2019
Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—ko e Palani Fakafepakiʻi mo Tōmuʻa ʻa e ʻEikí
Nōvema 2019


Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—ko e Palani Fakafepakiʻi mo Tōmuʻa ʻa e ʻEikí

ʻOku teuteuʻi ʻe he ʻEikí Hono kakaí ki he ngaahi ʻohofi ʻa e filí. Ko e Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú ʻa e palani fakafepakiʻi mo tōmuʻa ʻa e ʻEikí.

ʻOku tau fiefia ʻi heʻetau fakataha ʻi he konifelenisi lahi maʻongoʻongá ni ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Ko ha tāpuaki ke maʻu ʻa e fakakaukau mo e finangalo ʻo e ʻEikí ʻi he ngaahi akonaki ʻo ʻEne kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló. Ko Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻa e palōfita moʻui ʻa e ʻEikí. ʻOku tau houngaʻia lahi ʻi heʻene akonaki mo e fakahinohino fakalaumālie ne tau maʻu he ʻaho ní.

ʻOku ou tānaki atu ʻeku fakamoʻoní kiate kinautolu ne vahevahe atu kimuʻá. ʻOku ou fakamoʻoni ki he ʻOtua ko ʻetau Tamai Taʻengatá. ʻOkú Ne moʻui, ʻofa mo tokangaekina kitautolu. ʻOku ʻomi ʻe Heʻene palani ʻo e fiefiá ʻa e tāpuaki ʻo e moʻui fakamatelié ni pea faifai ko ia pea tau foki ki Hono ʻaó.

ʻOku ou fakamoʻoni foki kia Sīsū Kalaisi. Ko Ia ʻa e ʻAlo Tofu Pē Taha ʻo e ʻOtuá ne Fakatupú. Naʻá Ne fakahaofi kitautolu mei he maté, peá Ne huhuʻi kitautolu mei he angahalá ʻi heʻetau ngāue ʻaki e tui kiate Iá mo fakatomalá. ʻOku ʻomi kiate kitautolu ʻe Heʻene feilaulau fakalelei taʻefaʻangatangatá ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e moʻui taʻefaʻamaté mo e moʻui taʻengatá. Ko e moʻoni, “Fakafetaʻi ki he ʻOtuá ʻi Heʻene meʻaʻofa taʻemafakatataua mai ʻaki Hono ʻalo fakalangí” (“Ko e Kalaisi Moʻuí: Ko e Fakamoʻoni ʻa e Kau ʻAposetoló,” Liahona, Mē 2017, ʻi loto ʻi he takafi muʻá).

ʻOku monūʻia ʻa e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi he funga māmaní ke moihū kia Sīsū Kalaisi ʻi Hono ngaahi temipalé. ʻOku lolotonga langa ha taha ʻo e ngaahi temipale ko iá ʻi Uinipeki, Kānata. Ne u maʻu mo hoku uaifi ko ʻAna Maliá ʻa e faingamālie ke ʻaʻahi ki he feituʻu ʻoku fai ai ʻa e langá ʻi ʻAokosi ʻo e taʻu ní. ʻOku fakaʻofoʻofa ʻaupito ʻa e sīpinga ʻo e temipalé pea ʻe fakaʻofoʻofa moʻoni ʻi haʻane ʻosi. Ka neongo ia, he ʻikai lava ke ʻi ai ha temipale fakaʻofoʻofa ʻi Uinipeki pe ko ha toe feituʻu taʻe ʻi ai ha fakavaʻe mālohi mo fefeka.

ʻOku hoko ʻa e feliliuaki mo e mafahifahi e kelekelé he taimi momoko ʻi Uinipekí ke faingataʻa hono fakatoka e fakavaʻe ʻo e temipalé. Ko ia ai, naʻe fiemaʻu leva ki he fakavaʻe ʻo e temipale ko ʻení ke simaʻi ha ngaahi foʻi piimi ukamea ʻe 70. Ko e ngaahi foʻi piimi ukamea ko ʻení ʻoku fute ʻe 60 (mita ʻe 18) hono lōloá pea ʻinisi ʻe 12 ki he 20 (senitimita ʻe 30 ki he 50) hono fōlahí. Naʻe vili kinautolu ki he kelekelé kae ʻoua kuo aʻu ki he maká, ʻoku fakafuofua ke fute ʻe 50 (mita ʻe 15) ki lalo ʻi he kelekelé. ʻI he foungá ni, ʻoku ʻomi ʻe he foʻi piimi ukamea ʻe 70 ha fakavaʻe fefeka mo mālohi ki he temipale Uinipeki fakaʻofoʻofá.

