Ngaahi Uiuiʻi Fakafaifekaú
Talateú


Talateú

ʻĪmisi
Christ with His arm raised calling Peter and Andrew from a small fishing boat with the sail raised.

ʻI hoʻo hoko ko e faifekaú, ʻoku ui ai koe ke ke fakafofongaʻi ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he tokoni ki he fānau ʻa e Tamai Hēvaní. ʻOku ʻofa e Fakamoʻuí ʻiate koe, pea te Ne tokoniʻi koe ke ke ikuna. Kuó ne ʻosi talaʻofa: “Te u muʻomuʻa ʻi homou ʻaó. Te u ʻi homou nima toʻomataʻú pea ʻi homou toʻohemá, pea ʻe ʻi homou lotó ʻa hoku Laumālié, pea ʻe takatakai ʻa kimoutolu ʻe heʻeku kau ʻāngeló, ke poupouʻi hake ʻa kimoutolu” (T&F 84:88).

ʻI hoʻo tui mo ngāueʻi e fili kuó ke fai ke fakahoko e ngāue ʻa e ʻEikí, te ke fakatupulaki ai ha ngaahi pōtoʻi ngāue, meʻafoaki, pea mo ha ngaahi mālohinga ʻokú ke fie maʻu vave angé. Te ke ongoʻi ʻEne tokoní mo tupulaki ʻi he loto falala mo malava ke tokoni ki he ʻEikí.

Neongo ʻa e talaʻofa ʻo e tokoni ʻa e ʻEikí, ʻoku pehē ʻi he hisitōliá ko e tokolahi ʻo e kau faifekau maʻongoʻonga tahá naʻa nau faingataʻaʻia mo fāifeinga ʻi heʻenau ngāue fakafaifekaú. Ko ʻĀmoni mo hono kāingá “naʻa nau kātakiʻi ha ngaahi meʻa lahi, ʻi honau sinó mo e ʻatamaí fakatouʻosi, ʻo hangē ko e fiekaiá, fieinuá mo e ongosiá, pea mo e feinga lahi foki ʻi he laumālié” (ʻAlamā 17:5). ʻI he taimi ʻe niʻihi, naʻa nau fuʻu fie foki ki ʻapi. “Ko ia ʻi he mafasia ʻa hotau lotó, ʻo tau meimei fokí, vakai, naʻe fakafiemālieʻi ʻa kitautolu ʻe he ʻEikí, ʻo ne folofola mai: ʻAlu atu ki homou kāinga ko e kau Leimaná, pea kātakiʻi ʻi he faʻa kātaki ʻa hoʻomou ngaahi mamahí, pea te u tuku ke mou lavaʻi ʻa e ngāué” (ʻAlamā 26:27).

Ko e konga lahi ʻo e fakapulipuli ki hono ikunaʻi ʻo e loto foʻi mo e loto mafasia ʻoku angamaheni mo e ngāue fakafaifekaú ko e fakafoʻou mo e ʻEikí hoʻo fili ke ngāué. ʻOku fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī e meʻa naʻá ne aʻusia ʻi he taimi naʻe fuofua kamata ai ʻene ngāue fakafaifekau ʻi ʻIngilaní.

“Naʻe ʻikai ke u sai he taimi naʻá ku tūʻuta aí. Naʻá ku loto foʻi ʻi he ngaahi ʻuluaki uiké, koeʻuhí ko ʻeku puké mo e fakafepaki naʻá ku ongoʻí. Naʻá ku fai leva ha tohi ki ʻapi ki heʻeku tamai leleí ʻo talaange kuó u ongoʻi ʻoku mole hoku taimí mo ʻene paʻangá. Ko ʻeku tamaí ia mo ʻeku palesiteni fakasiteikí, pea ko ha tangata poto ia mo anga fakalaumālie. Naʻá ne fai mai ha tohi nounou kiate au ʻa ia naʻe pehē, ‘Siʻi Kōtoni, kuó u maʻu hoʻo tohi fakamuimuí. ʻOku taha pē ʻeku fokotuʻú: fakangaloki koe ka ke ʻalu ʻo ngāue.’ Naʻá ku lau ʻaneuhu mo hoku hoa ngāué ʻi heʻema kalasi ako folofolá ʻa e ngaahi folofola ko ʻeni ʻa e ʻEikí: ‘He ko ia ia ʻoku loto ke kalofaki ʻene moʻuí, ʻe mole ia; ka ko ia ia ʻe mole ʻene moʻuí koeʻuhí ko au mo e ongoongoleleí, ʻe maʻu ʻe ia ia.’ (Maʻake 8:35.)

“Naʻá ku ongoʻi moʻoni ʻa e folofola ko ia ʻa e ʻEikí, pea naʻe muiaki mai ai e tohi ʻeku tamaí mo e faleʻi ke fakangaloki au ka u ʻalu ʻo ngāué. Naʻá ku hū ki homa lokimohé ʻi he fale he 15 Wadham Road, naʻá ma nofo aí, ʻoku ʻi hoku nimá ʻa e tohí, peá u tūʻulutui ʻo fakapapau ki he ʻEikí. Naʻá ku fuakava te u feinga ke fakangaloki au pea tokanga taha pē ki Heʻene ngāué.

“Naʻe hoko e ʻaho ko ia ʻi Siulai 1933 ko hoku ʻaho ke fili. Naʻe hoko mai ha maama foʻou ki heʻeku moʻuí mo ha fiefia foʻou ki hoku lotó. Naʻe hangē kuo tolona atu ʻa e kakapu ʻo ʻIngilaní, peá u mamata ki he huelo ʻo e laʻaá. Naʻá ku maʻu ha aʻusia fakafaifekau fakaʻofoʻofa, te u fakahoungaʻi maʻu ai pē” (“Taking the Gospel to Britain: A Declaration of Vision, Faith, Courage, and Truth,” Ensign, July 1987, 7).

Naʻe lavaʻi ʻe Palesiteni Hingikelī ʻene fefaʻuhi mo e loto foʻí ʻi heʻene fakafoʻou ʻene fili ke ngāue maʻá e ʻEikí. Naʻá ne pehē ki mui ange: “Ko e faitoʻo lelei taha ʻoku ou ʻilo ki he loto hohaʻá ko e ngāue. Ko e faitoʻo lelei taha ki he loto foʻí ko e ngāue. Ko e faitoʻo lelei taha ki he ongosiá ko e tukupā ke tokoniʻi ha taha ʻoku helaʻia lahi angé” (“Words of the Prophet: Put Your Shoulder to the Wheel,” New Era, July 2000, 7).

Ko Hono Fakaʻaongaʻi ʻo e Kiʻi Tohi Ko ʻEní

ʻE lava pē ke fakafiefia mo fakamafasia e ngāue fakafaifekaú. ʻE tokoni atu ʻa e kiʻi tohí ni ke mahino lelei ange kiate koe ʻa e loto mafasiá mo e anga ʻene uesia koé, ka ʻoku ʻikai ʻuhinga ia ke ke lau tuʻo taha fakakātoa ia. ʻE tataki koe ki he ngaahi fokotuʻu ʻi he ngaahi tefito ʻokú ke filí, ʻi hoʻo fakaʻaongaʻi e ngaahi fakahinohino kuo hiki atu ʻi he peesi 1, ʻE toe tokoni foki e ngaahi fakakaukau ko ʻení ʻi hoʻo ngāue mo tokoni ki ho hoá pea mo e kau faifekau kehé.