2019
Hili Hono ʻAhiʻahiʻi ʻo ʻEtau Tuí
Nōvema 2019


Hili Hono ʻAhiʻahiʻi ʻo ʻEtau Tuí

ʻI heʻetau muimui ki he leʻo ʻo e ʻOtuá mo Hono hala ʻo e fuakavá, te Ne fakamālohia kitautolu ʻi hotau ngaahi ʻahiʻahí.

ʻI heʻeku kei siʻí, naʻe loto lelei ʻa Felengi Tali ko ha mēmipa ʻo e Siasí ke tokoniʻi hoku fāmilí ke mau puna mei Pueto Liko ki Sōleki Siti ke silaʻi kimautolu ʻi he temipalé, ka ne taimi nounou pē kuo kamata ke mau fehangahangai mo ha ngaahi fakafeʻātungia. Naʻe puke ʻa Maliviti ko e taha hoku ngaahi tuofāfiné. Naʻe ongoʻi taʻe-fiemālie ʻeku ongomātuʻá peá na lotua pe ko e hā e meʻa ʻe faí pea naʻá na kei ongoʻi pē naʻe ueʻi kinaua ke fakahoko pē ʻa e folaú. Naʻá na falala kapau te na muimui faivelenga ki he ueʻi ʻa e ʻEikí, ʻe tokangaʻi mo faitāpuekina homau fāmilí—pea naʻe hoko ia.

Neongo pe ko e hā e ngaahi fakafeʻātungia te tau fehangahangai mo ia ʻi he moʻuí, te tau lava ʻo falala ʻe teuteu ʻe Sīsū Kalaisi ha hala ʻi muʻa ʻi heʻetau ʻaʻeva ʻi he tuí. Kuo talaʻofa mai ʻe he ʻOtuá ko ia kotoa pē ʻoku moʻui ʻo fakatatau ki he ngaahi fuakava kuo nau fai mo Iá, te nau maʻu kotoa ʻa e ngaahi tāpuaki kuó Ne talaʻofa maí, ʻi Hono taimí. Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo pehē, “Ko e ngaahi tāpuaki ʻe niʻihi ʻoku vave mai, ko e niʻihi ʻe tuai mai, mo ha niʻihi ʻe toki maʻu ki hēvani; ka ko kinautolu ʻoku nau tali ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, te nau maʻu ia1

Naʻe akoʻi ʻe Molonai “ko e tuí ko e ngaahi meʻa ia ʻoku ʻamanaki ki ai kae ʻikai mamata ki ai; ko ia, ʻoua te mou fakakikihiʻi ha meʻa koeʻuhi ko e ʻikai te mou mamata ki aí, he ʻoku ʻikai te mou maʻu ha fakamoʻoni kae ʻoua kuo hili hono ʻahiʻahiʻi ʻo hoʻomou tuí.”2

Ko ʻetau fehuʻí leva, Ko e hā ʻoku totonu ke tau fai ke fakafepakiʻi lelei taha ʻaki ʻa e ngaahi ʻahiʻahi ʻoku tau fetaulaki mo iá?”

ʻI heʻene fuofua lea ko e Palesiteni ʻo e Siasí, ne akoʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻo pehē: “ʻI heʻemau hoko ko e Kau Palesitenisī foʻoú, ʻoku mau fie kamata ʻaki hono fakakaukauʻi e ikuʻangá. Ko e ʻuhinga ʻeni ʻoku mau lea atu ai he ʻahó ni mei he temipalé. Ko e ikuʻanga ʻoku tau takitaha faifeinga ki aí, ke fakakoloaʻi kitautolu ʻaki ʻa e mālohi ʻi he fale ʻo e ʻEikí, silaʻi hotau fāmilí, faivelenga ʻi hono tauhi e ngaahi fuakava naʻe fai ʻi he temipalé ke tau feʻunga ai ke maʻu e meʻaʻofa maʻongoʻonga taha ʻa e ʻOtuá—ʻa ia ko e moʻui taʻengatá. Ko e ngaahi ouau ʻo e temipalé mo e ngaahi fuakava ʻokú ke fakahokó, ko e kī ia ki hono fakamālohia hoʻo moʻuí, hoʻo nofo malí mo e fāmilí, pea mo hoʻo malava ke matuʻuaki e ngaahi ʻohofi ʻa e filí. ʻE hanga ʻe hoʻo moihū ʻi he temipalé mo hoʻo tokoni ai ki hoʻo ngaahi kuí, ʻo faitāpuekina koe ʻaki ha fakahā fakafoʻituitui mo ha melino ʻoku lahi angé, pea ʻe fakamālohia ai hoʻo tukupā ke nofo maʻu ʻi he hala ʻo e fuakavá.”3

ʻI heʻetau muimui ki he leʻo ʻo e ʻOtuá mo Hono hala ʻo e fuakavá, te Ne fakamālohia kitautolu ʻi hotau ngaahi ʻahiʻahí.