ʻI heʻetau hoko ko e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻoku tau fekumi ki ha fakavaʻe pau pehē ʻi heʻetau moʻuí—ha fakavaʻe fakalaumālie ʻoku fie maʻu ki heʻetau fononga ʻi he moʻui fakamatelié mo e foki ko ia ki hotau ʻapi fakalangí. ʻOku fokotuʻu ʻa e fakavaʻe ko iá ʻi he fakavaʻe pau ʻo ʻetau ului ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.

ʻOku tau manatu ki he ngaahi akonaki ʻa Hilamani mei he Tohi ʻa Molomoná: “Pea ko ʻeni, ʻe hoku ongo foha, manatu, manatu, ʻoku makatuʻunga ʻi he maka ʻo hotau Huhuʻí, ʻa ia ko Kalaisi, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, kuo pau ke mo langa ai homo makatuʻungá; koeʻuhi ka tuku atu ʻe he tēvoló ʻa ʻene ngaahi matangi mālohí, ʻio, ʻa ʻene ngaahi ngahaú ʻi he ʻahiohio, … ʻe ʻikai maʻu ʻe ia ha mālohi kiate kimoua ke fusi hifo ʻa kimoua ki he vanu ʻo e mamahí mo e faingataʻaʻia ʻoku ʻikai hano ngataʻangá, koeʻuhi ko e maka kuo langa ai ʻa kimouá, ʻa ia ko e makatuʻunga mālohi, ʻa ia ko ha makatuʻunga kapau ʻe langa ai ʻa e tangatá, ʻe ʻikai lava ke nau hinga” (Hilamani 5:12

Fakamālō ko ʻetau moʻui ʻi ha taimi ʻoku akoʻi ai kitautolu ʻe he kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló kau ki hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí. ʻOku tokoni e muimui ki heʻenau akonakí ke tau fokotuʻu ha fakavaʻe mālohi ʻia Kalaisi.

ʻI he taʻuʻe taha kuohilí, ne ʻomi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻi heʻene lea fakafeʻiloaki ʻo e konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2018 ʻa e fakamatala mo e fakatokanga ko ʻení, “Kuo hoko ko ha kaveinga tuʻuloa ʻo e Siasí, ʻa hono tokoniʻi ʻo e kāingalotu kotoa pē ke fakatupulaki ʻenau tui ki hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisí mo ʻEne Fakaleleí, tokoniʻi kinautolu ʻi hono fakahoko mo tauhi ʻenau ngaahi fuakava mo e ʻOtuá, pea fakamālohia mo silaʻi honau ngaahi fāmilí.” ʻOku ʻikai faingofua ʻeni ʻi he māmani fihituʻu ʻo e ʻaho ní. ʻOku fakautuutu ai pē hono ʻohofi ʻe he filí ʻa e tuí, mo kitautolu pea mo hotau ngaahi fāmilí. ʻOku fie maʻu ke tau fakafepakiʻi mo ngāue tōmuʻa leva ka tau lava ʻo hao fakalaumālie” (“Lea Fakafeʻiloaki,” Liahona, Nov. 2018, 7; tānaki atu hono fakamamafaʻí).

Hili ʻa e lea ʻa Palesiteni Nalesoní, naʻe fakafeʻiloaki ʻe ʻEletā Kuenitini L. Kuki ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e maʻuʻanga tokoni Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú maʻá e fakafoʻituituí mo e ngaahi fāmilí. Naʻe kau ʻi heʻene leá ʻa e fakamatala ko ʻení:

Ne kamata ʻi Sānuali ʻo e taʻu ní hono ako fakamāmani lahi ʻe he Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻa e Fuakava Foʻoú fakataha mo e maʻuʻanga tokoni Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú ko ha fakahinohino. ʻOku tokoni e Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú mo ha taimi-tēpile fakauike ke tau ako ʻa e folofolá, tokāteline ʻo e ongoongoleleí, mo e ngaahi akonaki ʻa e kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló. Ko ha maʻuʻanga tokoni maʻongoʻonga ia maʻatautolu kotoa.

