOku hoko ha loto mafasia fakatuʻupakē ʻi he taimi ʻokú ke hiki fakafokifā ai ki ha feituʻu fakamafasia ʻoku lanu moli pe kulokula. Kapau ʻokú ke ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki fakaesino pe fakaeloto, tā he vave tahá ki hoʻo palesiteni fakamisioná. ʻI he ngaahi tūkunga kehé, feinga ke muimui ki he ngaahi fokotuʻu ko ʻení:

  • Kiʻi mālōlō nounou. Kapau ʻokú ke fuʻu ʻita lahi pe tōtuʻa hoʻo loto mafasiá, kiʻi mālōlō. Mānava māmālie mo lahi ki loto, faofao, mo mālōlō fakaesino. Ko e taimi ʻe fiemālie hifo ai ho sinó mo ho ʻatamaí, te ke lava leva ke fakakaukau lelei ange. Luelue mo ho hoá, fakatau ha meʻakai pe inu, pe kiʻi tangutu pē ʻo fakakaukau taimi nounou.

  • Angaʻofa kiate koe. Fai kiate koe ʻa e ngaahi lea fakafiemālie tatau te ke fakaʻaongaʻi ki ha taha kehe. ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku loto taʻefiemālie pe fai ha ngaahi fehalaaki ʻe he taha kotoa pē. ʻIloʻi ʻoku mahino ki he ʻEikí. Sioloto ʻokú Ne ʻafio ʻi ho tafaʻakí, ʻo fanongo mo poupou atu. Manatuʻi, ʻoku ʻikai mei he ʻEikí ʻa e ngaahi fakakaukau tuenoá, siva ʻo e ʻamanakí, pe fakamalaʻiaʻi fefeká.

  • Toe tokanga taha pē ki he fakahoungaʻí. Fakatokangaʻi e meʻa ʻokú ne ʻātakiʻi koé. Tokanga taha ʻi ha kiʻi taimi nounou ki he meʻa ʻoku totonu, lelei, mo sai fekauʻaki mo koé pea mo e māmaní. Fai ha lotu fakafetaʻi ʻi ha ngaahi meʻa pau nai ʻe nima.

  • Ngāueʻi e meʻa ʻe taha he taimi ʻe taha. ʻAi ke ʻilo e palopalema lolotongá, pea ngāue māmālie ke fakaleleiʻi ia. ʻAi ke ke manatuʻi, “Ko e meʻa pē ke u fai he taimi ní ko e _________.” Hangē ko ʻení, “Ko e meʻa pē ke u fai he taimi ní ko e tali ki he pasí.” pe “Ko e meʻa pē ke u fai he taimi ní ko e kumi e tuʻasila ko ʻení.”

  • Tokoniʻi ha taha kehe. Toe tukutaha ho iví ke tokoniʻi ha taha kehe. Malimali ki he kakaí, tokoni kiate kinautolu, mo fie tokoni. (Vakai, Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí, 202–03.)

  • Liliu e fakakaukau ʻoku halá. Lisi he taimí ni, pe kimuʻa peá ke mohe ʻa poó, hoʻo ngaahi fakakaukau hala he ʻaho ní ʻi ha pepa; toe hiki kinautolu ke ke maʻu ha ʻamanaki lelei, moʻoni, pea mo fakalotolahi (vakai, sīpinga he toʻomataʻú).

F

Ko e Tokoni ki he Kau Faifekau Kehe ʻOku Tōtuʻa ʻEnau Loto Mafasiá

  • Fakatokangaʻi e kau faifekau ʻoku faingataʻaʻiá. ʻAi ke nau ʻilo ʻoku mahino kiate koe ʻoku nau faingataʻaʻia. Fakamahino ange te ke fakahoko e ngāué mo kinautolu pea ʻi he tokoni ʻa e ʻEikí, te mou lava fakataha ʻo ikuna. Kapau ʻe taau, fokotuʻu ange ke nau kiʻi mālōlō, hangē ko ha kiʻi luelue mo honau hoá, mamata ʻi ha feituʻu foʻou, pe liliu ki ha ʻekitivitī ʻoku ʻikai ke fuʻu fakamafasiá, kapau ʻoku lava. Lotua fakalongolongo pē ha tokoni pe lotu fakataha mo e faifekaú.