Naʻe faingataʻa e fononga hoku fāmilí ki he temipalé ʻi he ngaahi taʻu kuohilí , ka ʻi heʻemau fakaofi atu ki he Temipale Sōlekí, ʻIutaá, naʻe pehē ʻe heʻeku faʻē fiefia mo tui mālohí, “Te tau SAI pē kitautolu; ʻe maluʻi kitautolu ʻe he ʻEikí.” Ne silaʻi kimautolu ko ha fāmili pea naʻe sai hoku tuofefiné. Naʻe hoko ʻeni hili pē hono ʻahiʻahiʻi e tui ʻeku ongomātuʻá pea ʻi he muimui ki he ngaahi ueʻi ʻa e ʻEikí.

ʻOku kei tākiekina pē ʻe he tā sīpinga ko ʻeni ʻa ʻeku ongomātuʻá ʻa ʻemau moʻuí he ʻahó ni. Naʻe akoʻi mai ʻe heʻena tā sīpingá ʻa e ʻuhinga ʻo e tokāteline ʻo e ongoongoleleí mo tokoni ke mahino kiate kimautolu e ʻuhinga, taumuʻa, mo e ngaahi tāpuaki ʻoku ʻomi ʻe he ongoongoleleí. ʻOku lava foki ke tokoniʻi kitautolu ʻe he mahino ʻa e ʻuhinga ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ke tau fehangahangai mo hotau ngaahi ʻahiʻahí ʻi he tui.

Ko hono aofangatukú, ko e meʻa kotoa pē ʻoku fakaafeʻi mo fekauʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá ke tau faí ko ha fakahaaʻi ia ʻo ʻEne ʻofa kiate kitautolú mo ʻEne finangalo ke ʻomi kiate kitautolu ʻa e ngaahi tāpuaki kuo fakatatali maʻá e kakai faivelengá. ʻE ʻikai lava ke tau pehē ʻe ako ʻe heʻetau fānaú ke ʻofa he ʻongoongoleleí ʻiate kinautolu pē; ko hotau fatongia ʻi heʻetau hoko ko e mātuʻá ke akoʻi kinautolu. ʻI heʻetau tokoniʻi ʻetau fānaú ke nau ako ʻa e founga ke fakaʻaongaʻi fakapotopoto ai ʻenau tauʻatāina ke filí, ʻe lava ʻe heʻetau sīpingá ʻo ueʻi kinautolu ke fai ʻenau ngaahi fili māʻoniʻoni pē ʻanautolu. ʻE tokoniʻi ʻe heʻena moʻui faivelengá ke ʻiloʻi ʻe heʻena fānaú ʻa e moʻoni ʻo e ongoongoleleí maʻanautolu pē.

ʻE Kau talavou mo e kau finemui, mou fakafanongo ki he lea atu ʻa e palōfita ʻo e ʻaho ní kiate kimoutolú. Fekumi ke ‘ilo ‘a e ngaahi moʻoni fakalangí mo fekumi ke mahino kiate kimoutolu ʻa e ongoongoleleí. Naʻe akonaki kimuí ni mai ʻa Palesiteni Nalesoni: “Ko e hā e poto ʻokú ke masiva aí?… Muimui ki he tā sīpinga ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Kumi ha feituʻu longonoa. … Fakavaivaiʻi koe ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá. Fakahā hake ho lotó ki hoʻo Tamai Hēvaní. Tafoki kiate Ia ke maʻu ha ngaahi tali.”4 ʻI hoʻomou fekumi ki ha fakahinohino mei hoʻomou Tamai Hēvani ʻofá ʻo fakafanongo ki he faleʻi ʻa e kau palōfita moʻuí, pea mamata ki he sīpinga ʻa e mātuʻa angatonú, te mou lava foki ʻo hoko ko ha fehokotakiʻanga mālohi ʻo e tuí ʻi homou fāmilí.

Ki he mātuʻa ko ia ʻoku ʻi ai haʻanau fānau kuo mavahe mei he hala ʻo e fuakavá, toe foki pē ʻi he angavaivai. Tokoni ke mahino kiate kinautolu ʻa e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí. Kamata he taimí ni; ʻoku ʻikai ʻaupito ke fuʻu tōmui.