Hili ha māhina ʻe hiva ʻo e ako folofola fakamāmani lahi ko ʻení, ko e hā ʻoku tau vakai ki aí? ʻOku tau vakai ki he tupulaki ʻi he tui mo e mateaki ‘a e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ‘i he feituʻu kotoa pē. ʻOku tau vakai ki he fakafoʻituituí mo e ngaahi fāmilí ʻoku nau tuku ha taimi lolotonga e uiké ke ako ʻa e ngaahi folofola ʻa hotau Fakamoʻuí. ʻOku tau vakai ki he fakalakalaka ʻi hono akoʻi e ongoongoleleí ʻi heʻetau ngaahi kalasi he Sāpaté ʻi heʻetau ako ʻa e folofolá ʻi ʻapi mo vahevahe ʻetau ngaahi fakakaukaú ʻi he lotú. ʻOku tau vakai ki he fiefia mo e faaitaha ange ʻa e fāmilí ʻi heʻetau ʻunu mei hono lau pē ʻo e folofolá ki hono ako ʻo e folofolá ʻi ha founga makehe.

Kuó u maʻu ha faingamālie ke talanoa ai mo e tokolahi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní pea fanongo tonu ki heʻenau ngaahi aʻusia mo e Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú. ʻOku fonu hoku lotó ʻi he fiefia ʻi heʻenau fakahā ʻa e tuí. Ko ha niʻihi ʻeni ʻo ha ngaahi fakamatala kuó u fanongo ai mei ha kāingalotu kehekehe ʻo e Siasí ʻi ha ngaahi feituʻu kehekehe ʻo e māmaní:

  • Naʻe vahevahe ʻe ha tamai, “ʻOku ou saiʻia ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aúhe ʻokú ne ʻomi ha faingamālie ke u fakamoʻoni ai ki heʻeku fānaú kau ki he Fakamoʻuí.”

  • Naʻe pehē ʻe ha tamasiʻi ʻi ha ʻapi ʻe taha” “Ko ha faingamālie ʻeni ke fanongo ai ki he vahevahe ʻe heʻeku mātuʻá ʻena fakamoʻoní.”

  • Naʻe vahevahe ʻe ha faʻē: “Kuo ueʻi fakalaumālie kimautolu ki he founga ke fakamuʻomuʻa ai ʻa e ʻOtuá. Kuo [fakafonu] ʻa e taimi ko ia [ne mau pehē] ‘ʻoku ʻikai’ ke mau maʻú ʻaki ʻa e ʻamanaki lelei, fiefia, nonga mo e lavameʻa ʻi ha ngaahi founga taʻeʻamanekina.”

  • Naʻe pehē ʻe ha ongo meʻa mali: “ʻOku kehe ʻaupito ʻema lau folofolá mei ha toe taimi kimuʻa. ʻOkú ma ako ha meʻa lahi ʻo laka ange ʻi ha meʻa kuó ma ako kimuʻa. ʻOku liliu ʻe he ʻEikí ʻema fakakaukaú. ʻOku teuteuʻi kimaua ʻe he ʻEikí.”

  • Naʻe pehē ʻe ha faʻē: “ʻOku ou saiʻia ʻi heʻemau ako fakataha ʻa e meʻa tatau. Kimuʻá, naʻa mau lau pē ia. ʻI he ʻaho ní, ʻoku mau ako ia.”

  • Naʻe vahevahe ʻe ha fefine ʻa e fakakaukau lelei ko ʻení: “Kimuʻá, naʻe tānaki mai ʻa e folofolá ki he lēsoní. ʻI he taimí ni, ʻoku tānaki mai ʻa e lēsoní ki he folofolá.”

  • Naʻe pehē ʻe ha fefine ʻe taha: “ʻOku ou ongoʻi ʻa e faikehekehe ʻi heʻeku fakahoko iá [ʻo fakahoa] ki he ʻikai te u fakahoko iá. ʻOku faingofua ange ʻeku talanoa ki he niʻihi kehé kau kia Sīsū Kalaisí mo ʻetau ngaahi tuí.”

  • Naʻe fakamatala ʻe ha kui fefine, “ʻOku ou telefoni ki heʻeku fānaú mo e makapuná ʻi he ʻaho Sāpaté pea mau fevahevaheʻaki mei he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú

  • Naʻe pehē ʻe ha fefine: “ʻOku hangē ʻa e Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aúʻoku ngāue fakaetauhi fakataautaha mai ʻa e Fakamoʻuí kiate au. ʻOku tataki fakalangi ia!”

  • Naʻe fakamatala ha tamai, “ʻI heʻemau fakaʻaongaʻi ʻa e Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú,ʻoku mau hangē ai ko e fānau ʻo ʻIsilelí, ʻi hono fakaʻilongaʻi homau matapaá ke maluʻi homau fāmilí mei he ivi takiekina ʻa e tokotaha fakaʻauhá.”

Kāinga, ko ha meʻa fakafiefia ke ʻaʻahi atu pea fanongo ki he founga hono tāpuekina ʻe he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú homou moʻuí. Fakamālō atu ʻi hoʻomou mateakí.