  • Fakakaukau ki he fuakava ho papitaisó. ʻOku tau palōmesi “ke fefuaʻaki [ʻetau] ngaahi kavengá, koeʻuhí ke nau maʻamaʻa; … tangi fakataha mo kinautolu ʻoku tangí; ʻio, pea fakafiemālieʻi ʻa kinautolu ʻoku ʻaonga ki ai ʻa e fakafiemālié, pea tuʻu ko e kau fakamoʻoni ʻo e ʻOtuá ʻi he taimi kotoa pē” (Mōsaia 18:8–9). Fakaʻaongaʻi ʻa e fuakava ko ʻení ʻaki (1) haʻamo vahevahe e kavenga mafasia ʻa e faifekaú, (2) fai ha ʻofa mo ha fakafiemālie, mo (3) fakamoʻoniʻi e ʻofa ʻa e ʻOtuá.

  • Fai ha ngaahi fehuʻi, kae ʻoua naʻa fakamālohiʻi ʻa e faifekaú ke lea. ʻAhiʻahi ʻeni, “ʻOkú ke ngali loto mamahi. Ko e hā e meʻa ne hokó?” pe “Te ke fie fakamatala mai nai ia kiate au?”

  • Fakafanongo ke mahino pea fai ha poupou mo ha fakalotolahi. Ko e fai ʻo e faleʻí mo fokotuʻu ange ha ngaahi founga fakaleleiʻí ʻoku ʻikai faʻa ʻaongá kae ʻoua kuo mahino ki he tokotahá. Fai ha ngaahi fehuʻi mo tokoni ke maʻu ʻe he tokotahá ʻene ngaahi tali pē ʻaʻana. Neongo ʻoku ʻikai totonu ke ke toʻo ʻa e fatongia ko ha taha faleʻi ki he kau fiefanongó pe kau faifekau fefiné, kapau ko ha tangata koe, te ke kei lava pē ʻo hoko ko ha taha fakafanongo lelei ʻoku tokoni mo poupou ki he kau faifekau kehé. (Vakai, Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí, 220–21.)

    ʻĪmisi
    Elder missionaries engaged in companion
  • Tokanga taha ki he meʻa ʻoku fie maʻu ke fakakaukauʻi he taimi ní. Fakaʻehiʻehi mei he ngaahi palopalema lalahí (hangē ko e, “ʻOku ʻikai ke u fakapapauʻi pe ʻoku ʻi ai haʻaku fakamoʻoní”), kae tokanga taha ki he ngaahi fili vivili ke fakahokó (“Ko e taimi ní, tau fakakaukauʻi e founga ʻoku tau loto ke fakahoko ai e lēsoni hono hokó”). Fie tokoni (“Te u lava ʻo fai ʻeku fakamoʻoní he taimí ni”). Ko e taimi kuo nonga hifo ai e ngaahi palopalemá, foki mai ki he ngaahi palopalema lalahi angé ʻo kumi ha ngaahi fakaleleiʻiʻanga (“ʻOkú ke pehē ko e hā ʻa e fakamoʻoni? ʻOku maʻu fēfē ʻe ha taha ha fakamoʻoni? Ko e hā e meʻa kuó ke ʻosi ʻahiʻahiʻí? Te tau toe maʻu mei fē ha ngaahi fakakaukau lahi ange?”). Fakamanatu ki he faifekaú ʻe lava ʻa e ʻEikí ʻo tokoni ʻi hono fakaleleiʻí, ʻi ha vahaʻataimi, kapau te tau fai ʻa e meʻa te tau lavá pea toki tuku atu kiate Ia.

  • Fakamanatu ki he faifekaú e meʻa ʻokú ne fakahoko leleí. (“ʻOku hounga moʻoni kiate au hoʻo faitotonú mo hoʻo holi ke ngāue maʻá e ʻOtuá.”)

  • Fai hoʻo fakamoʻoní. Vahevahe hoʻo tui ki he ʻofa ʻa e ʻOtuá mo ʻEne fie tokoní.

  • Fakapotopoto ʻi hoʻo tokoni ki he niʻihi kehé. Ko ho fatongiá ʻoku māʻoniʻoni. ʻAi ke ke falalaʻanga, maluʻi e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai totonu ke fakahāhāholó, pea nofo maʻu pē mo ho hoá.

  • ʻAi ke ʻilo ʻe hoʻo palesiteni fakamisioná kapau ʻoku ʻikai fakaʻau ke lelei ʻa e palopalemá.