ʻE malava ʻe heʻetau sīpinga ʻo e moʻui angatonú ʻo fakahoko ha fuʻu liliu lahi. Kuo pehē ʻe Palesiteni Nalesoni: “ʻI heʻetau hoko ko ha Kāingalotú, kuo tau anga ʻaki e fakakaukau ko e ‘lotú’ pe siasí ko ha meʻa ia ʻoku toki fai pē ʻi hotau ngaahi ʻapisiasí, kae poupou ki ai e meʻa ʻoku hoko ʻi ʻapí. ʻOku fie maʻu ke tau liliu e sīpinga ko ʻení. Kuo hokosia e taimi ke ʻi ai ha Siasi ʻoku fakatefito ʻi ʻapi,kae poupou ki ai e meʻa ʻoku hoko ʻi hotau ngaahi falelotu fakakoló, uōtí, mo e siteikí.”5

ʻOku akoʻi ʻe he folofolá, “Akonakiʻi ʻa e tamasiʻí ʻi he hala ʻoku totonu ke ne ʻalu aí; pea ka hoko ia ʻo motuʻa, ʻe ʻikai te ne foki mei ai.”6

Pea ʻoku nau toe pehē foki, “Ko ʻeni, koeʻuhi kuo hoko hono malanga ʻaki ʻo e folofolá ko ha fuʻu meʻa ke takiakiʻi ai ʻa e kakaí ke fai ʻa ia ʻoku totonu—ʻio, naʻe mālohi lahi ange ʻene ngāué ʻi he fakakaukau ʻa e kakaí ʻi he heletā, pe ko ha toe meʻa kehe, ʻa ia kuo hoko kiate kinautolu—ko ia naʻe fakakaukau ai ʻa ʻAlamā ʻoku ʻaonga ke nau ʻahiʻahiʻi ʻa e ivi ʻo e folofola ʻa e ʻOtuá.”7

ʻOku ʻi ai ha talanoa ki ha fefine ne loto-mamahi ʻi he lahi e kai lole ʻa hono fohá. Neongo hono tuʻo lahi ʻene talaange ke tukú, ka naʻe kei hokohoko atu pē ʻene kai lolé. 3.Naʻá ne loto-mamahi pea loto ke ʻave ʻene tama tangatá ki ha tangata poto ʻa ia ʻokú ne fakaʻapaʻapaʻí.

Naʻá ne fakahoko ange kiate ia ʻo pehē, “Tangataʻeiki, ʻoku fuʻu lahi e kai lole ʻa ʻeku tama tangatá. Te ke lava muʻa ʻo talaange ke tuku hono kai iá?”

Naʻá ne fakafanongo lelei peá ne pehē ange ki he tama tangata ʻo e fefiné “ʻAlu ki ʻapi peá ke foki mai hili ha uike ʻe ua.”

Naʻá ne foki mo hono fohá ki ʻapi mo moʻutāfuʻua ʻi he ʻuhinga ne ʻikai te ne kole ai ki he tamasiʻí ke tuku ʻene kai lole lahi peheé.

Hili ha uike ʻe ua mei ai, naʻá na toe foki mai. Naʻe sio fakamamaʻu ʻa e tangata potó ki he tamasiʻí peá ne pehē ange, “Tamasiʻi, ʻoku totonu ke taʻofi hoʻo kai lole lahi peheé. ʻOku ʻikai sai ia ki hoʻo moʻui leleí.”

Naʻe kamokamo ʻa e tamasiʻí mo palōmesi te ne tuku ia.

Naʻe fehuʻi ange ʻe he faʻē ʻa e tamasiʻí, “Ko e hā naʻe ʻikai te ke talaange ai ia he uike ʻe ua kuo ʻosí?”

Naʻe malimali ʻa e tangata potó. “ʻI he uike ʻe ua kuo ʻosí, naʻá ku kai lole lahi foki mo au.”

Naʻe moʻui angatonu lahi ʻa e tangata ko ʻení pea naʻá ne ʻilo ʻe ʻi ai e ivi mālohi ʻo ʻene akonakí kapau pē naʻá ne muimui ki heʻene faleʻi ʻaʻaná.

ʻOku mālohi ange ʻa e ivi tākiekina ʻoku tau fai ki heʻetau fānaú ʻi heʻenau mamata mai ʻoku tau ʻaʻeva faivelenga ʻi he hala ʻo e fuakavá. ʻOku hoko ʻa e palōfita ko Sekope ʻi he Tohi ʻa Molomoná ko ha sīpinga ʻo faʻahinga angatonu ko ʻení. Naʻe hiki ʻe hono foha ko ʻĪnosí ʻa e ola ʻo e ngaahi akonaki ʻa ʻene tamaí:

“Ko au, ʻĪnosi, ʻi heʻeku ʻilo ko ʻeku tamaí ko ha tangata angatonu ia—he naʻá ne akonekina au ʻi heʻene leá, pea ʻi he akonaki mo e enginaki ʻa e ʻEikí—pea ʻoku ou fakafetaʻi ki he huafa ʻo hoku ʻOtuá koeʻuhi ko ia. …

“… Pea ko e ngaahi lea ʻa ia kuó u fanongo tuʻo lahi ki hono lea ʻaki ʻe heʻeku tamaí ʻo kau ki he moʻui taʻengatá pea mo e fiefia ʻa e kau māʻoniʻoní, naʻe tō mamafa ia ki hoku lotó.”8

Naʻe moʻui ʻaki ʻe he ngaahi faʻē ʻa e kau talavou loto-toʻá ʻa e ongoongoleleí, pea naʻe fakafonu ʻenau fānaú ʻaki ʻa e loto fakapapau. Naʻe lipooti ʻe honau takí:

“Kuo akonekina ʻa kinautolu ʻe heʻenau ngaahi faʻeé, kapau ʻe ʻikai te nau taʻetui, ʻe fakahaofi ʻa kinautolu ʻe he ʻOtuá.