ʻOku fakamālohia ʻetau ului kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí ʻi hono ako ʻa e folofolá fakataha mo e Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú ko ha fakahinohino. ʻOku ʻikai ko ʻetau fakafetongi pē ʻo e houa ʻe taha ʻi he lotu he Sāpaté ke maʻu ha houa ako folofola ʻe taha ʻi ʻapi. Ko hono ako ʻo e ongoongoleleí ko ha ngāue ia ke fakahoko maʻu pē lolotonga e uiké. Hangē ko hono vahevahe mai ʻe ha fefine, “ʻOku ʻikai ko e taumuʻá ke fakanounou ʻa e lotú ʻaki ha houa ʻe taha; ka ke fakalōloa ia ʻaki ha ʻaho ʻe ono!”

Toe fakakaukau he taimí ni ki he fakatokanga ʻa Palesiteni Nalesoni ko hotau palōfitá, ʻi heʻene fakaava e konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2018:

“ʻOku fakautuutu ai pē hono ʻohofi ʻe he filí ʻa e tuí, mo kitautolu pea mo hotau ngaahi fāmilí. ʻOku fie maʻu ke tau fakafepakiʻi mo ngāue tōmuʻa leva ka tau lava ʻo hao fakalaumālie” (Lea Fakafeʻiloaki, ” 7).

Pea (ʻi ha houa nai ʻe 29 mei ai) ʻi he hoʻatā Sāpaté, naʻá ne tāpuni ʻa e konifelenisí ʻaki ʻa e talaʻofá ni: “ʻI hoʻomou ngāue mālohi ke fakafoʻou homou ʻapí ke hoko ko ha senitā ki hono ako ʻo e ongoongoleleí, … [ʻe] hōloa e ivi takiekina ʻo e filí ʻi hoʻo moʻuí mo ho ʻapí” (“Ko e Hoko ko ha Kāingalotu Faʻifaʻitakiʻanga,” Liahona, Nōv. 2018, 113).

ʻE anga fēfē ha fakautuutu e ngaahi ʻohofi ʻa e filí ka ʻi he taimi tatau ʻoku hōloa hono ivi tākiekiná? ʻE malava ia, pea ʻoku hoko ia ʻi he Siasí, koeʻuhí ʻoku teuteuʻi ʻe he ʻEikí Hono kakaí ke matuʻuaki e ngaahi ʻohofi ʻa e filí. Ko e Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú ʻa e palani fakafepakiʻi mo tōmuʻa ʻa e ʻEikí. Hangē ko hono akoʻi ʻe Palesiteni Nalesoní, “ʻE malava ʻe he naunau fakalēsoni foʻou ʻoku fakatefito ʻi ʻapi kae poupouʻi ʻe he Siasí, ʻo tukuange mai e mālohi ʻo e ngaahi fāmilí.” Ka neongo ia, ʻoku fie maʻu ke tau fai hotau lelei tahá; ʻoku fie maʻu ke tau “muimui faivelenga ki ai … mo liliu [hotau] ʻapí ke hoko ko ha ungaʻanga ʻo e tuí” ( (“Ko e Hoko ko ha Kāingalotu Faʻifaʻitakiʻanga,” 113).

Ko e aofangatukú, hangē ko ia ne toe lea ʻaki ʻe Palesiteni Nalesoní, “ʻOku tau takitaha fatongiaʻaki pē ʻetau tupulaki fakalaumālie fakatāutahá” (“Lea Fakafeʻiloakí,” 8).

ʻOku teuteuʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ʻaki ʻa e maʻuʻanga tokoni Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú“ki he taimi faingataʻa ʻoku tau fehangahangai mo iá” (Quentin L. Cook, “Ului Moʻoni mo Tuʻuloá,” 10). ʻOkú ne tokoniʻi kitautolu ke fokotuʻu ha “makatuʻunga mālohi, ʻa ia ko ha makatuʻunga kapau ʻe langa ai ʻa e tangatá ʻe ʻikai lava ke nau hinga” (Hilamani 5:12)—ko e fakavaʻe ʻo ha fakamoʻoni ʻoku fakatuʻumaʻu ʻi he maka ʻo ʻetau ului ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.

Fakatauange ʻe hoko ʻetau ngaahi feinga fakaʻaho ʻi hono ako ʻa e folofolá ke fakamālohia ai kitautolu pea tau taau ai ke maʻu e ngaahi tāpuaki ko ʻeni kuo talaʻofa maí. Ko ʻeku lotú ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.