“Pea naʻa nau fakamatalaʻi mai kiate au ʻa e ngaahi lea ʻa ʻenau ngaahi faʻeé, ʻo pehē: ʻOku ʻikai te mau taʻetui naʻe ʻilo ia ʻe heʻemau ngaahi faʻeé.”9

Naʻe fakamālohia ʻa ʻĪnosi mo e kau talavou lototoʻá ʻe he tui ʻa ʻenau ngaahi mātuʻá, ʻa ia naʻe tokoni ke nau fakafepakiʻi ʻaki hono ʻahiʻahiʻi ʻenau tuí.

ʻOku faitāpuekina kitautolu ʻaki e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki mai ʻi hotau kuongá, ʻa ia ʻokú ne hiki hake kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau ongoʻi lotofoʻi pe faingataʻaʻia aí. ʻOku toe fakapapauʻi mai ʻe hā fua ʻetau ngaahi ngāué ʻi he taimi pē ʻa e ʻEikí kapau te tau vilitaki atu ki muʻa ʻi he ngaahi ʻahiʻahi ʻo ʻetau tuí.

Ne u toki kau fakataha atu mo hoku uaifí, pea mo e kau Palesitenisī Fakaʻeliá pea mo ʻEletā Tēvita A. Petinā ki hono fakatapui ʻo e Temipale Haiti Port-au-Prince. Naʻe pehē ʻe homa foha ko Siaosi ne mau oó ʻo fekauʻaki mo ʻene aʻusiá: “Fakaʻofoʻofa, Tangataʻeiki! ʻI he kamata pē ʻa e lotu fakatāpuí ʻa ʻEletā Petinaá, ne u ongoʻi ʻoku māfana mo maamangia ʻa e lokí. Naʻe fakatupulaki lahi ʻe he lotú ʻa ʻeku mahino ki he taumuʻa ʻo ha temipale. Ko e fale moʻoni ia ʻo e ʻEikí.”

ʻI he Tohi ʻa Molomoná, ʻoku akoʻi ʻe Nifai ʻi heʻetau holi ke ʻilo ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá, te Ne fakamālohia kitautolu. Naʻá ne tohi ʻo pehē, “Ko au, Nīfai, naʻá ku fuʻu taʻu siʻi ʻaupito, ka neongo iá, … pea naʻá ku maʻu foki ha holi lahi ke u ʻilo ki he ngaahi meʻa lilo ʻa e ʻOtuá, ko ia, naʻá ku tangi ai ki he ʻEikí; pea vakai, naʻá ne ʻaʻahi mai kiate au, ʻo ne fakamolū hoku lotó peá u tui ai ki he ngaahi lea kotoa pē kuo lea ʻaki ʻe heʻeku tamaí; ko ia naʻe ʻikai te u angatuʻu kiate ia ʻo hangē ko hoku ongo tokouá.”10

Kāinga, tau tokoniʻi muʻa ʻetau fānaú mo kinautolu ʻoku tau feohí ke nau muimui ʻi he hala ʻo e fuakava ʻa e ʻOtuá koeʻuhí ke akoʻi kinautolu ʻe he Laumālié mo fakavaivai honau lotó ke nau holi ke muimui kiate Ia ʻi he kotoa ʻo ʻenau moʻuí.

ʻI heʻeku fakakaukau loto ki he tā sīpinga ʻeku ongomātuʻá, ʻoku ou fakatokangaʻi ʻe fakahaaʻi mai ʻe heʻetau tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻa e hala foki ki hotau ʻapi fakalangí. ʻOku ou ʻilo ʻoku hoko mai ʻa e ngaahi maná hili hono ʻahiʻahiʻi ʻo ʻetau tuí.

ʻOku ou fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne feilaulau fakaleleí. ʻOku ou ʻilo ko Ia hotau Fakamoʻuí mo e Fakahaofí. Naʻá Ne hāʻele mai mo ʻetau Tamai Hēvaní ʻi he pongipongi ʻo e faʻahitaʻu failau ʻo e 1820 ki he tamasiʻi ko Siosefa Sāmitá, ko e palōfita ʻo Hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí. Ko Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻa e palōfita ʻo hotau kuongá. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.